Avicenin muzej u njegovoj rodnoj Afshoni

Abstract

Ibn Sina, zapadnim povjesničarima medicine poznatiji pod svojim latinskim nadimkom Avicena, uz grčkoga liječnika Hipokrata i rimskoga liječnika Galena, smatra se trećim najznačajnijim liječnikom u medicinskoj povijesti. Rođen je oko 980. godine u Afshoni kraj Bukhare na Putu svile u današnjem Uzbekistanu, a umro je 1037. godine u Hamadanu kraj Teherana u današnjem Iranu. Među njegove najveće doprinose razvoju medicine ubraja se njegovo djelo naslovljeno Kanon medicine, u kojemu je sažeo sve dotadašnje medicinsko znanje, zbog čega se stoljećima poslije koristilo kao temeljni medicinski udžbenik. U posljednje su vrijeme vezano za prijepore oko naziva srednjovjekovne kalifatske medicine, a s ciljem formuliranja zajedničkoga termina, koji niti jednu uključenu skupinu ne bi isticao na štetu drugih, paradoksalno u žižu istraživanja zainteresiranih povjesničara medicine, umjesto dostignuća pojedinih liječnika iz spomenutoga razdoblja, došla utvrđivanja njihovih etničkih te religijskih pripadnosti, a tako i Avicenine, tim više što je potekao iz spornoga područja susreta različitih naroda i suprotstavljenih vjera. Pritom se znanstvenim raspravama u tom sve više pridružuje i podizanje reprezentativnih arhitektonskih objekata na mjestima vezanim za pojedine liječnika, jedan od kojih je i reprezentativni Avicenin muzej u Afshoni.