hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti

Vinko Srhoj ; Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti

Fulltext: croatian, pdf (384 KB) pages 319-328 downloads: 636* cite
APA 6th Edition
Srhoj, V. (2008). Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (32), 319-328. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/65622
MLA 8th Edition
Srhoj, Vinko. "Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti." Radovi Instituta za povijest umjetnosti, vol. , no. 32, 2008, pp. 319-328. https://hrcak.srce.hr/65622. Accessed 24 Sep. 2021.
Chicago 17th Edition
Srhoj, Vinko. "Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti." Radovi Instituta za povijest umjetnosti , no. 32 (2008): 319-328. https://hrcak.srce.hr/65622
Harvard
Srhoj, V. (2008). 'Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti', Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (32), pp. 319-328. Available at: https://hrcak.srce.hr/65622 (Accessed 24 September 2021)
Vancouver
Srhoj V. Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti. Radovi Instituta za povijest umjetnosti [Internet]. 2008 [cited 2021 September 24];(32):319-328. Available from: https://hrcak.srce.hr/65622
IEEE
V. Srhoj, "Kosta Strajnić i međuratni odjeci ideje o nacionalnom izrazu u umjetnosti", Radovi Instituta za povijest umjetnosti, vol., no. 32, pp. 319-328, 2008. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/65622. [Accessed: 24 September 2021]

Abstracts
Likovni kritičar, konzervator i muzealac Kosta Strajnić (1887.–1977.) značajna je osobnost u vremenu pred Prvi svjetski rat, u međuratnom razdoblju i nakon Drugog svjetskog rata. Strastveni zagovornik ideje o jugoslavenskom nacionalnom izrazu, čak i u vremenu kada je ta ideja doživjela stručna osporavanja i političku kompromitaciju u prvoj Jugoslaviji, svoj je izraziti kritičarski i polemički nerv stavio u službu propagiranja te ideje i veličanja Ivana Mestrovića kao njezina korifeja i gotovo stilogene osobnosti. Pristajući uz ideju Vidovdanskog hrama kao svejugoslavenskog arhitektonskog i skulptorskog Panteona, Strajnić je ukazivao na njegova tvorca Mestrovića kao idealni smjerokaz prema jugoslavenskoj identifikaciji, a ne partikularnom hrvatskom, srpskom ili slovenskom identitetu u umjetnosti. Fokusirajući se na razdoblje zamiranja i osporavanja ideje o zajedničkom nacionalnom stilu u novoj državi, rad se bavi prijelaznim razdobljem Strajnićeve publicističke i kritičke djelatnosti, ustanovljavajući mnoge kontroverze, sporenja i na koncu skretanja Strajnića prema ideji »čiste umjetnosti«, koja je dovela do oformljivanja tzv. dubrovačke kolorističke škole. Prvi put se raspravlja i o »podijeljenoj lojalnosti« u kritičarskim krugovima od kojih je dio smatrao da je moguće stvoriti nacionalni stil samo jugoslavenskih obilježja, a drugi da je to izvedivo tek na podlozi posebnih nacionalnih entiteta u jugoslavenskoj državi. Ustanovljava se i razdjelnica koja Strajnićevo djelovanje gotovo simetrično dijeli na preddubrovačko i dubrovačko, nacionalno–romantičko i internacionalno–modernističko, na Meštrovićev krug i krug mladih dubrovačkih kolorista, ravnodušnih po pitanju nacionalno–patriotskih sadržaja (Dulčić, Masle, Pulitika...).

Keywords
slikarstvo; 20. st.; Kosta Strajnić; Ivan Meštrović; nacionalni izraz u umjetnosti

Hrčak ID: 65622

URI
https://hrcak.srce.hr/65622

Visits: 1.095 *