hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Pavao Skalić i znanost

Heda Festini

Puni tekst: hrvatski, pdf (324 KB) str. 39-48 preuzimanja: 302* citiraj
APA 6th Edition
Festini, H. (2010). Pavao Skalić i znanost. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 36. (1-2 (71-72)), 39-48. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/66338
MLA 8th Edition
Festini, Heda. "Pavao Skalić i znanost." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 36., br. 1-2 (71-72), 2010, str. 39-48. https://hrcak.srce.hr/66338. Citirano 04.12.2020.
Chicago 17th Edition
Festini, Heda. "Pavao Skalić i znanost." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 36., br. 1-2 (71-72) (2010): 39-48. https://hrcak.srce.hr/66338
Harvard
Festini, H. (2010). 'Pavao Skalić i znanost', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 36.(1-2 (71-72)), str. 39-48. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/66338 (Datum pristupa: 04.12.2020.)
Vancouver
Festini H. Pavao Skalić i znanost. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2010 [pristupljeno 04.12.2020.];36.(1-2 (71-72)):39-48. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/66338
IEEE
H. Festini, "Pavao Skalić i znanost", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.36., br. 1-2 (71-72), str. 39-48, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/66338. [Citirano: 04.12.2020.]

Sažetak
Skalićev Epistemon (znalac, poznavatelj) u protestantskoj (1559, Basel) i u katoličkoj verziji (1571, Köln), no bez većih razlika, predstavlja unatoč objedama za kompilaciju i plagijat primjer renesansne filozofije znanosti. Znanosti su još uvijek u sklopu filozofije, Skalić ih pokušava razvrstati ipak drugačije od tradicije: vrhunac pregleda sačinjava teologija, ali ona koja nije u dosegu ljudskog uma (averoističko načelo dvostruke istine, isto Pomponazzi). Ljudski um doseže kao vrhunac simboličku filozofiju (kabalističko i alegorijsko tumačenje Sv. pisma). Napušta se averoističko-aristotelovsko shvaćanje znanosti kao izvjesnog znanja preko magije i kabale (Pico della Mirandola i Telesio) te preko Telesijevog naturalizma koji je bio podloga Galilejevu pojmu znanosti. Skalićev put, iako sinkretistički (tipično za renesansu), uključuje ponajprije prvo u traženju slabije verzije znanja. Skalićeva osebujnost – znanost kao dokazni postupak i iskustvo, znanost kao umijeće, vještina nije koristoljubiva, ali je korisna za čovjekov dobar život (put F. Bacona). Njezino je bitno obilježje vjerojatnost.

Ključne riječi
renesansna magija; teologija; znanosti; Skalićev pojam korisne znanosti

Hrčak ID: 66338

URI
https://hrcak.srce.hr/66338

[talijanski]

Posjeta: 565 *