hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/geoadria.505

Geomorfološka obilježja Danilskog polja kod Šibenika kao osnova historijsko-geografskog razvitka

Damir Magaš ; Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru
Ante Blaće   ORCID icon orcid.org/0000-0002-3937-7492 ; Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 5-29 preuzimanja: 1.457* citiraj
APA 6th Edition
Magaš, D. i Blaće, A. (2010). Geomorfološka obilježja Danilskog polja kod Šibenika kao osnova historijsko-geografskog razvitka. Geoadria, 15 (1), 5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
MLA 8th Edition
Magaš, Damir i Ante Blaće. "Geomorfološka obilježja Danilskog polja kod Šibenika kao osnova historijsko-geografskog razvitka." Geoadria, vol. 15, br. 1, 2010, str. 5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505. Citirano 20.10.2020.
Chicago 17th Edition
Magaš, Damir i Ante Blaće. "Geomorfološka obilježja Danilskog polja kod Šibenika kao osnova historijsko-geografskog razvitka." Geoadria 15, br. 1 (2010): 5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
Harvard
Magaš, D., i Blaće, A. (2010). 'Geomorfološka obilježja Danilskog polja kod Šibenika kao osnova historijsko-geografskog razvitka', Geoadria, 15(1), str. 5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
Vancouver
Magaš D, Blaće A. Geomorfološka obilježja Danilskog polja kod Šibenika kao osnova historijsko-geografskog razvitka. Geoadria [Internet]. 2010 [pristupljeno 20.10.2020.];15(1):5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
IEEE
D. Magaš i A. Blaće, "Geomorfološka obilježja Danilskog polja kod Šibenika kao osnova historijsko-geografskog razvitka", Geoadria, vol.15, br. 1, str. 5-29, 2010. [Online]. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
Puni tekst: engleski, pdf (5 MB) str. 5-29 preuzimanja: 295* citiraj
APA 6th Edition
Magaš, D. i Blaće, A. (2010). Geomorphological features of Danilsko polje near Šibenik as basis for historical-geographical development. Geoadria, 15 (1), 5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
MLA 8th Edition
Magaš, Damir i Ante Blaće. "Geomorphological features of Danilsko polje near Šibenik as basis for historical-geographical development." Geoadria, vol. 15, br. 1, 2010, str. 5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505. Citirano 20.10.2020.
Chicago 17th Edition
Magaš, Damir i Ante Blaće. "Geomorphological features of Danilsko polje near Šibenik as basis for historical-geographical development." Geoadria 15, br. 1 (2010): 5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
Harvard
Magaš, D., i Blaće, A. (2010). 'Geomorphological features of Danilsko polje near Šibenik as basis for historical-geographical development', Geoadria, 15(1), str. 5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
Vancouver
Magaš D, Blaće A. Geomorphological features of Danilsko polje near Šibenik as basis for historical-geographical development. Geoadria [Internet]. 2010 [pristupljeno 20.10.2020.];15(1):5-29. https://doi.org/10.15291/geoadria.505
IEEE
D. Magaš i A. Blaće, "Geomorphological features of Danilsko polje near Šibenik as basis for historical-geographical development", Geoadria, vol.15, br. 1, str. 5-29, 2010. [Online]. https://doi.org/10.15291/geoadria.505

Sažetak
Pogodne poljodjelske površine u krškim prostorima imaju iznimno značenje za egzistenciju stanovništva. Danilsko polje, jedna od takvih zona, nalazi se u mikroregiji šibensko-rogozničkog primorja, u zaobalju Šibenika.
Danilsko je polje, morfološki, udolina ovalna oblika smještena između dva krška grebena, produžetka Trtara s Velikom glavom (542 m) sa sjevera-sjeveroistoka, i znatno nižega Crnog brda s Podima s južne-jugozapadne strane u prostoru naselja Danilo Biranj i Danilo Gornje. Zbog kvalitetnog tla obrada polja susljedno traje već tisućama godina. Polje obilježavaju i oskudne, ali za opstanak stanovništva u prošlosti značajne pojave voda.
Prvi poljodjelci Danilskog polja bili su neolitski stanovnici čiji su tragovi očuvani do danas u ostatcima poznate kulture srednjeg neolitika na Jadranu, tj. danilske kulture (4500.-3900. g. pr. Kr.). Kasniji metalnodobni doseljenici utvrdili su se na obližnjoj Velikoj glavi odakle su mogli iz svoje gradine lako nadzirati polje. Rimski su osvajači osnovali municipij Rider usred Danilskog polja, vrjednujući njegove prirodno-geografske potencijale i davši mu ime po lokalnom stanovništvu, Riditima, ogranku plemena Delmata. Od brojnih naroda koji su tim prostorom prošli tijekom Velike seobe, Hrvati su se jedini naselili i nastavili vrjednovati polje i okolni krški okvir za obavljanje transhumance, o kojoj su kao ratarsko-stočarsko društvo ovisili. Tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka Danilsko je polje bilo u posjedu šibenske komune, najznačajnije po uzgoju vinove loze, maslina i žitarica. Dugotrajno razdoblje nestabilnih geopolitičkih prilika nastupilo je s otomanskim osvajanjima i stvaranjem njihovih uporišta u nedalekim Skradinu i Drnišu. Tek su se dvadesetih godina 18. st. ratna stradanja stišala, poslije čega je slijedio, u manjoj mjeri, i proces kolonizacije opustjelih područja, a time i Danilskog polja. Od tada, pa praktički sve do danas, glavno je obilježje prostora Danilskog polja tradicionalna polikulturna proizvodnja u različitim uvjetima agrotehničke obrade.

Ključne riječi
agrarno vrjednovanje; Danilo; geomorfološka obilježja; historijska geografija; polje

Hrčak ID: 55270

URI
https://hrcak.srce.hr/55270

[engleski]

Posjeta: 2.378 *