Izvorni znanstveni članak

BADNJA NOĆ U FOLKLORISTICI HRVATA

Marko Dragić orcid.org/0000-0001-5362-6814 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Sažetak

Badnja noć najbajkovitija je u godini, a karakteriziraju je: unošenje badnjaka, posipanje žitom badnjaka i onoga koji ga unosi, slama, svijeće, molitva, večera, bor, jaslice, čekanje polnoćke, zdravice, čestitarski ophodi: koledanje, betlehemari, betlemašice, kabanari, posjete prijatelja i susjeda; odlazak na polnoćku. Spominjanje
drveta (badnjaka) u Hrvata seže u 1272. godinu, ali o Badnjem danu i Badnjoj noći u hrvatskoj znanstvenoj literaturi do polovice devetnaestoga stoljeća nema značajnijih stručnih i znanstvenih radova. Međutim, u narodnome pamćenju tradicijom se
do naših dana sačuvao velik broj negdanjih običaja, obreda i ophoda koji su se odvijali u Badnjoj noći. Takvih je u ovom radu sto dvadeset dva izvorno zapisanih primjera u raznim krajevima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Navode se i interpretiraju i primjeri iz Srbije i Austrije. U običajima, obredima i ophodima u Badnjoj noći opažaju se drevni pretkršćanski
motivi, a glavna im je značajka apotropejska i panspermijska. Badnju noć svečano su obilježavali i bosanski muslimani, primjerice u prozorsko-ramskom kraju. Velik je broj običaja prekrio zaborav, neki od njih su modificirani, a neki se revitaliziraju
u naše vrijeme.

Ključne riječi

narodni običaji; ophodi i obredi; molitve; svjetlost; radost; kult pokojnika

Hrčak ID:

64650

URI

https://hrcak.srce.hr/64650

Datum izdavanja:

17.2.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.038 *