hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo

Ustav Njemačke

Georg Wilhelm Friedrich Hegel

Puni tekst: hrvatski, pdf (214 KB) str. 168-219 preuzimanja: 545* citiraj
APA 6th Edition
Hegel, G.W.F. (2010). Ustav Njemačke. Politička misao, 47 (1), 168-219. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/57699
MLA 8th Edition
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich. "Ustav Njemačke." Politička misao, vol. 47, br. 1, 2010, str. 168-219. https://hrcak.srce.hr/57699. Citirano 22.11.2019.
Chicago 17th Edition
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich. "Ustav Njemačke." Politička misao 47, br. 1 (2010): 168-219. https://hrcak.srce.hr/57699
Harvard
Hegel, G.W.F. (2010). 'Ustav Njemačke', Politička misao, 47(1), str. 168-219. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/57699 (Datum pristupa: 22.11.2019.)
Vancouver
Hegel GWF. Ustav Njemačke. Politička misao [Internet]. 2010 [pristupljeno 22.11.2019.];47(1):168-219. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/57699
IEEE
G.W.F. Hegel, "Ustav Njemačke", Politička misao, vol.47, br. 1, str. 168-219, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/57699. [Citirano: 22.11.2019.]

Sažetak
U spisu o ustavu Hegel podvrgava temeljitoj kritičkoj analizi ustav Njemačkog
Carstva na prijelazu iz 18. u 19. st., ističući već na početku teksta kako
Njemačka (više) nije država.* Njemački ustav ne može biti osnova njemačkog
državnog jedinstva jer je on konglomerat privatnih prava, sankcionirano odvajanje
dijelova (staleža) od cjeline koje su oni izborili tijekom prethodnih stoljeća.
Takvo stanje posljedica je manjkavog njemačkog ustavnog razvoja. Za razliku
od većine europskih naroda Nijemci nisu izgradili državu, odnosno nisu
bili sposobni niti spremni žrtvovati svoje posebnosti cjelini i pronaći slobodu
u zajedničkom slobodnom podvrgavanju jednoj vrhovnoj vlasti. Najveći dio
teksta čini analiza pojedinih strana njemačkog ustavnog uređenja – vojne sile,
financija, pravosuđa, položaja staleža – kao i usporedba nastanka te izgradnje
države u Njemačkoj i u ostatku Europe, koja potvrđuje Hegelov prvotni sud
kako se Njemačka ne može smatrati državom. U tim analizama kristalizira se
i pojam države spisa o ustavu. Po uzoru na Machiavellija – tu pravu političku
glavu “najvišeg i najplemenitijeg osjećaja” – Hegel u prvom redu želi vidjeti
zasnivanje jedinstvenog političkog tijela nasuprot svim postojećim sistemima
partikularnih prava i privilegija. Država je tako prije svega moć kojom neko
mnoštvo zbiljski (a ne samo namjerom i u riječima) brani sveukupnost svoga
vlasništva. No to je samo njezino prvo određenje. U širi pojam države spada i
vladanje putem općih zakona – koje tek “od neke zemlje čini državu” – zatim
barem minimalna središnja financijska vlast, odvojenost religije od države, ali
i sudjelovanje naroda u donošenju zakona preko političkog predstavništva. Pored
toga, dobro uređena država jest ona koja se ograničava na svoje nužne služ-
be, prepuštajući u svemu drugome građanima njihovu živu slobodu jer “ta je
sloboda po sebi sveta”. Naposljetku, budući da su “pojam i spoznaja nužnosti
preslabi da bi utjecali na djelovanje”, oni moraju biti opravdani silom, pa Hegel
na kraju teksta zaziva osvajača, modernog Tezeja, koji će raštrkanu masu
narodā i međusobno izoliranih staleža ujediniti u državu.

Ključne riječi
ustav; država; staleži; vojna moć; financije; pravosuđe; Njemačka; Machiavelli

Hrčak ID: 57699

URI
https://hrcak.srce.hr/57699

[engleski]

Posjeta: 1.522 *