APA 6th Edition Marbach, E. (2006). Može li se subjektivnost naturalizirati? Razmišljanja na tragu Husserla. Filozofska istraživanja, 26 (2), 359-371. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/5903
MLA 8th Edition Marbach, Eduard. "Može li se subjektivnost naturalizirati? Razmišljanja na tragu Husserla." Filozofska istraživanja, vol. 26, no. 2, 2006, pp. 359-371. https://hrcak.srce.hr/5903. Accessed 16 Jan. 2021.
Chicago 17th Edition Marbach, Eduard. "Može li se subjektivnost naturalizirati? Razmišljanja na tragu Husserla." Filozofska istraživanja 26, no. 2 (2006): 359-371. https://hrcak.srce.hr/5903
Harvard Marbach, E. (2006). 'Može li se subjektivnost naturalizirati? Razmišljanja na tragu Husserla', Filozofska istraživanja, 26(2), pp. 359-371. Available at: https://hrcak.srce.hr/5903 (Accessed 16 January 2021)
Vancouver Marbach E. Može li se subjektivnost naturalizirati? Razmišljanja na tragu Husserla. Filozofska istraživanja [Internet]. 2006 [cited 2021 January 16];26(2):359-371. Available from: https://hrcak.srce.hr/5903
IEEE E. Marbach, "Može li se subjektivnost naturalizirati? Razmišljanja na tragu Husserla", Filozofska istraživanja, vol.26, no. 2, pp. 359-371, 2006. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/5903. [Accessed: 16 January 2021]
Abstracts U središtu diskusije o naturaliziranju subjektiviteta u ovom radu stoji razlikovanje između naturaliziranja u jakom smislu (strukturalno izjednačavanje subjektivnog svjesnog života s prirodnim, prostorno-vremenski-kauzalnim poretkom fizikalnog svijeta) i naturaliziranja u slabom smislu (uključivanje ljudskoga subjektiviteta u prirodni poredak svijeta). Na temelju metodoloških razmatranja, kao i konkretne analize svijesti na Husserlovu tragu, naturaliziranje subjektiviteta u jakom smislu se odbacuje, a izričito se zagovara mogućnost naturaliziranja u slabom smislu. Za izvode je metodološki relevantno razlikovanje između naturalističkog i fenomenološkog stava. Za odbacivanje naturaliziranja u jakom smislu odlučujuća je fenomenološka analiza vlastite bîti samih svjesnih doživljaja, čije strukture nisu podređene zasebnosti prostorno-vremenski-kauzalne zbiljnosti, što će se pokušati razmotriti na konkretnom primjeru jednoga sjećanja.