hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Vrste drveća i grmlja te strategija zarastanja napuštenog poljoprivrednog zemljišta na području Haloza u Sloveniji

Mateja Cojzer ; ZGS, OE Maribor, Tyrševa 15, 2000 Maribor, Slovenia
Robert Brus ; Biotechnical Faculty, Department of Forestry and Renewable Forest Resources, Večna pot 83, 1000 Ljubljana, Slovenia

Puni tekst: engleski, pdf (3 MB) str. 581-590 preuzimanja: 224* citiraj
APA 6th Edition
Cojzer, M. i Brus, R. (2010). Species Composition and Successional Pathways on Abandoned Agricultural Land in Haloze. Šumarski list, 134 (11-12), 581-590. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/62790
MLA 8th Edition
Cojzer, Mateja i Robert Brus. "Species Composition and Successional Pathways on Abandoned Agricultural Land in Haloze." Šumarski list, vol. 134, br. 11-12, 2010, str. 581-590. https://hrcak.srce.hr/62790. Citirano 26.06.2019.
Chicago 17th Edition
Cojzer, Mateja i Robert Brus. "Species Composition and Successional Pathways on Abandoned Agricultural Land in Haloze." Šumarski list 134, br. 11-12 (2010): 581-590. https://hrcak.srce.hr/62790
Harvard
Cojzer, M., i Brus, R. (2010). 'Species Composition and Successional Pathways on Abandoned Agricultural Land in Haloze', Šumarski list, 134(11-12), str. 581-590. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/62790 (Datum pristupa: 26.06.2019.)
Vancouver
Cojzer M, Brus R. Species Composition and Successional Pathways on Abandoned Agricultural Land in Haloze. Šumarski list [Internet]. 2010 [pristupljeno 26.06.2019.];134(11-12):581-590. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/62790
IEEE
M. Cojzer i R. Brus, "Species Composition and Successional Pathways on Abandoned Agricultural Land in Haloze", Šumarski list, vol.134, br. 11-12, str. 581-590, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/62790. [Citirano: 26.06.2019.]

Sažetak
Slovenija je jedna od najšumovitijih država u Europi, jer – po podacima Slovenske službe za šumarstvo (Zavod za gozdove Slovenije, 2007) – šume pokrivaju više od polovice državnog teritorija (58,5 %). Zarastanje napuštenog poljoprivrednog zemljišta šumom i dalje napreduje te tako postaje ozbiljan problem. Glavni razlog zarastanja je napuštanje poljoprivrednih imanja, ponajprije zbog teških prirodnih uvjeta te socioekonomske politike. Taj proces traje već od početka 20. stoljeća, a posebno se ubrzao nakon kraja drugog svjetskog rata.
U istraživanju smo se ograničili na područje Haloza, koje leži na području sjeveroistočne Slovenije i sastavni je dio rubnog dijela panonske nizine. Istra­živanjem smo željeli proučiti koliko se poljoprivrednih površina u zadnjih dva­deset godina pretvorilo u šumu, utvrditi razlike u sastavu te gustoći jedinki pojedinih vrsta drveća i grmlja na područjima u zarastanju i u mlađim razvoj­nih stadijima šuma, te naznačiti strategiju zarastanja napuštenih poljopri­vrednih površina uz istovremenu usporedbu sa stanjem vegetacijskih procesa u mlađim razvojnim stadijima šuma.
Istraživanjem smo utvrdili da se na području Haloza u zadnjih dvadeset godina (u razdoblju od 1985. do 2005. godine) površina šuma povećala za 6,9 %, dok u sljedećih deset godina očekujemo povećanje od 5,5 %. Vegetacij­ske smo popise, koje smo napravili na 52 plohe (37 ploha na poljoprivrednom zemljištu i 15 ploha unutar šume), analizirali pomoću DCA analize. Ordina­cija je pokazala da pomoću prve osi, koja pojašnjava najveći dio varijabilno­sti (11,6 %), možemo razlikovati dvije izrazite skupine/grupe: u prvoj grupi su plohe koje smo snimali u šumi, a u drugoj one koje smo snimali na zemljištu u zarastanju (bivšem poljoprivrednom zemljištu). Na zemljištima u zarastanju prosječno smo po plohi evidentirali 13,7 vrste, od toga je bilo 9,2 vrsta drveća te 4,4 vrsta grmlja, dok smo po plohi u šumi evidentirali 12,3 vrste, od toga 9,7 vrsta drveća te 2,7 vrsta grmlja. Na zemljištima u zarastanju broj se vrsta drveća sa starošću povećava, dok se broj vrsta grmlja bitno ne mijenja. U šumi je situacija obrnuta: staranjem razvojnih stadija povećava se broj vrsta grmlja, dok broj jedinki vrsta drveća ostaje više ili manje jednak. Veću smo gustoća jedinki zabilježili u šumi (23.906,3 jedinki po hektaru), od toga vrste drveća predstavljaju 91,5 %, a vrste grmlja samo 8,5 % svih jedinica po hek­taru. Najbrojnija vrsta drveća u šumi je Fagus sylvatica, a među vrstama gr­mlja Sambucus nigra. Broj jedinki vrsta drveća u šumi uz staranje razvojnih stadija pada, dok se broj jedinki vrsta grmlja bitno ne mijenja. U stadiju raz­voja mladika glavna je vrsta Fagus sylvatica, u fazi koljika je najčešće pojav­ljuje Carpinus betulus. Na zemljištima u zarastanju zabilježili smo 19.447,2 jedinki po hektaru, od toga je udio vrsta drveća 53,0 % a vrsta grmlja 47,0 % svih jedinica po hektaru. Između vrsta drveća na zemljištima u zarastanju je najčešća vrsta Carpinus betulus, a među vrstama grmlja Cornus sanguinea. Na zemljištima u zarastanju udio jedinki vrsta drveća uz staranje stadija raz­voja raste, a udio vrsta grmlja pada. Tako u mladiku dominiraju vrste grmlja, među kojima u cjelini dominira Cornus sanguinea. U razvojnom stadiju ko­ljika njihov se udio polako smanjuje u korist vrsta drveća, no još uvijek je do­minirajuća vrsta Cornus sanguinea, dok je na drugem mjestu Carpinus betulus. U fazi letvika vrste drveća već dominiraju nad vrstama grmlja. Najče­šće se pojavljuje Carpinus betulus.
Proces zarastanja na bivšim poljoprivrednim zemljištima prolazi preko inicijalnih stadija “Cornus sanguinea”-”Cornus sanguinea”-”Carpinus betu­lus”, a vegetacijski procesi u šumi preko stadija “Fagus sylvatica”-”Fagus sylvatica”-”Carpinus betulus”. Konačni vegetacijski stupanj/stadiji je u oba primjera šuma bukve. U Halozama ima Carpinus betulus na staništima bukve (koji niže prelaze u šume bijelog graba) ulogu pionirske vrste. U starijim stadi­jima ponovo dominira Fagus sylvatica.

Hrčak ID: 62790

URI
https://hrcak.srce.hr/62790

[engleski]

Posjeta: 847 *