hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dalmatinske crkve 17. i 18. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom i pojasnicama – ishodišta i putovi usvajanja

Vladimir Marković

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 115-138 preuzimanja: 1.104* citiraj
APA 6th Edition
Marković, V. (2008). Dalmatinske crkve 17. i 18. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom i pojasnicama – ishodišta i putovi usvajanja. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (32), 115-138. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/65612
MLA 8th Edition
Marković, Vladimir. "Dalmatinske crkve 17. i 18. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom i pojasnicama – ishodišta i putovi usvajanja." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, vol. , br. 32, 2008, str. 115-138. https://hrcak.srce.hr/65612. Citirano 04.08.2021.
Chicago 17th Edition
Marković, Vladimir. "Dalmatinske crkve 17. i 18. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom i pojasnicama – ishodišta i putovi usvajanja." Radovi Instituta za povijest umjetnosti , br. 32 (2008): 115-138. https://hrcak.srce.hr/65612
Harvard
Marković, V. (2008). 'Dalmatinske crkve 17. i 18. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom i pojasnicama – ishodišta i putovi usvajanja', Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (32), str. 115-138. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/65612 (Datum pristupa: 04.08.2021.)
Vancouver
Marković V. Dalmatinske crkve 17. i 18. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom i pojasnicama – ishodišta i putovi usvajanja. Radovi Instituta za povijest umjetnosti [Internet]. 2008 [pristupljeno 04.08.2021.];(32):115-138. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/65612
IEEE
V. Marković, "Dalmatinske crkve 17. i 18. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom i pojasnicama – ishodišta i putovi usvajanja", Radovi Instituta za povijest umjetnosti, vol., br. 32, str. 115-138, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/65612. [Citirano: 04.08.2021.]

Sažetak
U Dalmaciji se od 15. do kraja 18. stoljeća grade crkve nadsvođene lomljenom bačvom pojačanom pojasnicama. U 15. i 16. stoljeću to su uglavnom redovničke crkve, a potom se isto konstrukcijsko rješenje svoda ponavlja u nizu župnih crkava, osobito na području Hvarske biskupije. Podrijetlo šiljastog bačvastog svoda s pojasnicama je u južnofrancusko-katalonskoj romanici. Kasni odjeci kasnosrednjovjekovnoga graditeljstva u Dalmaciji ostvareni su kao posljedica hodočasničkih putovanja u svetišta zapadnog Sredozemlja (Santiago de Compostela), a potaknuti su, prema autorovu mišljenju, istodobnim političkim zbivanjima, određenim sukobima s islamom. S jedne strane španjolski se teritorij oslobađa od Arapa, a s druge u Dalmaciji turska osvajanja krajem 15. i u 16. stoljeću sežu do zidina njezinih gradova. U takvim povijesnim okolnostima ponavljanje arhitektonske forme iz zemalja koje se pobjednički bore protiv zajedničkoga neprijatelja kršćanstva ima simboličko, gotovo zavjetno značenje. Iste, već ranije uočene utjecaje (E. Dyggve) autor prepoznaje i u nacrtnoj shemi Šibenske katedrale. Kada se isti konstrukcijski sistem ponavlja u kasnijim crkvama, mahom župnima 18. stoljeća, bili su već zaboravljeni njegovi daleki izvori u zemljama zapadnog Sredozemlja. On je postao dio lokalne tradicije.

Ključne riječi
Arhitektura; 17. stoljeće; 18. stoljeće; Dalmacija; šiljasti bačvasti svod s pojasnicama; ishodišta; recepcija

Hrčak ID: 65612

URI
https://hrcak.srce.hr/65612

Posjeta: 1.532 *