Zdravstvena skrb u slavonskom Provincijalu tijekom 19. stoljeća

Authors

  • Slavko Čandrlić Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera , Osijek, Hrvatska. https://orcid.org/0000-0002-9464-2009
  • Danijel Šabanović Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, Osijek, Hrvatska
  • Karlo Mahaček Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera , Osijek, Hrvatska.
  • Dubravka Holik Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera , Osijek, Hrvatska. https://orcid.org/0000-0003-3409-8029
  • Maja Miškulin Medicinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska. https://orcid.org/0000-0001-7330-3019
  • Miodrag Beneš Zavod za javno zdravstvo Sv. Rok, Virovitičko - podravske županije, Virovitica, Hrvatska.
  • Ivan Miškulin Medicinski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska. https://orcid.org/0000-0001-7238-2341
  • Ivan Včev Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera, Osijek, Hrvatska.
  • Davor Lešić Fizio Educa https://orcid.org/0000-0002-2968-4413
  • Marija Čandrlić Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera , Osijek, Hrvatska. https://orcid.org/0000-0003-2932-7157

Keywords:

Slavonija, zdravstvena skrb, 19. stoljeće, zdravstveni radnici, zdravstvene ustanove

Abstract

https://doi.org/10.31952/amha.21.2.7 

Zbog neposredne blizine s Osmanskim Carstvom, u Slavoniji je postojala stalna opasnost od ulaska brojnih zaraznih i nezaraznih bolesti. Dodatna su otegotna okolnost bili loši životni i higijenski uvjeti, siromaštvo, suše i poplave. Odlaskom Osmanlija krajem 17. stoljeća zdravstvenu skrb pružala je tek nekolicina brijača i ranarnika, koji su ostali živjeti u slavonskom Provincijalu. Zbog loše zdravstvene zaštite, carica i kraljica Marija Terezija 1770. donosi Opći zdravstveni zakon koji se primjenjivao na području cijele Habsburške Monarhije, uključujući i Slavoniju. Među ostalim, njime je predviđeno uvođenje formalnog obrazovanja za zdravstvene radnike, što je u konačnici rezultiralo stvaranjem kvalitetnijega medicinskog kadra. Usporedno s tim, šarlatanima se sve češće izricala zabrana rada. Nedostatak obrazovanih liječnika, stomatologa, primalja, ljekarnika i veterinara pokušalo se riješiti različitim mjerama kojima se poticalo njihovo školovanje i usavršavanje. Nakon stjecanja diplome ti su stručnjaci bili raspoređeni u bolnice, domove za starije i nemoćne osobe, domove za invalide i u druge zdravstvene ustanove u kojima se stanovnicima slavonskog Provincijala pružala zdravstvena skrb.

Downloads

Published

2024-01-02

Issue

Vol. 21 No. 2 (2023): AMHA - Acta medico-historica Adriatica

Section

Articles