Bilten Hrvatskog društva za medicinsku informatiku

Zadovoljstvo korisnika te prednosti i nedostaci zdravstvenih informacijskih sustava u Osječko-baranjskoj županiji: anketna studija korisnika u javnom zdravstvenom sustavu

2024-06-25T17:51:00+02:00

Cilj ovog anketnog istraživanja bio je prikupiti preliminarne podatke o zadovoljstvu korisnika te prednostima i nedostacima zdravstvenih informacijskih sustava u uporabi u javnom zdravstvenom sustavu u Osječko-baranjskoj županiji te uvidjeti kakvo je mišljenje i zadovoljstvo ispitanika u odnosu na teorijske postavke svrhe, prednosti i nedostataka korištenja informacijskih sustava u zdravstvu. Anketirani su korisnici informacijskog sustava na tri razine zaposlenja: liječnici, medicinske sestre/tehničari i administracija. Kada govorimo o rezultatima istraživanja vezanim uz prednosti zdravstvenog informacijskog sustava, svi ispitanici najviše se slažu da je postignut brži pristup pacijentovim podatcima, a najmanje se slažu s tezama da je smanjen broj medicinskih pogrešaka te povećana efikasnost i produktivnost. Međutim, medicinske sestre i tehničari značajno se manje slažu s predloženim tezama o prednostima koje donosi informacijski sustav u zdravstvu. Po pitanju nedostataka informacijskog sustava u zdravstvu, ispitanici srednjih godina značajnije ističu visoke troškove i rizik od kibernetičkih napada. Svi ispitanici iskazuju vrlo dobro zadovoljstvo korištenjem zdravstvenog informacijskog sustava, međutim najlošije ocjenjuju doprinos zdravstvenog informacijskog sustava poboljšanju skrbi za pacijente. Medicinske sestre i tehničari značajno lošije ocjenjuju sva postavljena pitanja, odnosno oni su značajno manje zadovoljni zdravstvenim informacijskim sustavom. Rezultati ukazuju na potrebu kontinuirane edukacije te procesnoga pristupa organizaciji rada, što bi smanjilo opterećenost zdravstvenih djelatnika administrativnim poslovima, posebice medicinskih sestara/tehničara.

Studij biomedicinskog inženjerstva—odgovor Sveučilišta u Zagrebu na rastuću potrebu za stručnjacima u Hrvatskoj i svijetu

2024-07-23T03:43:49+02:00

Nema dostupnog sažetka.

Aktivnosti Hrvatskog društva za medicinsku informatiku od studenog 2022. godine do studenog 2023. godine

2024-05-22T15:39:51+02:00

Nema dostupnog sažetka.

Veliki podatci u kardiologiji i kardioepidemiologiji

2024-07-23T03:40:26+02:00

Nema dostupnog sažetka.

Integracija praćenja preventivnih aktivnosti vezanih uz rano otkrivanje raka vrata maternice u Republici Hrvatskoj

2024-05-10T18:09:18+02:00

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice se kao organizirani nacionalni probir provodio od 1. prosinca 2012. godine do 2016. godine (u daljnjem tekstu: Program) Papa-testom kao probirnom metodom. Istovremeno se u Republici Hrvatskoj provodi i oportunistički probir istim testom unazad više desetljeća i provode ga timovi primarne ginekologije. Iako je jedan od ciljeva organiziranog nacionalnog probira ukidanje oportunističkog probira, jedna od privremenih mogućnosti poboljšanja probira je integracija organiziranog nacionalnog probira i oportunističkog probira s obzirom na dostupnost djelatnosti zdravstvene zaštite žena na području cijele države kroz timove primarne ginekologije – do postizanja navedenog cilja. Za navedeno je preduvjet trenutno dostupno kvalitetno informatičko rješenje. Informatički program koji je izgrađen na zajedničkoj platformi za sva tri nacionalna programa ranog otkrivanja raka (dojke, debelog crijeva i vrata maternice) povezan je sa sustavima CEZIH i ZOROH koji su važan izvor podataka o osobama, a trenutno je u potpunosti funkcionalan s definiranim poslovnim procesima napisanim u protokolima za pojedini program. Nacionalni program provodi se na način da se pisanim pozivom pozivaju sve žene u dobi od 25 do 64 godine uz interval probira od 3 godine od strane županijskih zavoda za javno zdravstvo, s time da su (osnovom baze računa HZZO-a) privremeno odgođene žene koje su napravile Papa-test unutar sustava javnog zdravstva u zadnjih godinu dana. Uz poziv se dostavlja i ime izabranog ginekologa, te u slučaju da je žena neopredijeljena, tri najbliža ginekologa koja mogu primati pacijentice. Žena se s pozivom (koji sadrži i kupovnice) javlja ginekologu, uzme se uzorak i pošalje u citološki laboratorij te se nalaz, putem novog sustava, dostavlja nadležnom ginekologu. ... Integracijom provedbe povećala bi se odgovornost ginekologa kojima je ovo jedna od osnovnih preventivnih aktivnosti te bi se dodatno potaknule neopredijeljene žene da izaberu ginekologa čime bi se osigurala pokrivenost što većeg postotka populacije žena primarnom ginekologijom.

Evaluacija uspješnosti kampanja na društvenim mrežama s osvrtom na kampanju povodom Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva

2024-05-10T17:49:21+02:00

Društvene mreže ključno su sredstvo komunikacije, s Facebookom kao vodećom platformom. Osim za održavanje kontakta i razonodu, mnogi društvene mreže koriste za informiranje, između ostalog i o zdravstvenim pitanjima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo društvene mreže koristi kao učinkoviti kanal za komunikaciju s javnosti, a primjer je kampanja provedena 2023. godine povodom Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva. Za procjenu kvalitete kampanja na društvenim mrežama važno je pratiti kvantitativne parametre, u čemu mogu pomoći alati poput CDC-ova Indeksa jasne komunikacije. Kampanja 2023. godine, unatoč manjem dosegu u odnosu na 2022. godinu, imala je iznadprosječno dobar angažman, ali taj rezultat nije moguće dovesti u vezu s rezultatom na Indeksu jasne komunikacije niti iznosom utrošenim na promociju objave.

Metodologija kognitivnog narativa u procjeni mogućnosti participacije građana u digitalnoj transformaciji zdravstvenog ekosustava

2024-06-14T19:24:39+02:00

Zdravstvena politika Europske unije usmjerena je na zaštitu i poboljšanje zdravlja građana i u vezi s tim ističe potporu modernizaciji i digitalizaciji zdravstvenih (eko)sustava i infrastrukture. Zdravstveni ekosustav kompleksan je sustav s nizom aktera među kojima treba istaknuti pacijenta odnosno korisnika zdravstvene zaštite kao glavnog aktera zbog kojega dotični sustav postoji. Postavlja se pitanje aktualne mogućnosti participacije korisnika zdravstvene zaštite u unaprjeđivanju zdravlja pojedinca i populacije uz korištenje danas raspoloživih digitalnih tehnologija poput eKartona i informiranja putem mrežnih stranica relevantnih zdravstvenih ustanova. U odgovoru na to pitanje jedan od mogućih pristupa je metodologija kognitivnog narativa uz sudjelovanje glavnih aktera – korisnika zdravstvene zaštite.

eKarton i Portal zdravlja u Republici Hrvatskoj

2024-05-13T09:48:16+02:00

eKarton i Portal zdravlja nadogradnja su Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH) koji omogućavaju pohranu i pristup cjelovitim zdravstvenim podatcima pojedinog pacijenta. eKarton je strukturirana zbirka zdravstvenih podataka pacijenta pohranjenih u CEZIH-u. Omogućava bolju koordinaciju zdravstvene skrbi između različitih zdravstvenih ustanova te olakšava dijagnostiku i liječenje pacijenata. Zdravstvenim radnicima omogućuje da u kraće vrijeme donesu kvalitetniju odluku o potrebnoj zdravstvenoj skrbi za određenog pacijenta, a pacijente oslobađa potrebe prikupljanja i prenošenja obimne papirnate medicinske dokumentacije. S druge strane, Portal zdravlja u sustavu e-Građani omogućuje građanima jednostavan pristup njihovim zdravstvenim podatcima putem interneta i mobilne aplikacije. Korisnici mogu pregledavati informacije o propisanim lijekovima, posjetima ambulantnoj skrbi, rezultatima dijagnostičkih testova itd. Transparentnost i kontrola nad pravima pristupa podatcima te korisnost dostupnih funkcionalnosti unutar Portala zdravlja rezultirali su njegovom visokom upotrebom od strane građana od njegove implementacije do danas.

Statističke analize i metode u objavljenoj literaturi: SAMPL smjernice (hrvatski prijevod)

2024-04-25T18:46:46+02:00

Nema dostupnog sažetka.

Originalno objavljeno kao: Lang T, Altman D. Basic statistical reporting for articles published in clinical medical journals: the SAMPL Guidelines. U: Smart P, Maisonneuve H, Polderman A (urednici). Science Editors' Handbook, European Association of Science Editors, 2013.

Prevedeno i objavljeno uz ljubazno dopuštenje.

Voditi digitalnu transformaciju—ključne vještine i pristupi

2024-07-22T22:54:52+02:00

Nema dostupnog sažetka.