hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Još jedan pokušaj određivanja faktorske strukture raspoloženja

Vladimir Takšić
Tamara Mohorić

Puni tekst: hrvatski, pdf (409 KB) str. 71-82 preuzimanja: 1.274* citiraj
APA 6th Edition
Takšić, V. i Mohorić, T. (2005). Još jedan pokušaj određivanja faktorske strukture raspoloženja. Psihologijske teme, 14. (1.), 71-82. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/4830
MLA 8th Edition
Takšić, Vladimir i Tamara Mohorić. "Još jedan pokušaj određivanja faktorske strukture raspoloženja." Psihologijske teme, vol. 14., br. 1., 2005, str. 71-82. https://hrcak.srce.hr/4830. Citirano 28.09.2021.
Chicago 17th Edition
Takšić, Vladimir i Tamara Mohorić. "Još jedan pokušaj određivanja faktorske strukture raspoloženja." Psihologijske teme 14., br. 1. (2005): 71-82. https://hrcak.srce.hr/4830
Harvard
Takšić, V., i Mohorić, T. (2005). 'Još jedan pokušaj određivanja faktorske strukture raspoloženja', Psihologijske teme, 14.(1.), str. 71-82. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/4830 (Datum pristupa: 28.09.2021.)
Vancouver
Takšić V, Mohorić T. Još jedan pokušaj određivanja faktorske strukture raspoloženja. Psihologijske teme [Internet]. 2005 [pristupljeno 28.09.2021.];14.(1.):71-82. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4830
IEEE
V. Takšić i T. Mohorić, "Još jedan pokušaj određivanja faktorske strukture raspoloženja", Psihologijske teme, vol.14., br. 1., str. 71-82, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/4830. [Citirano: 28.09.2021.]

Sažetak
Raspoloženje se definira kao difuzno afektivno stanje koje se najčešće doživljava kao promjena u subjektivnom doživljaju. Obično je niskoga intenziteta i dužega trajanja (Russell, 2003). Iako postoji konsenzus među autorima kako se raspoloženje najbolje ispituje mjerama samoprocjene (O′Connor, 2004), nije postignut dogovor oko broja različitih dimenzija raspoloženja ili njihovih naziva. Dvodimenzionalne strukture raspoloženja naglašavaju postojanje dviju dimenzija prema kojima se organiziraju raspoloženja (Diener i Iran-Nejad, 1986; Russell i Carroll, 1999a; Watson i Tellegen, 1985), dok višefaktorski modeli nastoje identificirati nekoliko dimenzija ili klastera. Cilj je istraživanja bio provjeriti jačinu izvora varijabiliteta dimenzija ugoda/neugoda i aktivacija unutar konstrukta raspoloženja. Listu od 88 raspoloženja ispunilo je 276 studenata raznih odjela Sveučilišta u Zadru. Na listi su trebali označiti čestinu javljanja različitih raspoloženja u posljednjih nekoliko mjeseci. Faktorskom analizom podataka dobivene su dvije različite faktorske strukture raspoloženja u zavisnosti o tipu rotacije faktorskih osi. U početku analize (nerotirana struktura) izlučen je faktor ugoda/neugoda, a nakon njega faktor aktivacije. Nakon rotacije faktorskih osi u dvodimenzionalnom prostoru, raspoloženja se raspoređuju na dimenzijama ugode i neugode, a gubi se efekt dimenzije aktivacije. Rezultati su komentirani obzirom na dva kompetitivna modela raspoloženja: Watsonov i Tellegenov (1985) koji naglašava odvojenost i nezavisnost pozitivnih i negativnih raspoloženja, te Russellov i Carrollov (1995a), koji naglašava ortogonalnost i bipolarnost dviju dimenzija raspoloženja (hedonskog tona i aktivacije).

Ključne riječi
raspoloženje; faktorska struktura; ugoda/neugoda; aktivacija

Hrčak ID: 4830

URI
https://hrcak.srce.hr/4830

[engleski]

Posjeta: 2.227 *