RODILIŠTE U ZAKLADNOJ BOLNICI NA REBRU 1942. – 1946.

Authors

  • Marko Mikulec Medicinski fakultet, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu
  • Dubravko Habek Medicinski fakultet, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu http://orcid.org/0000-0003-1304-9279

Keywords:

maternity ward, Rebro hospital, Zagreb, World War II, history, obstetrics, midwifery

Abstract

https://doi.org/10.31952/amha.20.2.3

Rodilište u Zakladnoj bolnici na Rebru u Zagrebu ustrojeno je u novootvorenoj novoj bolnici 12. svibnja 1942. i djelovalo diskontinuirano pri ginekološko-porođajnom odjelu u tri razdoblja između 1942. i 1946., kada je zatvoreno. Bilo je smješteno na drugom katu istočnoga dijela bolnice s 24 bolničke postelje. Tijekom djelovanja rodilišta od 13. svibnja do 16. prosinca 1942., od 24. svibnja 1944. do 28. kolovoza 1945. i od 6. veljače do 28. srpnja 1946. obavljeno je 1337 porođaja u koja su upisivana živorođena, mrtvorođena i pobačena djeca od 450 grama na više, pa je perinatalni pomor stoga bio značajno viši (38,89 ‰), jer se u bolnici obavljao, uz fiziološke, značajan broj patoloških porođaja. Predstojnik novo ustrojenoga odjela bio je doc. prim. dr. Filip Dražančić koji je radio uz odjelne liječnike i primalje. Rađale su uglavnom Zagrepčanke, uz manji broj rodilja iz drugih krajeva Hrvatske, ponajvećma kućanice u dobi 20 – 30 godina. U navedenom razdoblju umrle su tri rodilje. Obavljani su svi porodnički zahvati, epiziotomije, carski rez, pomoći pri porođaju zatkom, okreti djeteta, forceps te zbrinjavanje porodničkih razdora u lokalnoj infiltracijskoj, spinalnoj (lumbalnoj) ili općoj inhalacijskoj eter anesteziji. Uz značajan broj domicilnih primaljskih porođaja te već ustrojena bolnička rodilišta u Petrovoj i Merkurovu sanatoriju, rodilište na Rebru imalo je značajno mjesto u razvoju bolničke opstetricije u Zagrebu i Hrvatskoj, do sada samo kao ustanova tek sporadično spomenuta.

Published

2023-01-24