SESTRINSKI VJESTNIK

GLASILO DRUŠTVA DIPLOMIRANIH SESTARA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE, 1942. – 1945.

Abstract

https://doi.org/10.31952/amha.20.2.2

Osnutak Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. označio je početak profesionalizacije sestrinstva u Hrvatskoj. Sestre pomoćnice ubrzo osnivaju strukovno udruženje i pokreću stručno glasilo. U prosincu 1932. izdaju prvi časopis na području tadašnje države, Vjesnik Sekcije za Savsku banovinu Jugoslavenskoga društva diplomiranih sestara pomoćnica. Izašao je samo jedan broj nakon čega u siječnju 1933. dolazi do promjene naziva časopisa u Sestrinsku riječ, koja izlazi do 1940. Nakon stanke od dvije godine, 1942. počinje se izdavati Sestrinski vjestnik (dalje Sestrinski vjesnik) koji izlazi zaključno s prvim brojem časopisa 1945. Prilozi u časopisu analizirani su s obzirom na stalne i povremene rubrike kojima su pripadali ili s obzirom na teme koje su obrađivali. Prilozi su objavljivani u sedam stalnih rubrika i jednoj povremenoj. Stalne rubrike bile su: Sestre nam pišu, Iz družtva, Iz uredništva, Promjene u službi kod sestara Glavnog ravnateljstva za zdravstvo, Mi čitamo, Zrnca i Sa kućnih posjeta, a povremena rubrika je Što drugi pišu. Ostali prilozi grupirani su tematski, prema sadržaju koji obrađuju, na sljedeće teme: položaj sestara u državi, sestrinsko zvanje, sestra kao promicatelj socijalne medicine i rad u institucijama, rad sestara na selu, zaštita žene (majke) i djeteta, bolesti i ozljede te priče iz sestrinske prakse. Autori većine priloga su sestre, a priloge o bolestima i ozljedama pišu liječnici. Sestrinski vjesnik imao je nekoliko funkcija: informativnu i edukativnu te promicanje profesionalne solidarnosti. Uz zapisnike Društva diplomiranih sestara pomoćnica Nezavisne Države Hrvatske od 1940. do 1945., časopis je iznimno vrijedna građa za analizu rada sestara pomoćnica toga vremena.