hrcak mascot   Srce   HID

Šumarski list, Vol.135 No.1-2 Veljača 2011.

Uvodnik

O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI

Puni tekst: hrvatski, pdf (63 KB) str. 1-1 preuzimanja: 242* citiraj
APA 6th Edition
(2011). O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI. Šumarski list, 135 (1-2), 1-1. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/64740
MLA 8th Edition
"O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI." Šumarski list, vol. 135, br. 1-2, 2011, str. 1-1. https://hrcak.srce.hr/64740. Citirano 25.09.2018.
Chicago 17th Edition
"O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI." Šumarski list 135, br. 1-2 (2011): 1-1. https://hrcak.srce.hr/64740
Harvard
(2011). 'O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI', Šumarski list, 135(1-2), str. 1-1. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/64740 (Datum pristupa: 25.09.2018.)
Vancouver
O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI. Šumarski list [Internet]. 28.02.2011. [pristupljeno 25.09.2018.];135(1-2):1-1. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64740
IEEE
"O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI", Šumarski list, vol.135, br. 1-2, str. 1-1, veljača 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64740. [Citirano: 25.09.2018.]

Sažetak
Ovih dana na dnevnom redu Vlade, Crkve i javnosti tema je bila Javno poduzeće Hrvatske vode, treba li ga zakonom preoblikovati u trgovačko društvo ili ne? Nakon oštrog protivljenja Crkve i javnosti, prema izvješćima medija,Vlada povlači iz procedure pripremljeni Zakon, koji bi prema ocjeni njegovih protivnika, omogućio rasprodaju nacinalnih vodnih resursa. Dakle, iako Ustav u svom članku 52. jasno kaže kako: “more, morska obala i otoci,vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za kojega je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku,imaju njezinu osobitu zaštitu”, političarima kažu nije za vjerovati, jer bi se primjenom ovoga Zakona mogao učiniti opasan korak prema rasprodaji toga nacionalnog srebra. Kada se Hrvatsko šumarsko društvo protivilo preustroju Javnog poduzeća Hrvatske šume u Trgovačko društvo d.o.o., s istim argumentima, nije dobilo podršku za svoj stav. Da li se ovdje radi
o dvostrukim mjerilima ili o “naknadnoj pameti”, što je kod nas sasvim normalna stvar da naknadno ipak progledamo? Dakle, voda je ovim Zakonom u opasnosti, a šuma koja istu uskladišćuje, čuva i pročišćava, a tretira se također kao nacionalno bogatstvo, kao nije u opasnosti! Ili ipak je? U Hrvatskoj enciklopediji, trgovačko društvo je definirano kao “privatnopravna zajednica osoba nastala pravnim poslom radi postizana zajedničkog cilja.Trgovačkim društvima u užem smislu smatraju se društva cilj kojih je vođenje poduzeća radi ostvarenja dobiti ....”. Javno poduzeće, prema istom izvoru je “kolokvijalni izraz za društvo koje se bavi djelatnošću od nekog javnog interesa”. No braneći svoj stav rekli smo, to ne znači da može poslovati neracionalno, ali nije mu u prvome planu dobit i punjenje državnoga proračuna, nego ponajprije stručno i odgovorno obavljanje svoje funkcije.Tako, ako je Javno poduzeće Hrvatske šume p.o. z svojih prihoda i sredstava OKFŠ-a moglo za vlasnika obaviti sve poslove koji karkteriziraju potrajno gospodarenje šumama, polučujući klasično gospodarsku ulogu (pridobivanje drvne sirovine) i osiguravajući i općekorisne funcije šuma (ekološke i socijalne), tu nije bilo mjesta pametnom vlasniku traženje novog ustrojstvenog oblika.Trebalo je samo kontrolirati da li su finacijska sredstva racionalno utrošena i da li se s istim sredstvima moglo učiniti više, jer smatramo da u šumarstvu nema dobiti, ako činimo sve da šumi kroz svoj ulog bar djeomično vratimo ono što ona nama pruža. No, podržavajući stav Crkve i javnosti glede vode, treba dobro razmisliti pa odgovoriti na pitanje što i gdje smo mi sada?
Dakle, imamo Trgovačko društvo “Hrvatske šume” d.o.o., a pojavljuje se novi problem, pitanje davanja šuma u koncesiju.U već spomenutoj Hrvatskoj enciklopediji piše: “koncesija (lat. concessio) u širem smislu svako ustupanje, dopuštenje, povlastica. U pravu općenito dozvola za obavljanje neke djelatnosti uvjetovana po­sebnim odobrenjem”. Mogli bismo reći da Država drugome daje nešto raditi, jer ne znamo ili sami nismo sposobni racionalno to učiniti. Pitamo se, zar to nije uvreda za hrvatsko šumarstvo s gotovo 250-godišnjom tradicijom i tvrtku s oko tisuću šumarskih stručnjaka i 10-tak tisuća zaposlenika. Glede pitanja o profitu kojega država, kao što smo prethodno naveli, neopravdano od šumarstva očekuje, tko će to u tuđu zemlju toliko uložiti da bi dobio manje od uloženog (osim ako se ne bori za dobrobit građana te zemlje, posebno onih s ruralnog područja, što bi od profitera bilo smiješno očekivati!). Stoji i pitanje, zašto struka i tvrtka nije oštro reagirala na te glasine? U dalj­njem tekstu iste enciklopedije izričito se kaže: “Koncesija se ne može dati na šumska i druga zakonom utvrđena dobra u vlasništvu države”. No, i uz to, za izlaz iz nastale gospodarske krize nude se prijedlozi o koncesiji pa i prodaji šuma, no izjave resornog ministra bude nam optimizam da se to ipak neće dogoditi. Zanima nas od koga stižu ti prijedlozi? Uvjereni smo da se ne radi o bilo kojem uvaženom šumarskom stručnjaku, no trebalo bi pogle­dati da li su to “probni baloni” onih istih vrlih ekonomskih stručnjaka, koji su nas doveli na gospodarske grane tu gdje jesmo, ili pak onih pravnih stručnjaka koji su pisali zakone po kojima je Hrvatska opljačkana, što nije mo­ralno, ali je po zakonu.
Ova tema je ciljani poticaj za razmišljanje i analizu utjecaja vanjskih čimbenika na šumu i šumarsku struku, ali i za osvrt na stanje i rješenja unutar struke.

Uredništvo

Hrčak ID: 64740

URI
https://hrcak.srce.hr/64740

[engleski]

Posjeta: 654 *