hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija

Ante Pažanin ; profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (121 KB) str. 11-29 preuzimanja: 430* citiraj
APA 6th Edition
Pažanin, A. (2010). Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija. Politička misao, 47 (3), 11-29. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/64114
MLA 8th Edition
Pažanin, Ante. "Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija." Politička misao, vol. 47, br. 3, 2010, str. 11-29. https://hrcak.srce.hr/64114. Citirano 14.12.2019.
Chicago 17th Edition
Pažanin, Ante. "Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija." Politička misao 47, br. 3 (2010): 11-29. https://hrcak.srce.hr/64114
Harvard
Pažanin, A. (2010). 'Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija', Politička misao, 47(3), str. 11-29. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/64114 (Datum pristupa: 14.12.2019.)
Vancouver
Pažanin A. Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija. Politička misao [Internet]. 2010 [pristupljeno 14.12.2019.];47(3):11-29. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64114
IEEE
A. Pažanin, "Fenomenologija kasnog Husserla kao praktična filozofija", Politička misao, vol.47, br. 3, str. 11-29, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64114. [Citirano: 14.12.2019.]

Sažetak
Polazeći od toga da je Husserl bio najtemeljitiji kritičar moderne znanosti i
krize u koju su dospjeli europsko ljudstvo i čitav svijet, autor pomno analizira
Husserlovu glasovitu raspravu “Kriza evropskog ljudstva i filozofija”
(1935) koja iskazuje nastojanje da transcendentalnu fenomenologiju razvije
polazeći od povijesnog svijeta života. Temeljna su nastojanja kasnoga Husserla
usmjerena na prevladavanje svakog “idealizma i realizma” u novom povijesnom
mišljenju životnog svijeta bez zapadanja u historizam. Husserlova
Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija (1936) bila je
najutjecajnije djelo ne samo Edmunda Husserla nego čitave tadašnje filozofije.
Husserl je pred očima imao svjetsko-povijesnu zadaću fenomenologije da
u našem znanstveno-tehničkom dobu istraži i razvije ne samo znanost i tehniku
nego umnost i ostalih oblika kulture kao čovjekova ozbiljenja slobode od
umjetnosti i politike do ćudorednosti i filozofije, te na taj način prevlada krizu
modernoga ljudstva i njegove znanosti u “svjetsko-povijesnom procesu”. U
tom je smislu znakovito da Husserl svoju raspravu završava mišlju da kriza
europskog opstanka ima samo dva izlaza: “propast Europe” ili “ponovno rađanje
Europe iz duha filozofije”. Autor pokazuje kako fenomenologija kasnoga
Husserla postaje praktična filozofija, koja kao “ponovno rađanje Europe iz
duha filozofije” i time kao potvrđivanje ozbiljenja čovječanstvu kao takvome
“urođenog uma”, u sebi obuhvaća konačne i beskonačne “ideale za pojedinačne
ljude u njihovim nacijama”, zatim “ideale za same nacije” i za “proširujuću
sintezu nacija” (Husserl).

Ključne riječi
fenomenologija; praktična filozofija; znanstveno-tehničko doba; Husserl

Hrčak ID: 64114

URI
https://hrcak.srce.hr/64114

[engleski]

Posjeta: 962 *