Izvorni znanstveni članak
London i Bonn – dva pola politike Europske zajednice prema priznanju Republike Hrvatske 1991. godine
Andera Bekić
; Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Republika Hrvatska
Sažetak
Proglašenje neovisnosti RH u lipnju 1991. europske političke metropole doživjele su kao udarac regionalnoj stabilnosti, ali i diplomatskim inicijativama EZ-a za sprečavanje raspada Jugoslavije. Mogućnost raspada SFRJ na male, ekonomski “neodržive” i politički “nestabilne” zemlje ugrožavala je poredak i međunarodne granice uspostavljene u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, a obnovila je i nadmetanje zapadnih, pa i drugih sila za interesne sfere na Balkanu. Posebno je osjetljiv bio položaj i uloga Njemačke, koja je već svojim ujedinjenjem 1990. izazivala nervozu u tradicionalno suprotstavljenim europskim metropolama, a posebice Londonu. Nadalje, pitanje priznanja neovisnosti RH odražavalo je i sukob visokih međunarodnih načela, usvajanih od Jalte 1945. do Helsinkija 1975.: principa nepovredivosti europskih granica, teritorijalne cjelovitosti država, ali i afirmacije ljudskih i političkih prava te prava na samoodređenje naroda. Nakon povlačenja SAD-a s mjesta glavnoga međunarodnog posrednika u jugoslavenskoj krizi, koje je koincidiralo s porastom nasilja srpskih paravojnih snaga potpomognutih od strane JNA, početkom srpnja 1991. stajališta europskih sila, članica EZ-a, počela su divergirati. Nakon neuspješnih višemjesečnih pregovora i funkcionalnoga raspada jugoslavenskih saveznih organa, Bonn se, unutar EZ-a, zauzeo za međunarodno priznanje i ostvarenje samoodređenja RH. U Londonu su se suprotstavljali njemačkoj inicijativi, koristeći također mehanizme Konferencije EZ-a o Jugoslaviji i UN-a. Kako ne bi ostala izolirana unutar EZ-a, posebice u svjetlu prihvaćanja Maastrichtskoga ugovora o EU u prosincu 1991., Velika Britanija načelno se složila s priznanjem RH, ali se usprotivila “preuranjenom priznanju”. Svoje rezerve prema uspostavi RH, ali i diplomatskoj pobjedi Bonna, u Londonu su demonstrirali odgodom diplomatskih odnosa s RH sve do lipnja 1992.
Ključne riječi
jugoslavenska kriza; raspad SFRJ; proglašenje neovisnosti; priznanje Hrvatske; pravo na samoodređenje; njemačka politika; britanska politika; politika EZ-a
Hrčak ID:
63647
URI
Datum izdavanja:
7.10.2010.
Posjeta: 2.226 *