hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Bioetički pristupi životinjama

Željko Kaluđerović ; Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

Puni tekst: hrvatski, pdf (103 KB) str. 311-322 preuzimanja: 2.218* citiraj
APA 6th Edition
Kaluđerović, Ž. (2009). Bioetički pristupi životinjama. Socijalna ekologija, 18 (3-4), 311-322. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/54111
MLA 8th Edition
Kaluđerović, Željko. "Bioetički pristupi životinjama." Socijalna ekologija, vol. 18, br. 3-4, 2009, str. 311-322. https://hrcak.srce.hr/54111. Citirano 04.07.2020.
Chicago 17th Edition
Kaluđerović, Željko. "Bioetički pristupi životinjama." Socijalna ekologija 18, br. 3-4 (2009): 311-322. https://hrcak.srce.hr/54111
Harvard
Kaluđerović, Ž. (2009). 'Bioetički pristupi životinjama', Socijalna ekologija, 18(3-4), str. 311-322. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/54111 (Datum pristupa: 04.07.2020.)
Vancouver
Kaluđerović Ž. Bioetički pristupi životinjama. Socijalna ekologija [Internet]. 2009 [pristupljeno 04.07.2020.];18(3-4):311-322. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/54111
IEEE
Ž. Kaluđerović, "Bioetički pristupi životinjama", Socijalna ekologija, vol.18, br. 3-4, str. 311-322, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/54111. [Citirano: 04.07.2020.]

Sažetak
Autor u radu nastoji utvrditi kakva je recepcija životinja u suvremenim praktičko-fi lozofskim pristupima. Analiza je usmjerena na ispitivanje kako stavova zastupnika klasičnog antropocentrizma, tako i stavova predstavnika različitih ne-antropocentričkih učenja. Antropocentrizam, naime, počiva na čvrstom uvjerenju da samo čovjek može imati „moralni status”, ponajprije zbog specifičnih karakteristika koje ga određuju i posebnog mjesta čovjeka u svijetu. S druge strane, u središtu ne-antropocentričkih diskusija je uvjerenje da ne postoji stroga hijerarhizacija među bićima u prirodi, odnosno da diferencija između, primjerice, ljudi i životinja ne treba biti uspostavljena na ontološkoj već na biološkoj ravni. Slijedom toga, mišljenje je ne-antropocentrista, da je potrebno relativizirati do sada uobičajenu diskreditaciju životinja u odnosu na čovjeka, i da je moguće u okviru primijenjene etike, odnosno bioetike, zasnovati tzv. „etiku životinja”. Autor, također, istražuje granice ne-antropocentričkih teorija, kao i pitanje da li je moguć „srednji put” između ovih, često veoma polariziranih stajališta.

Ključne riječi
životinja; čovjek; „status”; antropocentrizam; ne-antropocentrizam; bioetika; „etika životinja”

Hrčak ID: 54111

URI
https://hrcak.srce.hr/54111

[engleski] [njemački]

Posjeta: 2.761 *