Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.15291/geoadria.549

Povijesni razvoj i političko-geografska obilježja granice i pograničja Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom na Žumberku i Kupsko-čabranskoj dolini

Helena Ilona Bognar ; Međunarodno sveučilište u Dubrovniku
Andrija Bognar ; Geografski odsjek, PMF, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 3.935 Kb

str. 187-224

preuzimanja: 1.895

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 3.935 Kb

str. 187-224

preuzimanja: 1.943

citiraj


Sažetak

Iako prirodna osnova ne može biti odlučujući kriterij pri povlačenju granica, povijesni i političko-geografski razvoj istraživanog područja ukazuje da su pri razgraničenju Republike Hrvatske i Republike Slovenije u znatnoj mjeri korištene prirodne međe. Taj zaključak vrijedi i za analizirane sektore koji se vežu za Žumberačku goru i doline rijeke Kupe i Čabranke. Uz prirodne pogodnosti, s obzirom na to da je tu međa povučena na vršnim grebenima gorskog masiva (Žumberačka gora / Gorjanci) i na riječnim tokovima, treba naglasiti činjenicu da je ona prilagođena prostornoj organizaciji života pograničja. Upravo stoga ona je ovdje subsekventnog i kooperativnog tipa. Evolucijski gledano, granica i pograničje prošli su razvoj od terra nullius, zatim frontijera i konačno, od 16. st. na rijekama Kupi i Čabranki postoji međa linijskog obilježja, a od 1816. godine i na Žumberku. Granica, dakle, ima vjekovni kontinuitet, unatoč prijeporima o državno i imovinsko-pravnoj pripadnosti istraživanog područja u pojedinim povijesnim razdobljima. Time se može objasniti da su navedeni sektori u današnjem razdoblju najmanje sporni u razgraničenju dvaju suvereniteta.

Ključne riječi

granica; pograničje; Republika Hrvatska; Republika Slovenija; povijest; politička geografija; razvoj; Žumberak; dolina; Kupa; Čabranka

Hrčak ID:

55301

URI

https://hrcak.srce.hr/55301

Datum izdavanja:

1.6.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.713 *