Šumarski list, Vol. 134 No. 9-10, 2010.
Pregledni rad
Razvoj lokalnih kapaciteta za sudjelovanje u upravljanju zaštićenim područjem Nacionalnog parka Tara
Jelena Tomićević
orcid.org/0000-0001-7905-5722
; Faculty of Forestry, Department of Landscape Architecture and Horticulture, Belgrade, Serbia
Marget A. Shannon
; The Rubenstein School of Environment and Natural Resources, University of Vermont, Burlington, USA
Dijana Vuletić
orcid.org/0000-0003-4631-7604
; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Sažetak
Ovdje predstavljeno istraživanje usmjereno je na ulogu lokalne zajednice u upravljanju zaštićenim područjima, s osnovnom pretpostavkom da će bez suradnje i sudjelovanja lokalne zajednice u očuvanju biološke raznoliko sti na području gdje su zemlja i resursi temeljni oslonci za život ljudi, biti manje uspješno ako lokalno stanovništvo aktivno ne podupire zadane ciljeve očuvanja.
Upravljački kapaciteti zaštićenih područja ovise o općem sustavu uprav ljanja, stanju samog resursa i podršci lokalne zajednice. Stoga se postavlja ključno pitanje od općeg interesa: imaju li odgovorne strukture kapaciteta za učinkovito upravljanje zaštićenim područjima, te da li se željeni rezultati po stižu na terenu. Mjerenje navedenih dimenzija upravljanja kontekstualnog je karaktera, jer ono što je učinkovito u jednoj zemlji ili lokalno, može biti sa svim neprihvatljivo u drugoj. Zbog toga se procjena upravljačkih kapaciteta po svome karakteru smatra kontekstualnom, odnosno bavi se prvo objašnja vanjem odnosa, a onda institucionalnih i strukturnih okvira.
Prijedlog proglašenja Nacionalnog parka Tara Rezervatom Biosfere uka zao je na važnost istraživanja koje bi opisalo institucionalni okvir, socio-de mografsku situaciju u naseljima unutar granica Parka. Jasno je raspoznata ovisnost potrajnog gospodarenja zaštićenim prostorima o podršci lokalnog stanovništva. U cilju postizanja očuvanja biološke raznolikosti nacionalni za konodavac i okolišni planeri trebaju uključiti lokalno stanovništvo u upravlja nje zaštićenim prostorima, te utvrditi i razvijati socijalne procese kako bi omogućili lokalnim zajednicama očuvanje i unapređenje biološke raznolikosti kao dio njihovog životnog okruženja.
Metoda istraživanja je kvalitativna, što proizlazi iz prirode prikupljenih po dataka i primijenjenih metoda analize i interpretacije. Primijenjena je studija slučaja (Case study) u sklopu koje su podaci prikupljeni tijekom 2004. godine, kada su obavljena 102 intervijua s lokalnim stanovništvom. Istraživanjem su obuhvaćena dva sela smještena na području Nacionalnog parka Tara: Rastište (67 intervjua) i Jagoštica (37). Oba sela su zbog slabe razvijenosti mreže puto va prometno izolirana, te stoga izrazito ovisna o lokalnim prirodnim resursima kao i gospodarskim i upravljačkim aktivnostima samoga Parka. Intervjui s lokalnim stanovništvom obuhvaćali su: demografske informacije o kućanstvu; stavove prema životu na selu; percepciju prirode i krajobraza; odnos sa Upra vom Parka; i pitanja vezana uz strategije kućanstva kroz povijest, sadašnje i njihova očekivanja za budućnost (Tomićević 2005). Sama pitanja bila su otvo rena, s ponuđenim odgovorima te mogućnošću davanja više odgovora. Svi in tervjui obavljeni su u samim kućanstvima, što je omogućavalo ispitanicima da i primjerom objasne kako žive i rade te na koje načine utječu na krajobraz. Tako đer su mogli lako objasniti kako institucionalne promjene utječu na njihovu volju za suradnjom s Upravom Parka, kao i njihova očekivanja u budućnosti. Intervjui su u potpunosti prepisani, što je omogućilo njihovu obradu i analizu korištenjem SPSS (Statističkog probrama za socijalna istraživanja) programa.
Dodatno su obavljeni i problemski orijentirani intervjui sa stručnjacima i donositeljima odluka u Parku, nadležnim institucijama i znanstvenim organi za cijama (obavljeno je 5 intervjua) kako bi se dobio uvid u način sagledavanja problema s razine donositelja odluka. To znači da ispitanici nisu predstavljali sebe kao osobu, već su pružali stručno mišljenje u svom institucionalnom i/ili organizacijskom kontekstu (Meuser i Nagel 1991). Korištena pitanja bila su otvorena i polu strukturirana, koncentrirajući se na ključne probleme vezane uz sudjelovanje lokalnog stanovništva u upravaljanju Parkom, uključujući konflikte između lokalnog stanovništva i korištenja prirodnih resursa. Prikup ljena su i razmišljanja stručnjaka o budućnosti Parka.
Svi prikupljeni podaci uneseni su u bazu te analizirani korištenjem SPSS programa, posebno namijenjenom za analizu kvalitativnih podataka. Tijekom analize i interpretacije dobivenih rezultata korištena je metoda triangulacije (unakrsnog potvrđivanja) gdje se jedna grupa podataka analizira u odnosu na drugu grupu, čime se omogućava razumijevanje prošlih, postojećih i budućih postupaka. Ova metoda posebno se pokazala korisnom u razumijevanju strate gija primijenjenih u lokalnim kućanstvima. Također je analizom drugih priku pljenih dokumenata i pravnih akata, dobiven uvid u odnose između lokalnog stanovništva i uprave Parka te karakteristike šireg zemljopisnog i instituciona lnog okruženja koje utječu na kapacitete zaštite prirode unutar Nacionalnog parka Tara.
Ovim istraživanjem analizirani su mogućnosti razvoja kapaciteta stano vništva, koje živi u granicama samog Parka, te učinkovitog sudjelovanja u upravljanju zaštićenim područjem, kroz uključivanje u aktivnosti unapređenja biološke raznolikosti u svoje svakodnevne životne odluke. Polučeni rezultati ukazuju na neophodnost očuvanja i osiguravanja alternativnih životnih stra te gija, s ciljem zaustavljanja iskorištavanja zaštićenih područja od strane lo kalnog stanovništva, koje se istovremeno bori za očuvanje i unapređenje vla stitih životnih uvjeta.
Analiza stručnih intervjua ukazala je na nedostatak općih strateških doku menata, koji bi regulirali zaštitu biološke raznolikosti i upravljanje zaštićenim prostorima u Srbiji, posebice onim od međunarodnog značenja.
Ključne riječi
komunikacijske aktivnosti; lokalna zajednica; sudjelovanje u upravljanju; zaštićena područja
Hrčak ID:
60012
URI
Datum izdavanja:
31.10.2010.
Posjeta: 1.406 *