hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

PRATI LI REFORMA UČENJA REFORMU VISOKOG OBRAZOVANJA?

Elvi Piršl ; Sveučilište Jurja Dobrile, Pula, Hrvatska
Neala Ambrosi-Randić ; Sveučilište Jurja Dobrile, Pula, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (300 KB) str. 212-218 preuzimanja: 992* citiraj
APA 6th Edition
Piršl, E. i Ambrosi-Randić, N. (2010). PRATI LI REFORMA UČENJA REFORMU VISOKOG OBRAZOVANJA?. Informatologia, 43 (3), 212-218. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/59104
MLA 8th Edition
Piršl, Elvi i Neala Ambrosi-Randić. "PRATI LI REFORMA UČENJA REFORMU VISOKOG OBRAZOVANJA?." Informatologia, vol. 43, br. 3, 2010, str. 212-218. https://hrcak.srce.hr/59104. Citirano 02.03.2021.
Chicago 17th Edition
Piršl, Elvi i Neala Ambrosi-Randić. "PRATI LI REFORMA UČENJA REFORMU VISOKOG OBRAZOVANJA?." Informatologia 43, br. 3 (2010): 212-218. https://hrcak.srce.hr/59104
Harvard
Piršl, E., i Ambrosi-Randić, N. (2010). 'PRATI LI REFORMA UČENJA REFORMU VISOKOG OBRAZOVANJA?', Informatologia, 43(3), str. 212-218. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/59104 (Datum pristupa: 02.03.2021.)
Vancouver
Piršl E, Ambrosi-Randić N. PRATI LI REFORMA UČENJA REFORMU VISOKOG OBRAZOVANJA?. Informatologia [Internet]. 2010 [pristupljeno 02.03.2021.];43(3):212-218. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/59104
IEEE
E. Piršl i N. Ambrosi-Randić, "PRATI LI REFORMA UČENJA REFORMU VISOKOG OBRAZOVANJA?", Informatologia, vol.43, br. 3, str. 212-218, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/59104. [Citirano: 02.03.2021.]

Sažetak
Cilj je ovoga rada utvrditi je li reforma visokog obrazovanja, poznata pod imenom Bolonjski proces, utjecala na promjene u pristupu učenju. Istraživanje je provedeno na ukupnom uzorku od 216 studentica i studenata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od čega je 93 onih koji su studirali po programu prije uvođenja bolonjskog procesa i 123 polaznika koji su studirali po novom visokoškolskom programu temeljenom na načelima Bolonjske deklaracije. Za ispitivanje njihovih strategija učenja primijenjen je upitnik čije subskale procjenjuju organizaciju, fleksibilnost u učenju, način obrade informacija, upotrebu pomagala, aktivno sudjelovanje u nastavi, te motiviranost i anksioznost. Analize rezultata ukazale su na postojanje statistički značajnih razlika među skupinama u korist polaznika novog sustava studiranja: studenti koji studiraju po bolonjskom sustavu značajno se više koriste pomagalima, više obrađuju sadržaj, fleksibilniji su u učenju, aktivniji i motiviraniji od svojih prethodnika. Dobivene razlike razmatrane su u kontekstu promijenjenih uvjeta studiranja i novoga sustava visokog obrazovanja.

Ključne riječi
Bolonjski proces; motivacija; podučavanje; strategije učenja; anksioznost

Hrčak ID: 59104

URI
https://hrcak.srce.hr/59104

[engleski]

Posjeta: 1.935 *