hrcak mascot   Srce   HID

Šumarski list, Vol.135 No.1-2 Veljača 2011.

Pregledni rad

Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom

Marica Mamut ; Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, ul. Dr. F. Tuđmana 24, Zadar

Puni tekst: hrvatski, pdf (467 KB) str. 37-49 preuzimanja: 970* citiraj
APA 6th Edition
Mamut, M. (2011). Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Šumarski list, 135 (1-2), 37-49. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/64909
MLA 8th Edition
Mamut, Marica. "Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom." Šumarski list, vol. 135, br. 1-2, 2011, str. 37-49. https://hrcak.srce.hr/64909. Citirano 17.12.2018.
Chicago 17th Edition
Mamut, Marica. "Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom." Šumarski list 135, br. 1-2 (2011): 37-49. https://hrcak.srce.hr/64909
Harvard
Mamut, M. (2011). 'Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom', Šumarski list, 135(1-2), str. 37-49. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/64909 (Datum pristupa: 17.12.2018.)
Vancouver
Mamut M. Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Šumarski list [Internet]. 2011 [pristupljeno 17.12.2018.];135(1-2):37-49. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64909
IEEE
M. Mamut, "Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom", Šumarski list, vol.135, br. 1-2, str. 37-49, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/64909. [Citirano: 17.12.2018.]

Sažetak
U radu je istražen međuutjecaj prirodnih i društvenih karakteri­stika dalmatinskog područja s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Istra­živanje je provedeno na području dalmatinskih PU (PU Zadarska, PUŠiben sko-Kninska, PU Splitsko-Dalmatinska, PU Dubrovačko-neretvanska) u dese togodišnjem razdoblju 1998–2008. U međusobnu vezu dovedeni su služ­beni statis tički podaci o požarima MUP-a RH s klimatskim, vegetacijskim i de ­mografskim stanjem istraživanog prostora. Rezultati istraživanja pokazali su velik utjecaj klimatskih čimbenika, vrste vegetacije i demografskih prilika obal­nog i otočnog prostora na učestalost požara i veličinu opožarenih površina. Istarživani prostor ima klimu tipa Cs i podtipa Csa sa suhim ljetima (. 22 °C) i vrlo kišovitim zimama (1400 mm) što u kombinaciji s dominantnim vjetrovima ovog prostora izuzetno povoljno djeluje na širenje požara i otežava suzbijanje požara otvorenih prostora. Biljni pokrov Dalmacije uglavnom čine primorske šume i mediteransko bilje bogato smolom i eteričnim uljima te su lako zapaljive i nazvane “pirofilnim ekosustavima”. U opožarenim šumskim površinama Re­publike Hrvatske Dalmacija participira sa čak 64,3 % (122 241 ha) no najve­ćim dijelom (50,2 %) su to površine pod panjačama, makijom, garizima, šikarama i šibljacima. Bitan prirodni čimbenik prostora koji doprinosi većem broju požara je geološka građa te litološki i pedološki sastav. Oko 80 % pros to ­ra građeno je od vodopropusnih va p nenaca na kojemu se tijekom vremena raz­vio ljuti krš, kao dobar preduvjet za nastanak i širenje požara. Ovakvu prirodnu osnovu prate i za požar povoljne socijalne karakteristike prostora. Demograf­ska slika dalmatinskog zaleđa i otoka ukazuje na sve stariju populaciju i demo­grafsko pražnjenje, što se izravno odražava i na održavanje otvorenih površina. Dok u Republici Hrvatskoj u otvorenim opožarenim površinama najveći udio imaju poljoprivredne površine (51,4 %), u Dalmaciji su to šume i šumska zem­ljišta (53,5 %). Sve veće površine zapuštenih poljoprivrednih zemljišta u dalma­tinskom dijelom prekriva slaba šumska vegetacija, stoga ne čudi ni podatak da je 31,7 % požara otvorenog prostora Republike Hrvatske bio na području dal­matinskih PU i da je oko 38,9 % opožarene otvorene površine u dalmatinskim PU. Podaci o opožarenim površinama po PU jasno su dati kroz st ru kturne dija­grame priložene u radu i ukazuju da je najveći broj požara u analizi ranom de­setogodišnjem razdoblju zabilježen je u PU Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 1000požara godišnje), najveći dio opožarenih šumskih površina je u PU Šibensko­kninskoj (42,4 %), poljoprivrednih zemljišta u PU Zadarskoj (51,6 %), ostale površine prema namjeni manje su zastupljene. Najveći dio opožarenih površina otvorenog prostora (90,5 %) nije pod državnom skrbi i najveći broj požara izazvan je nehatom (čak 75 %) te je nužno povećati brigu i nadzor nad provođenjem preventivnih mjera zaštite od požara, čime bi štete bile znatno smanjene.

Ključne riječi
sociogeografske karakteristike; šumske površine; Dalmacija; otvoreni prostor; požari; prirodnogeografske karakteristike

Hrčak ID: 64909

URI
https://hrcak.srce.hr/64909

[engleski]

Posjeta: 1.324 *