Skoči na glavni sadržaj

Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol. 19 No. 1, 1982.

Izvorni znanstveni članak

MOŽE LI SE PISANA TRADICIJA SMATRATI FOLKLOROM?

Dorota Simonides

Puni tekst: hrvatski pdf 5.202 Kb

str. 163-169

preuzimanja: 471

citiraj

Sažetak

Kriteriji za određivanje folklora jesu kolektivna obrada, simultano postojanje varijanata i usmeno, direktno prenošenje. No postoji i građa koja se može svrstati u folklor premda ne odgovara svim navedenim kriterijima. Njoj pripadaju i spomenari, kojih se građa prenosi pismeno. Nakon prikaza obilježja i kratkog historijata spomenara daje se u članku analiza građe iz oko dvije tisuće poljskih đačkih spomenara iz godine 1903. do 1979. Pokazuje se kako se autorske pjesme i aforizmi pretvaraju u anonimne, kolektivne tekstove. Prikazuju se tematika, izražajna sredstva, leksika, formule.
Jezik i sadržaji spomenarskih tekstova svečani su i patetični nasuprot vulgarnoj usmeno prenosenoj građi iste generacije. Lanac spomenarske tradicije funkcionira pismeno, prepisivanjem. Spomenari pokazuju da kriterij usmenosti i izravnoga kontakta nije više obvezatan za svrstavanje nekog djela u folklor, nego se može zamijeniti povratnom vezom izmedu pošiljaoca i primaoca u trenutku stvaranja djela.

Ključne riječi

Hrčak ID:

51050

URI

https://hrcak.srce.hr/51050

Datum izdavanja:

15.12.1982.

Posjeta: 936 *