Prostorna i socijalna obilježja pandemijske gripe 1918. – 1919. u Splitu

Abstract

https://doi.org/10.31952/amha.21.2.4 

Pandemija španjolske gripe, koja je na početku 20. stoljeća zahvatila gotovo cijeli svijet, smatra se najtežom i najopasnijom epidemijom. Nije zaobišla ni prostor Hrvatske (tada u sastavu Austro-Ugarske Monarhije,) pa tako ni njezinu južnu primorsku regiju Dalmaciju i grad Split. U radu se na primjeru grada Splita analiziraju prostorne i demografske odrednice smrtnosti stanovništva od španjolske gripe 1918. i 1919. (tj. od ožujka 1918. do travnja 1919.). Rad se temelji na podatcima crkvenih matičnih knjiga umrlih koje se čuvaju u Nadbiskupskom arhivu u Splitu te novinskim člancima. Analiza prostornog rasporeda mortaliteta u gradskim naseljima pokazala je da je na broj umrlih značajno utjecala gustoća naseljenosti, ali i društvene i gospodarske prilike ratnog i poratnog razdoblja. U radu su analizirani članci „Novog doba“ koji se odnose na španjolsku gripu zbog praćenja tijeka i širenja bolesti te iščitavanja informiranja, ali i oblikovanja javnog mišljenja. Analiza socijalnih i demografskih aspekata mortaliteta uzrokovanog pandemijom 1918. i 1919. u Splitu nije pokazala odstupanja u odnosu na druge prostore Hrvatske i svijeta. Na taj su način dobno-spolni, prostorni i socijalni okvir mortaliteta te medijski okvir analogni drugim nacionalnim i inozemnim istraživanim područjima.