hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.5559/di.20.1.06

POLITIKA REFORME MIROVINSKIH SUSTAVA: KOMPARATIVNA ANALIZA HRVATSKE, SLOVENIJE I SRBIJE

Filip DUJMOVIĆ   ORCID icon orcid.org/0000-0002-7806-5096 ; Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – Središnja služba, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (707 KB) str. 113-135 preuzimanja: 1.128* citiraj
APA 6th Edition
DUJMOVIĆ, F. (2011). POLITIKA REFORME MIROVINSKIH SUSTAVA: KOMPARATIVNA ANALIZA HRVATSKE, SLOVENIJE I SRBIJE. Društvena istraživanja, 20 (1 (111)), 113-135. https://doi.org/10.5559/di.20.1.06
MLA 8th Edition
DUJMOVIĆ, Filip. "POLITIKA REFORME MIROVINSKIH SUSTAVA: KOMPARATIVNA ANALIZA HRVATSKE, SLOVENIJE I SRBIJE." Društvena istraživanja, vol. 20, br. 1 (111), 2011, str. 113-135. https://doi.org/10.5559/di.20.1.06. Citirano 28.01.2020.
Chicago 17th Edition
DUJMOVIĆ, Filip. "POLITIKA REFORME MIROVINSKIH SUSTAVA: KOMPARATIVNA ANALIZA HRVATSKE, SLOVENIJE I SRBIJE." Društvena istraživanja 20, br. 1 (111) (2011): 113-135. https://doi.org/10.5559/di.20.1.06
Harvard
DUJMOVIĆ, F. (2011). 'POLITIKA REFORME MIROVINSKIH SUSTAVA: KOMPARATIVNA ANALIZA HRVATSKE, SLOVENIJE I SRBIJE', Društvena istraživanja, 20(1 (111)), str. 113-135. https://doi.org/10.5559/di.20.1.06
Vancouver
DUJMOVIĆ F. POLITIKA REFORME MIROVINSKIH SUSTAVA: KOMPARATIVNA ANALIZA HRVATSKE, SLOVENIJE I SRBIJE. Društvena istraživanja [Internet]. 2011 [pristupljeno 28.01.2020.];20(1 (111)):113-135. https://doi.org/10.5559/di.20.1.06
IEEE
F. DUJMOVIĆ, "POLITIKA REFORME MIROVINSKIH SUSTAVA: KOMPARATIVNA ANALIZA HRVATSKE, SLOVENIJE I SRBIJE", Društvena istraživanja, vol.20, br. 1 (111), str. 113-135, 2011. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.20.1.06

Sažetak
Tema rada odnosi se na probleme transformacije mirovinskih
sustava Hrvatske, Slovenije i Srbije, koje su uslijedile nakon
raspada SFRJ. Razmatra se proces stvaranja zasebnih
mirovinskih sustava na temelju jedinstvenoga sustava
međugeneracijske solidarnosti, koji je vrijedio na cjelokupnom
prostru bivše države. Ishodi politika reformi mirovinskih sustava
bili su različiti, neovisno o činjenici što su proizašli iz jednoga
modela i što su na primjenu reformi utjecali savjeti Svjetske
banke o načinu preobrazbe sustava (više mirovinskih stupova,
prenošenje financijske sigurnosti s države na pojedinca,
diverzifikacija financijskih ulaganja). U prikazu je naglasak
stavljen na demografiju i financijsku održivost mirovinskih sustava
nizom statističkih podataka. Na kraju je zaključeno da je
Hrvatska probleme u mirovinskom sustavu pokušala riješiti
uvođenjem sustava obvezne kapitalizacije, od koje ne smije
odustati, jer će u protivnom sav tranzicijski trošak biti uzaludan.
Slovenija je uvela samo dobrovoljnu kapitalizaciju, a zbog loše
demografije i nerobusnosti sustava teret prvoga stupa mogao bi
ubuduće postati prevelik. Srbija se također odlučila samo za
dobrovoljnu kapitalizaciju, no s tom razlikom što Srbija drugi stup
nije uvela zbog nemogućnosti financiranja tranzicijskoga troška,
ali tu mogućnost nije potpuno ni odbacila. Uspješnost mirovinske
reforme istinski će se pokazati kada u mirovinu krenu osiguranici
koji su većinu radnoga vijeka proveli u novim sustavima.

Ključne riječi
mirovine; mirovinske reforme; Hrvatska; Slovenija; Srbija

Hrčak ID: 65354

URI
https://hrcak.srce.hr/65354

[engleski] [njemački]

Posjeta: 2.109 *