hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Razvrgnuće braka u rimskom, kanonskom i suvremenom hrvatskom obiteljskom pravu

Marko Bratković

Puni tekst: hrvatski, pdf (339 KB) str. 109-148 preuzimanja: 3.155* citiraj
APA 6th Edition
Bratković, M. (2011). Razvrgnuće braka u rimskom, kanonskom i suvremenom hrvatskom obiteljskom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 61 (1), 109-148. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/65251
MLA 8th Edition
Bratković, Marko. "Razvrgnuće braka u rimskom, kanonskom i suvremenom hrvatskom obiteljskom pravu." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 61, br. 1, 2011, str. 109-148. https://hrcak.srce.hr/65251. Citirano 11.12.2019.
Chicago 17th Edition
Bratković, Marko. "Razvrgnuće braka u rimskom, kanonskom i suvremenom hrvatskom obiteljskom pravu." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 61, br. 1 (2011): 109-148. https://hrcak.srce.hr/65251
Harvard
Bratković, M. (2011). 'Razvrgnuće braka u rimskom, kanonskom i suvremenom hrvatskom obiteljskom pravu', Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 61(1), str. 109-148. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/65251 (Datum pristupa: 11.12.2019.)
Vancouver
Bratković M. Razvrgnuće braka u rimskom, kanonskom i suvremenom hrvatskom obiteljskom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu [Internet]. 2011 [pristupljeno 11.12.2019.];61(1):109-148. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/65251
IEEE
M. Bratković, "Razvrgnuće braka u rimskom, kanonskom i suvremenom hrvatskom obiteljskom pravu", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.61, br. 1, str. 109-148, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/65251. [Citirano: 11.12.2019.]

Sažetak
Brak i različiti oblici razvrgnuća braka, s obzirom na to da u svojim pravnim artikulacijama zrcale faktično stanje društva u kojem su oblikovani, u različitim su se kronotopima poimali različito. Njihova je kompleksnost onemogućavala da ijedno teorijsko poimanje obuhvati njihovu esenciju. Klasično je rimsko pravo načelno zagovaralo liberalnost braka, ali prodiranje kršćanske moralne misli u sve pore društvenoga života reflektiralo se na regulaciju razvoda braka tako da su, u postklasici, razvodi braka sine iusta causa bili strogo sankcionirani. Iako Crkva zagovara apsolutnu nerazrješivost tvrde i konzumirane ženidbe, argumentirajući to spasenjem i korišću ženidbenih drugova, njihove djece i zajednice, i ženidbena se veza u posebno propisanim uvjetima može razriješiti oprostom od “neizvršene ženidbe”, pavlovskom povlasticom i vikarskom vlašću rimskog prvosvećenika. Osim toga, Crkva dopušta prekid zajedničkog ženidbenog života u posebno teškim slučajevima uz insistiranje na pomirenju. Iako učiteljstvo rimskih prvosvećenika o apsolutnoj nerazrješivosti tvrde i izvršene ženidbe nema dogmatski karakter, ono je uvelike utjecalo na prilično teško prodiranje klasičnorimske ideje liberalnosti braka u građanskopravne sustave država pod utjecajem Katoličke crkve sve do sedamdesetih godina XX. stoljeća. Rekreirana ideja o liberalnosti braka iznjedrena u racionalističkoj filozofiji XVIII. stoljeća donekle je smanjila značenje braka kao utočišta koje će bračnim drugovima omogućiti cjeloživotnu socijalnu sigurnost i društveni status jer se za mnoge dostatan oblik emocionalne, ali i ekonomske sigurnosti može steći i u izvanbračnim zajednicama. Posve je jasno da se u stvarnim životnim okolnostima trajnost braka ne može osigurati zakonom propisanom nemogućnošću razvrgnuća braka, kao ni prisilnim održavanjem sadržajem neispunjene zajednice, tako da se u suvremenom hrvatskom obiteljskom zakonodavstvu svi uzroci široko pojmovno obuhvaćaju poremećenošću bračnih odnosa, a sporazumni se razvod braka smatra posve legitimnim načinom razvrgnuća braka.

Ključne riječi
obiteljsko pravo; divortium; separatio; razvod; rastava

Hrčak ID: 65251

URI
https://hrcak.srce.hr/65251

[engleski] [njemački]

Posjeta: 4.300 *