hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.15291/geoadria.544

Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora

Valentina Brečko Grubar ; Oddelek za geografijo, Fakulteta za humanistične študije Koper, Univerza na Primorskem, Slovenija

Puni tekst: hrvatski, pdf (994 KB) str. 31-47 preuzimanja: 316* citiraj
APA 6th Edition
Brečko Grubar, V. (2010). Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora. Geoadria, 15 (1), 31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
MLA 8th Edition
Brečko Grubar, Valentina. "Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora." Geoadria, vol. 15, br. 1, 2010, str. 31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544. Citirano 20.10.2020.
Chicago 17th Edition
Brečko Grubar, Valentina. "Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora." Geoadria 15, br. 1 (2010): 31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
Harvard
Brečko Grubar, V. (2010). 'Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora', Geoadria, 15(1), str. 31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
Vancouver
Brečko Grubar V. Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora. Geoadria [Internet]. 2010 [pristupljeno 20.10.2020.];15(1):31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
IEEE
V. Brečko Grubar, "Stanje okoliša slovenskog dijela Jadranskog mora", Geoadria, vol.15, br. 1, str. 31-47, 2010. [Online]. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
Puni tekst: engleski, pdf (994 KB) str. 31-47 preuzimanja: 699* citiraj
APA 6th Edition
Brečko Grubar, V. (2010). Environmental state of the Slovenian part of the Adriatic Sea. Geoadria, 15 (1), 31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
MLA 8th Edition
Brečko Grubar, Valentina. "Environmental state of the Slovenian part of the Adriatic Sea." Geoadria, vol. 15, br. 1, 2010, str. 31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544. Citirano 20.10.2020.
Chicago 17th Edition
Brečko Grubar, Valentina. "Environmental state of the Slovenian part of the Adriatic Sea." Geoadria 15, br. 1 (2010): 31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
Harvard
Brečko Grubar, V. (2010). 'Environmental state of the Slovenian part of the Adriatic Sea', Geoadria, 15(1), str. 31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
Vancouver
Brečko Grubar V. Environmental state of the Slovenian part of the Adriatic Sea. Geoadria [Internet]. 2010 [pristupljeno 20.10.2020.];15(1):31-47. https://doi.org/10.15291/geoadria.544
IEEE
V. Brečko Grubar, "Environmental state of the Slovenian part of the Adriatic Sea", Geoadria, vol.15, br. 1, str. 31-47, 2010. [Online]. https://doi.org/10.15291/geoadria.544

Sažetak
Slovenski je dio Jadranskoga mora njegov najsjeverniji dio koji obuhvaća oko 200 km2 i dio je širega Tršćanskog zaljeva. Slovenska obala prostire se na 47 km uglavnom strme, abrazijske obale od lapora i pješčenjaka. Niska akumulacijska obala nalazi se samo kod ušća vodenih tokova i čini manji dio, a najmanji dio pripada vapnenačkoj abrazijskoj obali. Kopneni obalni pojas uglavnom je brežuljkast i reljefno jako raščlanjen, a zaravni se nalaze u manjoj mjeri samo u donjim dijelovima riječnih dolina. Slovensko more ulazi u kopno s dva veća zaljeva, Koparskim i Piranskim, pa je stoga veoma plitko. Prosječna dubina je oko 18 m, a najveća je kod piranskog rta Madona. Dno mora većim je dijelom pokriveno sedimentima koji su posljedica abrazije strmih stjenovitih obala i akumulacije riječnih nanosa. Zbog plitkosti more je izloženo velikim temperaturnim kolebanjima, a zbog dotjecanja slatke vode i promjenama saliniteta vode. Kretanje morske vode u najvećoj je mjeri posljedica morske mijene i vjetrova, poglavito bure, koja značajno utječe na vertikalno kruženje vode. Strujanje je slabo i promjenljiva smjera. Erozijom zemlje i površinskim dotjecanjem oborina, vodenim tokovima i neposrednim ispuštanjem otpadnih voda u slovensko more dotječu mnogobrojne hranjive tvari. Posljedica je spomenutih obilježja velika pokrajinska osjetljivost ekosustava obalnoga mora. More se ljeti intenzivno ugrije i uz slabo kruženje vode česte su pojave nedostatka kisika u dubljim slojevima vode, intenzivnog rasta algi i cvjetanja, što upućuje na premašen kapacitet samočišćenja (asimilacijski) morskog ekosustava. Glavni su izvori zagađenja obalni gradovi Kopar, Izola, Piran i Portorož, nautički turizam s marinama, pomorski promet te lučka aktivnost Luke Kopar. Zbog ljudskih aktivnosti još uvijek se povećavaju pritisci na morski ekosustav, i na kopnu, i na moru, unatoč pojedinim mjerama smanjenja onečišćenja. Slovensko je obalno more, prema ocjeni Mediteranskog akcijskog plana (UNEP-MAP), zbog svojih oceanografskih značajki i utjecaja gospodarske djelatnosti, uvršteno među najosjetljivije i ugrožene dijelove Sredozemlja. Stanje okoliša slovenskoga dijela Jadranskoga mora nastojalo se predočiti pomoću modela DPSIR, odnosno dopunjenoga Integralnoga geografskog modela proučavanja okoliša i njegovih komponenti.

Ključne riječi
stanje okoliša; pokrajinska osjetljivost; faktori opterećenja; zagađivanje; Tršćanski zaljev; Jadransko more; Slovenija

Hrčak ID: 55274

URI
https://hrcak.srce.hr/55274

[engleski]

Posjeta: 1.475 *