hrcak mascot   Srce   HID

Sažetak sa skupa

Crkva u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj

Špiro Marasović ; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 34-57 preuzimanja: 471* citiraj
APA 6th Edition
Marasović, Š. (1996). Crkva u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj. Crkva u svijetu, 31 (1), 34-57. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/52090
MLA 8th Edition
Marasović, Špiro. "Crkva u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj." Crkva u svijetu, vol. 31, br. 1, 1996, str. 34-57. https://hrcak.srce.hr/52090. Citirano 15.12.2019.
Chicago 17th Edition
Marasović, Špiro. "Crkva u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj." Crkva u svijetu 31, br. 1 (1996): 34-57. https://hrcak.srce.hr/52090
Harvard
Marasović, Š. (1996). 'Crkva u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj', Crkva u svijetu, 31(1), str. 34-57. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/52090 (Datum pristupa: 15.12.2019.)
Vancouver
Marasović Š. Crkva u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj. Crkva u svijetu [Internet]. 1996 [pristupljeno 15.12.2019.];31(1):34-57. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/52090
IEEE
Š. Marasović, "Crkva u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj", Crkva u svijetu, vol.31, br. 1, str. 34-57, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/52090. [Citirano: 15.12.2019.]

Sažetak
Analizirajući ulogu Crkve u procesu demokratskih promjena u
Hrvatskoj, autor se u prvom dijelu bavi fenomenologijom demokracije općenito. U tom smislu izdvaja tri osnovne osobine demokracije: demokracija kao partitokracija, demokracija kao nomokracija i demokracija kao smjena vlasti na miran način, te nastoji ukazati na specifičan izazov svake od te tri osobine u odnosu prema Crkvi. U drugom dijelu, zadržavajući se još uvijek na općoj i načelnoj razini, autor analizira odnos između demokratskog i eklezijalnog logosa, kršćanske i laicističke antropologije, te odnos između demo­kracije i kršćanske sociologije. Ustvrdivši kako na toj razini postoje ozbiljni problemi s kojima još ni Crkva na Zapadu nije izišla na kraj, autor naglašava da demokracija, izuzevši činjenicu da ona sama predstavlja civilizacijsku vrednotu, u sebi ne krije neke druge, sebi imanentne vrednote, već da sve vrednote prima od konkretnog društva koji se njome služi. U tom onda kontekstu i Crkva, kao društveni čimbenik, može zastupati, braniti i nuditi svoje vrednote. Polazeći od tih premisa, autor tek u trećem dijelu govori o speci­fičnostima hrvatske demokracije u ovom trenutku. Tu specifičnost, po njegovu mišljenju, bitno određuje povijesno naslijede, prevladavajući mentalitet u narodu i ratno stanje. U tom smislu onda on i sadašnje stanje demokracije u Hrvatskoj prikazuje kao ethnokraciju, upozorava na opasnost da se ona ne izrodi u plutokraciju, upozorava i na posebnu crkvenu obvezu da učini sve kako bi se demokracija u Hrvatskoj razvila u - ethokraciju.

Hrčak ID: 52090

URI
https://hrcak.srce.hr/52090

[engleski]

Posjeta: 735 *