hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5559/di.20.1.03

USKLAĐIVANJE POSLOVNOGA I OBITELJSKOGA ŽIVOTA U HRVATSKOJ: UTJECAJ NA FERTILITET

Anđelko AKRAP   ORCID icon orcid.org/0000-0002-5293-4775 ; Ekonomski fakultet, Zagreb
Ivan ČIPIN ; Ekonomski fakultet, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 47-68 preuzimanja: 1.960* citiraj
APA 6th Edition
AKRAP, A. i ČIPIN, I. (2011). USKLAĐIVANJE POSLOVNOGA I OBITELJSKOGA ŽIVOTA U HRVATSKOJ: UTJECAJ NA FERTILITET. Društvena istraživanja, 20 (1 (111)), 47-68. https://doi.org/10.5559/di.20.1.03
MLA 8th Edition
AKRAP, Anđelko i Ivan ČIPIN. "USKLAĐIVANJE POSLOVNOGA I OBITELJSKOGA ŽIVOTA U HRVATSKOJ: UTJECAJ NA FERTILITET." Društvena istraživanja, vol. 20, br. 1 (111), 2011, str. 47-68. https://doi.org/10.5559/di.20.1.03. Citirano 18.01.2020.
Chicago 17th Edition
AKRAP, Anđelko i Ivan ČIPIN. "USKLAĐIVANJE POSLOVNOGA I OBITELJSKOGA ŽIVOTA U HRVATSKOJ: UTJECAJ NA FERTILITET." Društvena istraživanja 20, br. 1 (111) (2011): 47-68. https://doi.org/10.5559/di.20.1.03
Harvard
AKRAP, A., i ČIPIN, I. (2011). 'USKLAĐIVANJE POSLOVNOGA I OBITELJSKOGA ŽIVOTA U HRVATSKOJ: UTJECAJ NA FERTILITET', Društvena istraživanja, 20(1 (111)), str. 47-68. https://doi.org/10.5559/di.20.1.03
Vancouver
AKRAP A, ČIPIN I. USKLAĐIVANJE POSLOVNOGA I OBITELJSKOGA ŽIVOTA U HRVATSKOJ: UTJECAJ NA FERTILITET. Društvena istraživanja [Internet]. 2011 [pristupljeno 18.01.2020.];20(1 (111)):47-68. https://doi.org/10.5559/di.20.1.03
IEEE
A. AKRAP i I. ČIPIN, "USKLAĐIVANJE POSLOVNOGA I OBITELJSKOGA ŽIVOTA U HRVATSKOJ: UTJECAJ NA FERTILITET", Društvena istraživanja, vol.20, br. 1 (111), str. 47-68, 2011. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.20.1.03

Sažetak
Dvohraniteljski model obitelji postaje danas sve više
norma u većini razvijenih zemalja. Cilj ovoga rada jest
ispitati koliko je razvijena infrastruktura za usklađivanje
obiteljskoga i poslovnoga života i kakav model obitelji
preferiraju zaposlene žene u Hrvatskoj. Iz anketnog
istraživanja na uzorku od 1309 zaposlenih žena od 20 do
39 godina statističkim tehnikama ispitali smo preferirane
oblike obitelji i stavove o položaju žena na tržištu rada.
Rezultati pokazuju da među zaposlenim ženama velika
većina preferira model dvaju hranitelja, gdje oba roditelja
rade plaćeni posao izvan kućanstva. Isto tako, mlađe
generacije žena imaju liberalnije stavove o položaju žena
na tržištu rada. Povećati zaposlenost žena, a istodobno
povećati fertilitet, sigurno nije i neće biti nimalo lak
zadatak, no razina fertiliteta u pojedinim zemljama gdje je
stopa zaposlenosti žena vrlo visoka pokazuje kako to nije
nemoguće. Zaključujemo da je nemogućnost rada sa
skraćenim radnim vremenom u Hrvatskoj zapreka za
žene koje žele kombinirati profesionalne i obiteljske
obveze.

Ključne riječi
fertilitet; usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza; zaposlene žene

Hrčak ID: 65351

URI
https://hrcak.srce.hr/65351

[engleski] [njemački]

Posjeta: 3.967 *