hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ INDIVIDUALNIH I FAKTORA RADNOG MJESTA NA BOLOVANJE U PACIJENATA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM

Sanja Brekalo Lazarević ; Katedra za medicinu rada, Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, Univerzitetska 1, Tuzla, BiH
Nurka Pranjić ; Katedra za medicinu rada, Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, Univerzitetska 1, Tuzla, BiH
Biljana Nurkić ; Služba medicine rada, Dom zdravlja s poliklinikom dr. M. Šehović, Tuzla, BiH

Puni tekst: hrvatski, pdf (215 KB) str. 235-244 preuzimanja: 1.501* citiraj
APA 6th Edition
Brekalo Lazarević, S., Pranjić, N. i Nurkić, B. (2010). UTJECAJ INDIVIDUALNIH I FAKTORA RADNOG MJESTA NA BOLOVANJE U PACIJENATA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM. Sigurnost, 52 (3), 235-244. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/59718
MLA 8th Edition
Brekalo Lazarević, Sanja, et al. "UTJECAJ INDIVIDUALNIH I FAKTORA RADNOG MJESTA NA BOLOVANJE U PACIJENATA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM." Sigurnost, vol. 52, br. 3, 2010, str. 235-244. https://hrcak.srce.hr/59718. Citirano 20.10.2021.
Chicago 17th Edition
Brekalo Lazarević, Sanja, Nurka Pranjić i Biljana Nurkić. "UTJECAJ INDIVIDUALNIH I FAKTORA RADNOG MJESTA NA BOLOVANJE U PACIJENATA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM." Sigurnost 52, br. 3 (2010): 235-244. https://hrcak.srce.hr/59718
Harvard
Brekalo Lazarević, S., Pranjić, N., i Nurkić, B. (2010). 'UTJECAJ INDIVIDUALNIH I FAKTORA RADNOG MJESTA NA BOLOVANJE U PACIJENATA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM', Sigurnost, 52(3), str. 235-244. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/59718 (Datum pristupa: 20.10.2021.)
Vancouver
Brekalo Lazarević S, Pranjić N, Nurkić B. UTJECAJ INDIVIDUALNIH I FAKTORA RADNOG MJESTA NA BOLOVANJE U PACIJENATA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM. Sigurnost [Internet]. 2010 [pristupljeno 20.10.2021.];52(3):235-244. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/59718
IEEE
S. Brekalo Lazarević, N. Pranjić i B. Nurkić, "UTJECAJ INDIVIDUALNIH I FAKTORA RADNOG MJESTA NA BOLOVANJE U PACIJENATA S DEPRESIVNIM POREMEĆAJEM", Sigurnost, vol.52, br. 3, str. 235-244, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/59718. [Citirano: 20.10.2021.]

Sažetak
Zaposlenici koji boluju od depresije gube više dana bolovanja nego oni koji nisu depresivni. U ovome radu istraživan je utjecaj individualnih i faktora rada na bolovanje u pacijenata s depresijom.
Proveli smo istraživanje upitnicima. Istraživanje je obuhvatilo 210 pacijenata s depresijom, a koji su na bolovanju od 0 do 360 dana. Vodilja nam je bilo bolovanje ≥ 60 dana. Skraćenim standardnim upitnikom za stres na radu (OSQ) procijenjeni su individualni faktori. Indeksom radne sposobnosti (WAI) procijenjeni su faktori radnog mjesta u odnosu na bolovanje.
Prosječan broj izgubljenih radnih dana u naših ispitanika bio je 161 ± 100. 89 (maksimalno 360 dana). Bolovanje nije bilo ujedinjeno s dobi. Više od 51% varijabiliteta dužine bolovanja je rezultat variranja u skupini individualnih faktora (R2=0,51). Visoka razina opterećenja na poslu uz odsutnost socijalne podrške kolega je statistički značajno ujedinjena s duljinom bolovanja. Putem logistične regresijske analize ustanovili smo da su prediktori bolovanja: pad razine motivacije (Rsq= 0.043, P= 0.003), niska razina zadovoljstva životom (Rsq=0.049, P=0.002) i niska razina zadovoljstva zdravljem (Rsq=0.061, P=0.001). Niska razina znanja (P=0.001) bio je značajan prediktor bolovanja.
Doživljeni pritisak na poslu posebno ujedinjen s odsutnošću podrške je prediktor bolovanja u pacijenata s depresijom.

Ključne riječi
bolovanje; individualni faktori; faktori rada

Hrčak ID: 59718

URI
https://hrcak.srce.hr/59718

[engleski]

Posjeta: 2.153 *