Izvorni znanstveni članak

Preliminarno istraživanje dobrobiti rasplodnih nerasta

Irena Petak ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vladimir Mrljak ; Clinic for Internal Diseases, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zoran Tadić ; Department for Animal Physiology, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Boris Krsnik ; Department for Animal Hygiene, Environment and Ethology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Potrebe nerasta (Sus scrofa) u odnosu na smještaj i izražavanje normalnoga vladanja, nisu dostatno istraživane kada se uzme u obzir važnost istih u poboljšanju dobrobiti i proizvodnosti. Budući da je definiranje vladanja pojedinačnoga nerasta ključno za dobivanje kvantitativne informacije o njihovim smještajnim potrebama, cilj ovog istraživanja bio je odrediti etogram rasplodnih nerasta i definirati najvažnija ponašanja koja mogu biti mjere dobrobiti. Rasplodni nerasti bili su promatrani u boksovima tri sata prije korištenja za pripust.
Nerasti su pokazali 13 funkcionalnih ponašanja (jedenje, pijenje, defeciranje, mokrenje, rovanje, njušenje, timarenje, roktanje, društveno ponašanje, elemente spolnoga ponašanja, promatranje okoline, stereotipije, mirovanje) i pet položaja tijela (ležanje na trbuhu, ležanje na boku, stajanje, hodanje i sjedenje). Dominirala su ponašanja mirovanja i jedenja. Glasanje nerasta razlikovalo se po zvučnosti i trajanju. Dominantni položaji tijela bili su ležanje na boku i trbuhu. Ležanje je bilo povezano s mirovanjem i nereagiranjem na promjene u okolišu. U ovome istraživanju, repertoar prikazanih ponašanja i stereotipije nisu bili dobri u okolišu. U ovome istraživanju, repertoar prikazanih ponašanja i stereotipije nisu bili dobri pokazatelji za procjenu dobrobiti nerasta. Stoga smo zaključili da je prijeko potrebno imati osjetljivije metode za procjenu odnosa nerasta s njihovim neposrednim okolišem, pa budući da nerasti uglavnom miruju, predlažemo da se za mjerenje dobrobiti rabi učestalost njihove aktivnosti. Nadalje, trajanje ponašanja koja su tipična za svinje, kao što su rovanje i njušenje, mogla bi biti ključna za procjenu njihove dobrobiti zbog toga što su rijetko pokazana u osiromašenom okolišu, a obogaćeni okoliš treba ih potaknuti. Treća moguća mjera dobrobiti rasplodnih nerasta moglo bi biti njihovo glasanje.

Ključne riječi

nerast; ponašanje; dobrobit; smještaj

Hrčak ID:

56499

URI

https://hrcak.srce.hr/56499

Datum izdavanja:

26.4.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.365 *