hrcak mascot   Srce   HID

Časopis za suvremenu povijest, Vol.42 No.2 Listopad 2010.

Izvorni znanstveni članak

London i Bonn – dva pola politike Europske zajednice prema priznanju Republike Hrvatske 1991. godine

Andera Bekić ; Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Republika Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (213 KB) str. 339-366 preuzimanja: 740* citiraj
APA 6th Edition
Bekić, A. (2010). London i Bonn – dva pola politike Europske zajednice prema priznanju Republike Hrvatske 1991. godine. Časopis za suvremenu povijest, 42 (2), 339-366. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/63647
MLA 8th Edition
Bekić, Andera. "London i Bonn – dva pola politike Europske zajednice prema priznanju Republike Hrvatske 1991. godine." Časopis za suvremenu povijest, vol. 42, br. 2, 2010, str. 339-366. https://hrcak.srce.hr/63647. Citirano 23.10.2018.
Chicago 17th Edition
Bekić, Andera. "London i Bonn – dva pola politike Europske zajednice prema priznanju Republike Hrvatske 1991. godine." Časopis za suvremenu povijest 42, br. 2 (2010): 339-366. https://hrcak.srce.hr/63647
Harvard
Bekić, A. (2010). 'London i Bonn – dva pola politike Europske zajednice prema priznanju Republike Hrvatske 1991. godine', Časopis za suvremenu povijest, 42(2), str. 339-366. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/63647 (Datum pristupa: 23.10.2018.)
Vancouver
Bekić A. London i Bonn – dva pola politike Europske zajednice prema priznanju Republike Hrvatske 1991. godine. Časopis za suvremenu povijest [Internet]. 07.10.2010. [pristupljeno 23.10.2018.];42(2):339-366. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/63647
IEEE
A. Bekić, "London i Bonn – dva pola politike Europske zajednice prema priznanju Republike Hrvatske 1991. godine", Časopis za suvremenu povijest, vol.42, br. 2, str. 339-366, listopad 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/63647. [Citirano: 23.10.2018.]

Sažetak
Proglašenje neovisnosti RH u lipnju 1991. europske političke metropole doživjele su kao udarac regionalnoj stabilnosti, ali i diplomatskim inicijativama EZ-a za sprečavanje raspada Jugoslavije. Mogućnost raspada SFRJ na male, ekonomski “neodržive” i politički “nestabilne” zemlje ugrožavala je poredak i međunarodne granice uspostavljene u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, a obnovila je i nadmetanje zapadnih, pa i drugih sila za interesne sfere na Balkanu. Posebno je osjetljiv bio položaj i uloga Njemačke, koja je već svojim ujedinjenjem 1990. izazivala nervozu u tradicionalno suprotstavljenim europskim metropolama, a posebice Londonu. Nadalje, pitanje priznanja neovisnosti RH odražavalo je i sukob visokih međunarodnih načela, usvajanih od Jalte 1945. do Helsinkija 1975.: principa nepovredivosti europskih granica, teritorijalne cjelovitosti država, ali i afirmacije ljudskih i političkih prava te prava na samoodređenje naroda. Nakon povlačenja SAD-a s mjesta glavnoga međunarodnog posrednika u jugoslavenskoj krizi, koje je koincidiralo s porastom nasilja srpskih paravojnih snaga potpomognutih od strane JNA, početkom srpnja 1991. stajališta europskih sila, članica EZ-a, počela su divergirati. Nakon neuspješnih višemjesečnih pregovora i funkcionalnoga raspada jugoslavenskih saveznih organa, Bonn se, unutar EZ-a, zauzeo za međunarodno priznanje i ostvarenje samoodređenja RH. U Londonu su se suprotstavljali njemačkoj inicijativi, koristeći također mehanizme Konferencije EZ-a o Jugoslaviji i UN-a. Kako ne bi ostala izolirana unutar EZ-a, posebice u svjetlu prihvaćanja Maastrichtskoga ugovora o EU u prosincu 1991., Velika Britanija načelno se složila s priznanjem RH, ali se usprotivila “preuranjenom priznanju”. Svoje rezerve prema uspostavi RH, ali i diplomatskoj pobjedi Bonna, u Londonu su demonstrirali odgodom diplomatskih odnosa s RH sve do lipnja 1992.

Ključne riječi
jugoslavenska kriza; raspad SFRJ; proglašenje neovisnosti; priznanje Hrvatske; pravo na samoodređenje; njemačka politika; britanska politika; politika EZ-a

Hrčak ID: 63647

URI
https://hrcak.srce.hr/63647

Posjeta: 1.111 *