Arhivi, knjiznice, muzeji

Okružno poglavarstvo u Zadru: sređivanje i obrada

Dubravka Kolić

Namjera je opisati pregled postupaka koje uključuje sređivanje arhivskog fonda provedenih s namjerom da svim korisnicima bude olakšano korištenje tog materijala, uključujući korisnike s malo znanja i iskustva u korištenju arhivskog gradiva. Da bi se takvo sređivanje poduzelo, potrebno je uvažiti iskustvo u arhivskoj čitaonici – mjestu susreta korisnika s arhivskim gradivom. Napose, željelo se istaknuti nedoumice koje se mogu pojaviti kod sređivanja pojedinog fonda, a za čije rješavanje nije moguće pronaći smjernice u dostupnoj nam stručnoj literaturi.

Postanak, korištenje i budućnost Zbirke voznih redova Hrvatskog željezničkog muzeja

Tamara Štefanac

Vozni redovi tiskaju se 175 godina kao publikacije namijenjene putnicima u željezničkom, pomorskom i cestovnom prometu. S vremenom se njihov osnovni informativni karakter kretanja vozila znatno proširio obuhvativši različit informativni sadržaj turističkog karaktera. Ovaj rad istražuje informacijski potencijal voznog reda na primjeru Zbirke voznih redova Hrvatskog željezničkog muzeja te donosi sažetak povijesnog razvoja voznog reda i analizu informacijskog karaktera voznog reda. U drugom dijelu rada razmatra se vozni red kao jedinica građe u muzejskoj zbirci, načini obrade i korištenja te se iznose planovi daljnjeg razvoja Zbirke i mogućnosti korištenja voznih redova u različitim kulturno-povijesnim i gospodarskim istraživanjima.

Obrada i izdanje arhivske ostavštine Ota Švajcera u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku

Valentina Radoš

Povelje zagrebačkih građanskih društava u Zbirci Zagrabiensia

Maja Bodiš

Posebnu cjelinu unutar fonda zbirke Zagrabiensia predstavlja zbirka povelja i raznih priznanja, dokumenata koji su nastali kao rezultat djelovanja zagrebačkih građanskih i strukovnih društava. Ta građa obiluje specifičnostima: od onih fizičke naravi, preko informacijsko-dokumentacijskih vrijednosti, pa sve do likovno-grafičkih kvaliteta. Budući da su listovi uglavnom bogato ilustrirani, predstavljaju dragocjen izvor za istraživanje povijesnog razvitka litografije i zagrebačkih litografskih radionica i tiskara. Također želimo prikazati izazove s kojima se susreće katalogizator pred zadaćom da tu neknjižnu građu obradi prema standardima za obradu knjižnične građe, kao i konkretna rješenja do kojih smo došli nastojeći urediti zbirku povelja zagrebačkih društava u Zagrabiensii. Istaknut ćemo i ciljeve obrade zbirke povelja i priznanja zagrebačkih društava.

Srednjovjekovni rukopisni fragmenti NUK-a u lokalnim i/ili globalnim digitalnim medievističkim „ekosistemima“

Sonja Svoljšak

U razdoblju između 2011. i 2014. godine u suradnji s dr. Franzom Lacknerom iz Austrijske akademije znanosti i dr. Natašom Golob s Filozofskog fakulteta u Ljubljani pregledano je 228 srednjovjekovnih rukopisnih fragmenata koji su bili korišteni kao materijali za uvez ranije tiskane građe pohranjene u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici Ljubljana. Sadržaj pojedinih fragmenata već je identificiran i čekamo njihove detaljne kodikološke opise koje ćemo upotrijebiti za izgradnju baze podataka. U međuvremenu nam se postavljaju mnogobrojna pitanja o izgledu, funkcionalnostima, strukturi, sadržajima i širem korištenju naše buduće baze u lokalom, ali i u globalnom digitalnom okruženju. U članku ćemo razmotriti različite mogućnosti i potencijalna rješenja koja bi već u ovoj, preliminarnoj, fazi mogla doprinijeti budućoj dodanoj vrijednosti sadržaja baze te njezinoj široj funkcionalnosti i interoperabilnosti. S obzirom na postojeća i moguća buduća rješenja u području globalne digitalne humanistike, osobito digitalne medievistike, predstavit ćemo osnovnu viziju razvoja projekta „Fragmenta manuscriptorum medii aevi Sloveniae“.

Autorizirani podaci o božanstvima i svetim osobama

Ana Vukadin

Imena božanstava i svetih osoba kategorizirana su u bazama autoriziranih podataka ponekad kao imena osoba, a ponekad kao nazivi općih pojmova, kao što pokazuje istraživanje provedeno u Virtualnoj međunarodnoj datoteci autoriziranih podataka (Virtual International Authority File, VIAF). Ta nedosljednost, koja utječe i na funkcionalnost podataka, proizlazi iz tradicionalne razdvojenosti normativnog nadzora nad imenima i predmetima, ali također i iz složenih kulturnih okolnosti. U radu je kratko prikazano kako se imenima nadnaravnih bića pristupalo u povijesti bibliografske organizacije. Kako bi se ocrtao širi kulturni kontekst teme, načinjena je usporedba sa sličnim izazovima u leksikografiji. Rad se potom osvrće na standarde semantičkog weba, koji pružaju mogućnost semantičke interoperabilnosti i normativnog nadzora na globalnoj razini uz istodobno zadržavanje lokalnih i kulturnih posebnosti, poput onih koje se odnose na poimanje nadnaravnoga.

Razvoj hrvatskoga kataložnog nazivlja kroz prijevode ISBD-a s naglaskom na rješenjima iz objedinjenoga izdanja

Ana Barbarić

Prvi ISBD preveden na hrvatski jezik bio je ISBD(M), preciznije, njegovo prvo standardno izdanje objavljeno u engleskom izvorniku, kao i u hrvatskom prijevodu, 1974. godine. Hrvatsko knjižničarsko društvo kao nakladnik puna četiri desetljeća objavljuje prijevode specijaliziranih ISBD-a, a u prosincu 2014. objavljen je i hrvatski prijevod objedinjenog izdanja ISBD-a. Brojeći sva izdanja specijaliziranih ISBD-a, kao i Smjernica za primjenu ISBD-a na opis sastavnica te dva izdanja objedinjenog ISBD-a, IFLA je dosad objavila ukupno 26 publikacija. Svaka od tih publikacija ima zaseban odjeljak s definicijama kataložnih izraza. Na hrvatski jezik prevedeno je 15 publikacija. Na prijevodima su radili brojni hrvatski kataložni stručnjaci, kao prevoditelji i/ili stručni redaktori prijevoda. Kvantitativni pokazatelji izneseni u radu jasno pokazuju kako je razvoj hrvatskoga kataložnog nazivlja, u velikoj mjeri, izravno vezan uz prijevode ISBD-a. Drugi dio rada posvećen je razvoju hrvatskoga kataložnog nazivlja. Posebna pažnja usmjerena je na rješenja iz novog prijevoda objedinjenog ISBD-a u svrhu odgovora na pitanja koji su izrazi ostali nepromijenjeni, koji su promijenjeni i zašto, a koji su novouvedeni.

Dabar – sustav digitalnih repozitorija: iskorak prema sustavnoj brizi za digitalnu imovinu akademske zajednice u Hrvatskoj

Draženko Celjak

Cilj je rada predstaviti sustav Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) koji Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) gradi u suradnji s akademskom i istraživačkom zajednicom u Hrvatskoj. Prepoznajući potrebu za sustavnim pristupom upravljanju digitalnom imovinom, Srce gradi sustav kojim će ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja omogućiti jednostavnu izgradnju sigurnih, pouzdanih i interoperabilnih institucijskih repozitorija. Sustavom Dabar želi se ustanovama korisnicama omogućiti da se bave sadržajem, a ne tehnološkim pitanjima vezanim uz repozitorije. Arhitektura Dabra osmišljena je tako da podržavajući širok raspon vrsta digitalnih objekata omogući i izgradnju tematskih repozitorija, poput nacionalnog repozitorija završnih radova i disertacija, multimedijalnih repozitorija ili repozitorija zajednica ustanova i istraživača vezanih uz određeno područje znanosti.

Autorizirani podaci o božanstvima i svetim osobama

Koraljka Kuzman Šlogar

U današnje vrijeme – kada je digitalizacija građe postala imperativ u AKM-zajednici, a javna objava i dostupnost na internetu cilj kojemu se stremi – nije više uopće upitno treba li se upustiti u takve pothvate, no nameće se pitanje kako ih provesti. Nedostatak financijskih sredstava ključan je i sveprisutan problem koji uzrokuje deficit kvalitetne tehničke opreme te osoblja koje bi provodilo digitalizaciju, a predstavlja nepremostivu prepreku u potrebi da se izgradi repozitorij za pohranu i objavu digitalne građe. Izlaz iz takvih ograničavajućih i naizgled bezizlaznih situacija treba tražiti u suradničkim projektima dviju ili više ustanova koje udruživanjem svojih ljudskih, tehničkih i financijskih resursa višestruko povećavaju učinkovitost i svrhovitost digitalizacijskih projekata. Digitalizacija arhivske etnografske i folklorne građe s područja Istre, projekt koji Institut za etnologiju i folkloristiku i Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre već treću godinu zaredom vrlo uspješno provode, primjer je takva modela suradnje koji ovdje predstavljamo.

Zbirka muzejskih plakata MDC-a: online katalog, online galerija, virtualna izložba The MDC Collection

Tončika Cukrov

Zbirka muzejskih plakata Muzejskoga dokumentacijskog centra jedan je od INDOK-fondova ove ustanove. Većina plakata, kojih je danas više od 16 000 jedinica, dokumentira programske aktivnosti muzeja i galerija. Prezentacija građe Zbirke od 2004. usmjerena je na virtualni prostor. Osnivanje online baze s metapodacima te pridruženom digitalnom vizualnom dokumentacijom omogućilo je upravljanje – diseminaciju i uporabu sadržaja u vidu online kataloga. Istovremeno je postavljena struktura za online galeriju i izrađena je prva virtualna izložba – 33 plakata u izdanju MDC-a objavljena uz Međunarodni dan muzeja. Na tehnološki naprednijim MDC-ovim stranicama (u izradi od 2011.) u planu su prezentacije virtualnih izložbi koje bi aktualizirale važna događanja u muzejima. U programu u 2015. za financiranje je prijavljen digital storytelling, virtualna izložba MDC-ovih plakata objavljenih uz Međunarodni dan muzeja. Projekt sjedinjuje dvije funkcije, elektroničku publikaciju s multimedijalnim sadržajima te isti sadržaj prilagođen objavljivanju na webu kao aplikacija. Plakati bi na toj virtualnoj izložbi bili smješteni u kreirani 3D-prostor imitirajući onaj muzejski, kojem bi korisnici izložbe mogli pristupiti interaktivno (mlađa populacija) ili linearnije (ostali). Takav kompleksan pristup omogućava platforma koja se koristi za stvaranje online igre – Masive Multiplayer Online Role Playing Game (MMORPG). Ovaj muzejski projekt pokazuje kako je pitanje vremena kada će u prezentaciji baštine doći do intenzivnijeg spajanja s industrijom zabave.

Muzejska izložba knjiga u okviru javnih i kulturnih manifestacija – „Na istoj valnoj duljini“ i Knjižnica Tehničkog muzeja u Zagrebu

Kristina Kalanj

Radom je predstavljena struktura planiranja i razvoja projekata muzejske izložbe knjiga iz fonda Knjižnice Tehničkog muzeja. Prikazane su konceptualne postavke, ciljevi te način na koji su izložbeni projekti ostvareni u okviru javnih i kulturnih manifestacija poput Festivala znanosti i Noći knjige, uz detaljniji osvrt na izložbu „Na istoj valnoj duljini“ iz 2014. godine. Muzejska izložba knjiga iz vlastitoga knjižničnog fonda muzejske knjižnice i njezin plasman u javnost kao integralni dio programa javnih i kulturnih manifestacija oblik je specifične djelatnosti Knjižnice Tehničkog muzeja kojim se istražuju mogući oblici kvalitetne komunikacije knjižnične građe s javnošću i ciljanim skupinama korisnika. Izložbe su obrazovnog i promotivnog karaktera, definirane su strateškim planom Knjižnice vezano uz promoviranje i izučavanje tehnike i znanosti, industrije i izumiteljstva u Hrvatskoj i svijetu te vezano uz prezentaciju i komunikaciju srodne pisane tehničke baštine.

Kooperativna skrb o digitalnim znanstvenim sadržajima

Radovan Vrana

Suvremenu znanost karakterizira visok stupanj međusobne suradnje znanstvenika, ali i sve veće količine znanstvenih radova i njima pridruženih podataka u digitalnom formatu koje je ponekad teško ili gotovo nemoguće pronaći te uz njihovu pomoć analizirati tijek provedenog istraživanja, provjeriti ispravnost metodologije znanstvenog istraživanja ili naprosto razumjeti kako je autor došao do zaključaka opisanih u znanstvenom radu. Zbog toga je u informacijskim ustanovama potrebno sustavno skrbiti o digitalnim sadržajima znanstvenih istraživanja te omogućiti pristup sa što manje ograničenja, i to ne samo u jednoj znanstvenoj ustanovi već u više njih na nacionalnoj razini, i to koordinirano. Rezultat takve kooperativne skrbi sustavno su pohranjeni i dostupni digitalni znanstveni sadržaji.

Pregled istraživanja na projektu InterPARES Trust

Hrvoje Stančić

U radu se daje pregled istraživanja na međunarodnom interdisciplinarnom projektu InterPARES Trust: Trust and Digital Records in an Increasingly Networked Society. Analiziraju se istraživačke cjeline po istraživačkim domenama i istraživačkim timovima čime se stječe uvid u suvremene teme koje se javljaju u području arhivistike. Konačno, daje se zaključak o nužnosti interdisciplinarnog istraživačkog pristupa u kontekstu povjerenja u elektroničke zapise i njihovoga dugoročnog očuvanja.

Projekt Europeana Cloud (eCloud) u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti

Vedrana Juričić

Konzervatorsko-restauratorska radionica: Usklađenost metoda konzervatorsko-restauratorske obrade sa suvremenim europskim trendovima

Damir Doračić

Virtualne izložbe i kreativne industrije

Sofija Klarin Zadravec

Edukacija u AKM-zajednici – lokalno i/ili globalno

Jelena Hotko

Arhivistički opis za podršku svakodnevnom životu i potrebama (lokalnih) korisnika i (globalni) standardi za opis i modeli

Anne J. Gilliland