Prijava rada s održane radionce

Na stranici se prvo registrirajte popunjavanjem svih polja, a potom u 5 jednostavnih koraka učitajte rad.

Pri oblikovanju priloga potrebno je pridržavati se dolje navedenih uputa kako bi se olakšala priprema časopisa i njegovo što brže objavljivanje. Ukoliko se autori ne budu pridržavali uputa, radovi će im biti vraćeni na doradu.

Za voditelje radionica

Voditelj priređuje sažeti Izvještaj s održane radionice (do 3600 slovnih znakova s prazninama) u kojemu je potrebno sažeto predstaviti temu radionice, sudionike s naslovima njihovih izlaganja i dati zajedničke zaključke.
U zaglavlju rada treba navesti naslov rada  na hrvatskom (bold, velika slova), ime i prezime autora (kurziv, ne bold), instituciju (ne bold i ne kurziv) i e-mail adresu.  Voditelj radionice je dužan voditi brigu da svi izlagači na radionici prirede svoje radove prema uputama za oblikovanje teksta na vrijeme te pošalje objedinjen tekst (Izvještaj s radionice i radove izlagača) u jednom dokumentu.

Za izlagače na radionicama

Izlagači na radionicama šalju svoje priloge voditelju radionice.

U zaglavlju rada treba navesti naslov rada  na hrvatskom (bold, velika slova), ime i prezime autora (kurziv, ne bold), instituciju (ne bold i ne kurziv) i e-mail adresu. Rad može sadržavati do 9000 slovnih znakova s prazninama.

OBLIKOVANJE TEKSTA

Tekst treba oblikovati onako kako biste željeli da bude istaknuto u časopisu (npr., odjeljci, podnaslovi odjeljaka, masna slova) u Word for Windows. Potrebno je koristiti font Times New Roman, veličina slova 12 i prored 1.5. Također, obvezno je lijevo poravnanje teksta.

SLIKE I TABLICE

Izbor fotografija, tabela, grafikona i sl. treba slati u zasebnoj datoteci u formatu jpg u prilagođeno crnobijeloj tehnici tiska uz obveznu naznaku na koje mjesto u tekstu rada dolaze. Tablice i slike unutar teksta trebaju biti numerirane redoslijedom pojavljivanja. Svaka tablica i slika trebaju biti opisane na način da budu čitljive i izvan konteksta. Opisi tablica trebaju se nalaziti iznad tablice, a opisi slika trebaju biti ispod slike. Valja izbjegavati nazive graf, grafikon, fotografija, shema, dijagram i sl. te umjesto njih koristiti izraz 'slika', a vrstu istaknuti u opisu. Unutar dijela teksta koji se odnosi na pojedinu tablicu ili sliku potrebno je u zagradi navesti o kojoj se tablici ili slici radi. Npr. (Slika 1) ili (vidi Tablicu 2).

BILJEŠKE POD TEKSTOM

Koristiti sustav tekućih bibliografskih bilješki koje se navode ispod teksta na stranici (kao fusnote). U tekstu navedite brojku u superskriptu počevši od brojke 1 i numeraciju nastavite neprekinuto do kraja teksta. U bilješkama na dnu stranice (fusnotama) navedite pun bibliografski navod (referenciju) kad se pojavi prvi put. Za svako sljedeće navođenje uz prezime i ime autora kojega citirate stavite oznaku “Navedeno djelo” ili “Nav. dj.”, popraćenu brojem stranice s koje ste navod preuzeli ili oznakom za stranice (od-do) ako ste kompilirali ili komentirali veći dio teksta citiranog autora (npr. Barbarić, A. Nav. dj., str. 5., ili Barbarić, A. Nav. dj., str. 5-8.). Oznaku “Isto” možete koristiti, ako se bilješke vezane uz određeno djelo navode jedna za drugom (npr. Isto, str. 8.). Ispred bilješke pod tekstom parafraziranog izvora stavlja se oznaka Usp. ili Vidi. 

Kod navođenja autorovog imena preporučuje se uporaba inicijala imena. 

Za posredno citiranje koristi se izraz "Citirano prema:". Posredno citirati znači citirati određenog autora/djelo koje je već citirano unutar druge knjige/ članka koje koristimo.

 Primjer citiranja u bilješci ispod teksta:
 Aitchinson, J.; A. Gilchrist. Thesaurus construction. 2nd ed. London : Aslib, 1987. Citirano prema: Rowley, J. The controlled versus natural indexing languages debate revisited : a perspective on information retrieval practice and research. // Journal of Information Science 20, 2(1994), str. 112.

 

DIREKTNI CITATI

Direktne citate u tekstu treba koristiti štedljivo, i samo kad je neophodno nužno iskazati neku misao riječima izvornog autora. Svi direktni citati trebaju u narativnom tekstu prvo biti najavljeni od strane autora priloga (treba pojasniti razloge odluke da se nešto direktno navede), te po završetku citata prokomentirani (pojasniti što je izvorni autor u tom citatu mislio reći). Citate koji iznose do 10-ak riječi treba navesti unutar teksta uobičajenim tipom slova i staviti u znakove navoda. Ukoliko je citat veći, treba ga izdvojiti iz cjeline teksta kao poseban ulomak jednostrukog proreda (uvući lijevu i desnu marginu za 1 cm), manjom veličinom slova (11).

 

POPIS LITERATURE NA KRAJU RADA

LITERATURA

Popis citirane literature navodi se na kraju teksta abecednim redom prema prezimenu autora odnosno naslovu djela (za anonimna djela).

Bibliografski navodi (reference) u bilješkama i u popisu literature trebaju biti navedeni kako slijedi:

- ako jedinica građe sadrži djelo jednog, dva ili tri autora

  1. McGarry, K. The changing context of information : an introductory analysis. 2nd ed. London : Library Association Publishing, 1993.
  2. Crawford, W.; M. Gorman. Future libraries : dreams, madness & reality. Chicago ; London : American Library Association, 1995.
  3. Beaudiquez, M.; F. Bourdon; S. Zilhard. Management and use of name authority files – personal names, corporate bodies and uniform titles : evaluation and prospects. München : K. G. Saur, 1991.

- ako je jedinica građe anonimna (urednik)

  1. Key papers in information science / ed. by Belver C. Griffith. White Plains : Knowledge Industry Publications, 1980.

- ako jedinica  sadrži djelo do max 7 autora u popisu se literature navode svi autori (ne koriste se izrazi "et al.", "i suradnici" i sl.). U slučaju da se navodi djelo s više od sedam autora, navodi se prvih sedam, a zatim s dopisuje izraz 'i suradnici'. 

  1. Anderson, C. J.; M. Glassman; R. B. McAfee; T. Pinelli. An investigation of factors affecting how engineers and scientists seek information. // Journal of Engineering and Technology Management 18(2001), 131-155. 

- ako se navodi članak u časopisu

  1. Davies, E. Learn by wire : managing network access to learning materials. // The Electronic Library 15, 3(1997), 205-214.

-ako se navodi članak u zborniku

  1. Capurro, R. What is information science for? : a philosophical reflection. // Conceptions of library and information science : historical, empirical and theoretical perspectives / ed. by Pertti Vakkari and Blaise Cronin. London : Taylor Graham, 1992. Str. 82-96.

 - ako se navodi članak objavljen na elektroničkom mediju (online ili izravno dostupan rad)

  1. International Institute for Electronic Library Research : the ELINOR project [citirano: 2005-10-05]. Dostupno na: http://ford.mk.dmu.ac.uk/Projects/ELINOR/ *
  2. Manzo, K. K. Libraries seeking updated role as learning center. // Education week 16, 30(1997). [citirano: 2002-04-15]. Dostupno na: http:// www.epnet.com/ehost/login.html 
  3. Fluckiger, F. Multimedia over the internet. // Joining efforts from communication to collaboration over the internet : conference proceedings / 3rd CARNet Users Conference - CUC 2001. [CD-ROM]. Zagreb : CARNet, 2001.

 - ako se navodi online dostupan rad koji ima doi oznaku nije potrebno navoditi niti URL adresu niti datum pristupa

1. Bosančić, B. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. // Libellarium 9, 1(2016), 31-58. DOI: http://dx.doi.org/10.15291/libellarium.v9i1.249

 - ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku

  1.  Barbarić, A. Povijesni pregled razvoja OPAC-a. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), 48-58. Dostupno i na:

      http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/97/vbh/God.46(2003),br.3-4 [citirano: 2005-04-05].

  

* Preporuča se, ukoliko je moguće, navesti što potpuniji bibliografski zapis o jedinici koja se citira.