Književna kritika, nakladničke i knjižničarske anotacije u modernim i tradicionalnim medijima

Sažetak

Uz pisca-autora i urednika na sudbinu knjige danas utječe i književna kritika te drugi oblici informiranja o knjizi kao sto su nakladnička i knjižničarska anotacija Neoliberalni kapitalizam u prostorima javnih medija književnu kritiku prepušta kritičarima bez dostatnog formalnog obrazovanja. Znanstvena književna kritika sve više je ograničena na publiciranje u znanstvenim časopisima čiji je domet mali, dok se prostor kulture u javnim medijima u Hrvatskoj suzio. Književna je kritika u trendu onoga što sedogađa s medijima – spektakularizacije i estradizacije. Navedena činjenica dovodi nakladnike urednike i pisce, ali i svakoga drugog sudionika u procesu proizvodnje knjige pred pitanja o tome tko je mjerodavan suditi oknjizi, je li sudbina knjiga osuđena na stajalište „kritičara – amatera“, upravljaju li njome marketinške anotacije nakladnika prenošene kroz medije, do koje mjere sudbina knjige ovisi o statističkome mjerenju „broja prodanih primjeraka“ te koliku i kakvu važnost dobivaju knjižničarske anotacije – dijelovi bibliografske obradbe. Prijelazom kataloga u online okruženje, knjižničarske anotacije postaju javno dostupne ne samo članovima knjižnice nego i svim nečlanovima, neovisno o njihovoj pripadnosti lokalnoj zajednici kojoj je određena knjižnica na usluzi. Time knjižničarske anotacije dobivajui dimenziju valorizacije anotiranih nakladničkih proizvoda, a time ujedno i ulogu promotora izabranog nakladničkog proizvoda. S obzirom daće se knjižničarska anotacija vrlo često razlikovati od nakladničke anotacijekao i od javno objavljene književne kritike, u ovome radu razmatrat će senjihove srodnosti i razlike.