Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

O socioekonomskim i ekohistorijskim promjenama na pograničnim posjedima – na primjeru ranonovovjekovnog slobodnjačkog sela Đelekovec

Hrvoje Petrić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 343 Kb

str. 253-278

preuzimanja: 837

citiraj


Sažetak

Postanak nasljednih slobodnjaka na pograničnim posjedima u Križevačkoj županiji tijekom 17. stoljeća uglavnom je bio povezan s naseljavanjem, odnosno vlastelini su im morali dati povoljniji položaj jer je stalno postojala mogućnost da pobjegnu u susjednu Slavonsku krajinu (Varaždinski generalat) i ondje postanu krajišnici. Položaj slobodnjaka dobio je u nekim elementima već krajem 17. stoljeća javno-pravni karakter. Slobodnjaci su činili vojnu postrojbu svojeg vlastelina odnosno vlastelinstva (banderium dominale), a tako je bilo i sa slobodnjacima u Đelekovcu. Hrvatski je sabor za vrijeme ratova donosio odredbe da vlastelinstva na kojima postoje slobodnjaci daju u vojsku određeni broj slobodnjaka. Ti slobodnjaci sudjelovali su u ratu kao vlastelinska postrojba i pod zapovjedništvom časnika koje je odredio njihov vlastelin. Položaj slobodnjaka se u 18. stoljeću još više promijenio te je došlo do daljnjeg smanjenja njihovih izvornih povlastica. U radu je također obrađen odnos ljudi i okoliša u slobodnjačkom selu Đelekovcu.

Ključne riječi

Đelekovec; Križevačka županija; rani novi vijek; slobodnjaci; socioekonomska povijest; ekohistorija (povijest okoliša)

Hrčak ID:

65696

URI

https://hrcak.srce.hr/65696

Datum izdavanja:

2.3.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.572 *