Arhivski vjesnik

Riječ urednice

Rajka Bućin — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Dvanaesti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata – D-fest, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Zagreb, 4. – 5. svibnja 2023.

Iva Adžaga Ašperger, Matillda Justinić, Sanja Lapiš — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Snježana Ivanović (Zagreb, 1. kolovoza 1972. – Zagreb, 14. rujna 2023.)

Diana Mikšić — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

O premapotpisu s diplomatičkoga vidika

Ivan Filipović — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Neposredan poticaj istraživanju bila su imenovanja i razrješenja šefova hrvatskih diplomatskih misija, koja se od 2000. godine redovito objavljuju u Narodnim novinama, a u kojim dokumentima predsjednika Republike stoji izraz “te uz prethodni supotpis predsjednika Vlade”. No, takvoga “prethodnoga supotpisa” na njima nema (niti se on igdje objavljuje). Riječ je po svoj prilici o “premapotpisu”, koji se u raznim oblicima pojavljuje još na dokumentima rimskih i bizantskih, ali i srednjovjekovnih europskih vladara, no ipak se smatra par excellence ranonovovjekovnom inovacijom čija povijest počinje u prvoj polovici 16. stoljeća, a u mnogim državama postoji i danas. Najprikladnija je metoda za istraživanje imenovanja, potpisa i premapotpisa u habsburškoj epohi hrvatske povijesti njemačko-austrijska Aktenkunde, pa su u prvom dijelu rada prikazani nastanak te pomoćne povijesne znanosti i njezina metoda, ali i paralelan razvoj u Francuskoj. U drugom dijelu rada prikazani su tipovi dokumenata koji su služili imenovanjima dužnosnika u Habsburškoj Monarhiji, time i u Hrvatskoj, a zbog svoje povijesne važnosti ponešto opširnije je obrađena diploma Leopolda I. kojom je 1665. imenovao Petra Zrinskoga hrvatskim banom. Treći dio rada posvećen je upravo premapotpisu (time i vladarevu potpisu), a koje je pitanje uređeno uputama Ferdinanda I. iz 1526. i 1559. godine. Otada se taj sustav nije bitnije mijenjao. Ipak, uočene su i prikazane neke razlike u pogledu potpisa i premapotpisa na dokumentima “austrijskih” i ugarskih kancelarija. Jedini pravi premapotpis u suvremenoj Hrvatskoj onaj je predsjednika Vlade na Odluci predsjednika Republike o raspisu referenduma 25. travnja 1991., no usporedbom s praksom iz habsburškoga razdoblja uočena su neka odstupanja od tradicionalnih pravila u pogledu potpisa državnoga poglavara i propisanoga premapotpisa.

Arhivi i korisnici: primjer odjela dokumentacije Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu

Koraljka Kuzman Šlogar, Anamarija Žugić Borić, Antonia Hladilo Duspara — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Cilj je članka na primjeru odjela dokumentacije Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu prikazati specifičnosti specijaliziranih arhiva u kontekstu rada s korisnicima i strategija za prezentaciju i diseminaciju gradiva koje čuvaju. Odjel dokumentacije pripada onim službama koje funkcioniraju kao neformalni specijalizirani istraživački arhivi, a koje je za svoje potrebe oformila matična institucija. Pokušat će se objasniti razlozi zbog kojih odjel dokumentacije desetljećima zadržava isti neodređeni status, ali istodobno kontinuirano oplemenjuje metodologiju svojega rada uvidima iz drugih specifičnih vrsta arhiva poput arhiva zajednice. Kako bi se oprimjerila potreba za inkluzivnijim i specifičnijim ophođenjem prema vanjskim korisnicima, ovom su prilikom prvi put pregledane i analizirane evidencijske liste vanjskih korisnika nastale tijekom proteklih 60 godina te je provedena analiza vanjskih korisnika koji su ujedno pratitelji društvenih mreža odjela dokumentacije. Uz osvrt na digitalizacijske projekte odjela dokumentacije kao zalog kvalitetnije diseminacije i komunikacije s korisnicima, naglasak je stavljen i na revalorizaciju njegovih profila na društvenim mrežama kao inovativnoga okružja u kojem pasivni korisnici postaju aktivni sudionici u kreiranju diskursa o gradivu, a time i njemu nadležnom arhivu.

Arhiv Hrvatske katoličke župe Sv. Ante u Los Angelesu i njegovo gradivo: crkveni arhiv i arhiv lokalne etničke zajednice

Tamara Štefanac, Ivan Jordan — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Istraživački projekti o informacijskim i baštinskim izvorima nastalima u hrvatskim zajednicama u dijaspori proteklih godina sve su prisutniji u hrvatskom znanstvenom prostoru. Ovaj je rad doprinos nastojanjima rasvjetljivanja sadržaja i važnosti izvora koji su neophodni u istraživanju povijesti i sadašnjosti hrvatskoga iseljeništva. Izložena je kratka povijest crkvenih arhiva te osvrti na Hrvatsku katoličku župu Sv. Ante u Los Angelesu i hrvatsku zajednicu koja se je od osnutka župe 1910. godine oko nje okupljala. Drugi dio rada objašnjava ulogu crkvenoga arhiva na primjeru župe Sv. Ante u odnosu na zajednicu, daje analizu njegove strukture i važnosti te donosi osvrt na metodologiju provedenoga i u radu prikazanoga istraživanja. Potom se sadržajnom analizom dokumentacijskih cjelina ukazuje na vrijednost arhivskih izvora za istraživanje povijesti hrvatske zajednice u Los Angelesu. Do sada je arhivsko gradivo župe Sv. Ante u stručnoj i znanstvenoj javnosti bio nepoznat, stoga je doprinos ovoga rada i u otkrivanju hrvatskoga kulturnoga i arhivskoga nasljeđa u dijaspori.

Istraživanje arhivske pismenosti među studentima povijesti i informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku

Danijel Jelaš, Petra Plantosar — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Autori u radu donose rezultate istraživanja poznavanja osnovne arhivske terminologije među studentima povijesti i informacijskih znanosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku, kao uvoda u istraživanje arhivske pismenosti. Na temelju teorijskoga pristupa istraživanju arhivske pismenosti, a samim time i arhivske terminologije, osmišljeno je istraživanje koje je za cilj imalo razmotriti kako vrsta i razina studija te pohađanje sveučilišnih kolegija sa sadržajima o arhivima i arhivskom gradivu, kao i individualna iskustva ispitanika s arhivima, mogu utjecati na rezultate, odnosno poznavanje arhivske terminologije. Podatci su prikupljeni u ljetnom semestru ak. god. 2022./2023. putem anketnoga upitnika, a obrađeni su metodama deskriptivne i inferencijalne statistike. Posebna je pozornost stavljena na rezultate čiji pokazatelji upućuju na utjecaj pojedinačnih karakteristika studenata (odsjek, godina studija, pohađanje kolegija), na točnost kako jednostavnijih tako i složenijih pitanja iz osnovne arhivske terminologije.

Agrarna reforma u Hrvatskoj 1945.-1948.: arhivistička perspektiva

Monika Banić — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

U radu su opisani problemi i postupak arhivističkoga sređivanja dijela gradiva koje je nastalo radom Odjela za agrarnu reformu i kolonizaciju u okviru Ministarstva poljoprivrede i šumarstva NRH (1945.-1947.) i njegova sljednika Ministarstva poljoprivrede NRH (1947.-1951.). Gradivo je izdvojeno u poseban fond (HR-HDA-1167. Ministarstvo poljoprivrede NRH. Odjel za agrarnu reformu i kolonizaciju) te se u radu problematizira sređivanje jedne od njegovih serija (HR-HDA-1167.6. Provedba agrarne reforme), koja sadrži odluke oblasnih, okružnih, kotarskih i gradskih komisija dostavljane spomenutim ministarstvima te odluke koje su vezano za svoju nadležnost donijeli Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i njegov sljednik Ministarstvo poljoprivrede u razdoblju 1945.-1951. godine. Nakon detaljnoga uvida u navedenu seriju fonda utvrđeno je da je, radi postizanja ujednačenije strukture gradiva koja bi rezultirala lakšim pretraživanjem odluka, u njemu potrebno napraviti veće intervencije. Rad govori o razlozima za djelomičnu izmjenu postojeće strukture, tijeku rada na seriji fonda i pronađenim rješenjima za sređivanje s uputama za pretraživanje.

Budimpeštanski vremenski stroj

Istvan Kenyeres — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

U radu je predstavljena povijest i razvoj projekta Budimpeštanski vremensk stroj (Budapest Time Machine: www.hungaricana.hu/en/budapest-timemachine), čija se ishodišta nalaze u ideji o Venecijanskom vremenskom stroju (Venice Time Machine), projektu koji nikada nije zaživio, ali je potaknuo Europsku inicijativu o vremenskom stroju (European Time Machine Initiative). Budimpeštanski vremenski stroj ima karakter vizionarskoga fenomena od samoga početka te je jedan od najistaknutijih projekata Europske inicijative o vremenskom stroju. Razvoj projekta započeo je 2017. godine u okviru Gradskoga arhiva Budimpešta, a krajem 2020. projekt je u potpunosti obnovljen. Za oblikovanje projekta najprije je korištena zbirka dokumenata prikupljena i prezentirana u okviru portala Hungaricana, na kojem Gradski arhiv Budimpešta kontinuirano objavljuje velike količine digitaliziranoga arhivskoga gradiva (karte, nacrti, javnobilježnički dokumenti i dr.). Sučelje Budimpeštanskoga vremenskoga stroja, čija je prva inačica razvijena 2017., sadržavalo je i predstavilo digitalizirane i georeferencirane planove grada Budimpešte, međusobno povezane korištenjem koordinata Globalnoga položajnoga sustava (GPS), te vektorski obrađene urbanističke planove koji prate razvoj grada u 5 vremenskih odsječaka (1837., 1872., 1908., 1916. i 1938.). Platforma je omogućila pretraživanje povijesnih dokumenata koji se odnose na zgrade, njihove vlasnike i stanare. To uključuje nacrte zgrada, zemljišne knjige s podatcima o vlasnicima, bilježničke dokumente s podatcima o pravnim i administrativnim postupcima i transakcijama te podatcima iz kojih se može rekonstruirati mreža stanara protokom vremena. Dostupnima su postale i arhivske fotografije i razglednice, pretražive prema adresama, ali i unutar planova grada. Obnovom stranice iz 2022. stvoreno je jedinstveno sučelje, preko kojega se pristupa podatcima, a planovi grada i pojedini objekti vidljivi su trodimenzionalno (3D). Važna inovacija publiciranje je trodimenzionalnih rekonstrukcija tridesetak zgrada u suradnji sa Sveučilištem Óbuda. Budimpeštanski vremenski stroj primjer je suradnje između javnih arhiva i akademskih ustanova, a ubuduće se planira i suradnja s nevladinim organizacijama.

Repozitorij kulturne baštine u digitalnom obliku u okviru hrvatskoga projekta e-Kultura: središnji sustav

Dino Igrec, Antonija Sušac — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Središnji sustav uspostavljen je projektom e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine sa svrhom razvijanja digitalnoga repozitorija kulturne baštine unutar AKM zajednice u Hrvatskoj. Implementacijom takvoga repozitorija omogućen je prikaz, trajna pohrana i korištenje digitaliziranog sadržaja baštinskih institucija na jednom mjestu. Sustav bi trebao omogućiti i interoperabilnost postojećih podataka koje pojedine institucije dostavljaju iz svojih informacijskih sustava u sustav e-Kultura putem različitih alata. Ovim člankom nastoji se prikazati spomenuti sustav te pobliže objasniti način rada i organizacija podataka unutar sustava te dosadašnja iskustva u praksi Hrvatskoga državnoga arhiva s osvrtom na moguće izazove u svakodnevnom radu.

Goobi: servis za podršku tijeku digitalizacije u hrvatskim arhivima

Dino Igrec, Antonija Sušac — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Projektom e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine uspostavljen je središnji sustav za pohranu i pristup te agregaciju i pretraživanje kulturnoga gradiva unutar zajednice arhiva, knjižnica i muzeja (AKM). Kako bi snimljeno arhivsko gradivo moglo biti pohranjeno u Središnjem sustavu, arhivska zajednica u Hrvatskoj koristi mrežnu aplikaciju Goobi kao jedan od osnovnih alata s tom svrhom. Ovim člankom nastojimo prikazati aplikaciju Goobi, pobliže objasniti svrhu i način na koji radi te predstaviti dosadašnja iskustva rada s aplikacijom, ukazujući ujedno na moguće probleme u praksi. Sljedeći redci pružaju opis tijeka rada u aplikaciji Goobi, prvenstveno odnoseći se na digitalizaciju arhivskoga gradiva.

Arhivsko gradivo o Hrvatima u Brazilu: (ne)vidljivost zajednice između primarnih izvora i znanstvene literature

Milan Puh — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

U radu je pregledno predstavljeno i opisano arhivsko gradivo o Hrvatima u Brazilu te posljedično o iseljeništvu s područja Hrvatske spram te zemlje, s ciljem da se omogući lakši pristup gradivu budućim istraživačima i zainteresiranoj čitateljskoj publici. Polazi se od radne hipoteze da je hrvatska iseljenička zajednica i dalje relativno nevidljiva u kontekstu migracijskih studija, kao i općenito u državi primitka i samoj domovini. Ovakva vrsta radova može biti od velike važnosti kao polazište za buduće radove koji će moći rasvijetliti kompleksnu povijest Hrvata i njihovih potomaka, kao i osoba iseljenih iz Hrvatske, u ovoj najvećoj južnoameričkoj zemlji, a pritom biti i dodirna točka između dviju zemalja za koje se najčešće smatra da nemaju poveznica. Nakon kratkoga uvoda u tematiku predstavljena su tri projekta kojima je mapiran i sistematiziran dio arhivskoga gradiva, kao prvi korak pri stvaranju jedne konzistentne baze podataka koja će se moći koristiti u budućnosti. U nastavku su izložene glavne ideje i kontekst nastanka najvažnijih znanstvenih djela posvećenih temi te je na kraju opisano arhivsko gradivo u sklopu povijesti hrvatskoga iseljeništva, tj. iseljeništva iz Hrvatske u Brazil, s posebnim naglaskom na međuodnos primarnih i sekundarnih izvora, doprinosa zajednice i domova te akademskih istraživanja.

Arhivi i migracije žena: osvrt na ulogu Hrvatskoga državnoga arhiva u COST akciji Women on the Move (WEMov)

Tatjana Šarić — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

U članku se daje osvrt na akciju Women on the Move (WEMov) u kojem sudjeluje i Hrvatski državni arhiv. WEMov je jedna od brojnih akcija financiranih od strane europske organizacije European Cooperation in Science and Technology (COST) kao vrlo važna inicijativa u znanosti. Međunarodnoga je karaktera, a bavi se pitanjima ženskih migracija s interdisciplinarnoga aspekta, kako kroz povijest tako i suvremenim migrantskim pitanjima. Hrvatski državni arhiv aktivno sudjeluje u toj akciji u okviru Radne grupe 1 (Working Group 1) “Izvori, granice i ograničenja” (Sources, Limits & Constraints). Toj je grupi cilj identificiranje i opis primarnih izvora o povijesti migracija žena u europskim arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim ustanovama koje čuvaju tu vrstu gradiva. Uz opis projekta, u članku je predstavljen primjer jedne cjeline fonda Zavoda za migracije i narodnosti (ZMIN) Hrvatskoga državnoga arhiva, opisane u okviru WEMov-a, s velikom količinom podataka o životu žena na “privremenom radu u inozemstvu” u zapadnoeuropskim zemljama 1960-ih godina.

Imenovanje Alojzija Stepinca nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije

Neven Pelicarić — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

U članku autor istražuje tijek postupka potrage za podobnim kandidatom za nasljednika nadbiskupa zagrebačkoga mons. Antuna Bauera početkom tridesetih godina 20. stoljeća na dosad nekorištenom arhivskom gradivu koje se čuva u Povijesnom arhivu Sekcije za odnose s državama Državnoga tajništva Svete Stolice. Autor daje prikaz crkvenoga stanja u Kraljevini SHS u vremenu nakon Velikoga rata, kao i sukoba u odnosima Svete Stolice i novih vlasti u Beogradu, osobito glede valjanosti konkordata koji su bili sklopljeni u vrijeme trajanja Habsburške i Austro-Ugarske Monarhije. Također se razrađuje uloga biskupa u različitim oblicima njihove službe. U analizi neuobičajenoga i vrlo dugotrajnoga postupka imenovanja nadbiskupa koadjutora, koji je zatražio nadbiskup Bauer, prikazano je stanje Zagrebačke nadbiskupije u tom razdoblju, kao i činjenica da je papa Pio XI. imenovao čak dvojicu prezbitera novim nadbiskupima, u jednom slučaju jedinstvenim “uvjetnim” imenovanjem. Opisani su i razlozi zbog kojih ta dva imenovanja nisu uspjela, te se je u trenutku teškoga i opasnoga zdravstvenoga stanja nadbiskupa Bauera pribjeglo neočekivanomu imenovanju do tada nepoznatoga prezbitera, koji je i postao nadbiskupom koadjutorom zagrebačkim.

Ustroj i funkcije sindikalnih organizacija u Hrvatskoj 1945.-1990.

Domagoj Čičko — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

U radu je prikazan razvoj organizacijskoga ustroja i funkcija na svim razinama sindikalne organizacije između 1945. i 1990., s posebnim naglaskom na nižim razinama hijerarhije, temeljem statuta organizacija Saveza sindikata. Taj je prikaz također povezan s promjenama u društveno-političkom razvoju čitave Jugoslavije te je ukazano na različite faze u djelovanju sindikalnih organizacija. Iako je njihov rad bio reguliran i drugim dokumentima, statuti Saveza sindikata bili su temeljni dokumenti koji su oblikovali sve aspekte i razine djelovanja sindikalne organizacije te predstavljali orijentaciju za donošenje svih drugih vrsta propisa, te je stoga u ovom radu naglasak stavljen upravo na njihov prikaz.

The American Archivist 84, br. 1 i 2 (2021)

Lena Dančuo — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

The American Archivist 85, br. 1 i 2 (2022)

Alen Boronić — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Archival Science 22, br. 1, 2, 3 i 4 (2022)

Vjera Krašek — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Archivaria: The Journal of the Association of Canadian Archivists, br. 93 i 94 (2022)

Antonija Topić — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Archives and Records: The Journal of the Archives and Records Association 43, br. 1, 2 i 3 (2022)

Andreja Lužar — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100

Spiegelungen: Zeitschrift für deutsche Kultur und Geschichte Südosteuropas 17, br. 2 (2022)

Ankica Strmota — sub, 09 pro 2023 00:00:00 +0100