hrcak mascot   Srce   HID

Esej

Ljudska prava: prilog analizi jednoga pojma

Werner Becker ; Centar za filozofiju i osnove znanosti Sveučilišta Justus Liebig u Giessenu, Giessen, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (102 KB) str. 205-216 preuzimanja: 458* citiraj
APA 6th Edition
Becker, W. (2009). Ljudska prava: prilog analizi jednoga pojma. Politička misao, 46 (3), 205-216. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/50952
MLA 8th Edition
Becker, Werner. "Ljudska prava: prilog analizi jednoga pojma." Politička misao, vol. 46, br. 3, 2009, str. 205-216. https://hrcak.srce.hr/50952. Citirano 21.11.2019.
Chicago 17th Edition
Becker, Werner. "Ljudska prava: prilog analizi jednoga pojma." Politička misao 46, br. 3 (2009): 205-216. https://hrcak.srce.hr/50952
Harvard
Becker, W. (2009). 'Ljudska prava: prilog analizi jednoga pojma', Politička misao, 46(3), str. 205-216. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/50952 (Datum pristupa: 21.11.2019.)
Vancouver
Becker W. Ljudska prava: prilog analizi jednoga pojma. Politička misao [Internet]. 2009 [pristupljeno 21.11.2019.];46(3):205-216. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50952
IEEE
W. Becker, "Ljudska prava: prilog analizi jednoga pojma", Politička misao, vol.46, br. 3, str. 205-216, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50952. [Citirano: 21.11.2019.]

Sažetak
Premda je naš govor o ljudskim pravima dio etičke svijesti suvremene politike,
taj govor još nije i primjereno teorijski opravdan i utemeljen. Ozbiljni
filozofijski problemi nastali su već u početku povijesti pojma “ljudska prava”,
s Lockeovim liberalnim prirodnim pravom i Kantovim umnim pravom.
Prema autoru, poteškoća potječe iz koncepta osobe, jer osoba u svakoj liberalnoj
pravnoj teoriji slovi kao nositelj ljudskih i temeljnih prava. Pritom dominantna
ustavna teorija o ljudskim i temeljnim pravima polazi od značenjske
identičnosti “osobe” kao individue, u njezinoj jedinstvenosti, i “čovjeka”, kao
općeg određenja. Međutim treba polaziti od temeljne razlike između tih dvaju
ključnih pojmova. Dok je pojam “čovjek” definiran univerzalistički, dotle
za osobe ne postoji ni univerzalni pojam ni mogućnost razlaganja u podvrste.
Dok svaki pojedinac, kao primjerak pojma, mora biti određen jednako kao
svatko drugi, osobe su definirane individualistički; svaka je osoba jedinstvena
individua koja se ne može ni duplicirati ni umnožiti.
Autor predlaže rješenje problematike temeljnih prava u sklopu ustavnog prava.
Osobna se prava ostvaruju tako što državne instancije, prema pozitivnome
pravu, daju pojedincu državnograđanski naslov individualistički jedinstvene
pravne osobe. Svatko ga dobiva, na isti način, kao jedinstvena i nezamjenjiva
osoba. U normalnome stanju država je dužna, preko sudova i policije, brinuti
se za nedodirljivost osobnoga obnašateljskog prava svakoga. U svjetlu te logike
mogu se osobna temeljna prava razgraničiti od kolektivnih prava građana
(kao što su politička prava, koja pojedinac može prakticirati jedino zajedno s
drugima). Tek bi takvim tumačenjem naša slobodarska temeljna prava posjedovala
dosljedno svjetovno obilježje, bez koncesija bilo kako skrivenoj unutarnjoj
vezanosti za metafizičke ili vjerske premise.

Ključne riječi
ljudska i temeljna prava; osoba; čovjek; čovječanstvo; nacija

Hrčak ID: 50952

URI
https://hrcak.srce.hr/50952

[engleski]

Posjeta: 901 *