Časopis za suvremenu povijest

Ivan Volarević, Ivo Mišur, Ivan Vekić, Neretvani u Velikom ratu – svjedočanstva o sudionicima Prvog svjetskog rata s područja doline Neretve (Zagreb: Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću, 2019), 71 str.

2024-01-11T15:55:17+01:00

Prikaz knjige

Pavo Barišić, Ante Starčević. Ideali, slobode i prava (Zagreb: Školska knjiga, 2022), 311 str.

2024-01-11T15:50:11+01:00

Prikaz knjige

Ljubo Boban, Sporazum Cvetković-Maček (Zagreb: Ljevak, 2023), 615 str.

2024-01-11T15:59:28+01:00

Prikaz knjige

Mario Stipančević, Redarstveni bestijarij. Portreti međuratnih upravitelja zagrebačke policije (Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2022), 363 str.

2024-01-11T16:03:24+01:00

Prikaz knjige

Jurij Felštinski, Mihajlo Stančev, Treći svjetski rat? Bitka za Ukrajinu, prijevod s engleskoga Marija Perišić (Zagreb: Stilus, 2022), 303 str.

2024-01-11T16:09:26+01:00

Prikaz knjige

Davor Marijan, Bušići: Pukovnija Ante Bruno Bušić, 1. gardijska brigada HVO Ante Bruno Bušić (Zagreb; Posušje: Udruga pripadnika postrojbe HVO „Ante Bruno Bušić” Posušje; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2022), 439 str.

2023-09-21T10:36:17+02:00

Prikaz knjige

Mitja Velikonja, Politički grafiti: Primeri iz postsocijalističkih država Balkana i Centralne Evrope (Beograd: Biblioteka XX vek, 2020), 379 str.

2023-11-18T18:40:26+01:00

Prikaz knjige

Odgovor na reakciju autora u povodu recenzije knjige Prije Tita. Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940., objavljenom u br. 55/1 Časopisa za suvremenu povijest

2024-01-11T15:38:09+01:00

Reagiranje/Polemika

Ostvarenje sna alkemičara kao neizmjerno blago i prijetnja cijelom planetu: Radioaktivnost i nuklearna energija u časopisu Priroda 1911. – 1945.

2023-08-21T13:54:48+02:00

Tijekom prve polovine XX. stoljeća, kad su radioaktivni elementi razbuktali maštu javnosti, časopis Priroda bio je u Hrvatskoj jedini stalno otvoreni kanal komunikacije prirodoslovaca i šire zajednice. U članku se analiziraju poruke o radioaktivnim elementima i njihovu potencijalu koje su prirodoslovci preko toga kanala upućivali javnosti. Analiza pokazuje da je Priroda ponudila cjelovitu i uravnoteženu sliku, u glavnini korektnu te onoliko aktualnu i potpunu koliko se može zahtijevati od popularnoga časopisa.

Prilog biografiji Dragutina Karle Kovačevića

2023-07-31T00:47:24+02:00

Rad na temelju arhivske građe, suvremenoga tiska i relevantne literature donosi političku biografiju Dragutina Kovačevića (1870. – 1942.). Njegov se politički put prati kronološki, od članstva u Hrvatskoj seljačkoj stranci, kojoj je bio potpredsjednik 1923. – 1929. i na čijoj je listi biran za saborskoga pa skupštinskoga zastupnika, pristajanja uz režim Šestosiječanjske diktature 1930., za koje je potpredsjednik Jugoslavenske nacionalne stranke i Narodne skupštine, te kroz iskustvo u logorskom sustavu Nezavisne Države Hrvatske. Propituje se njegov položaj u Hrvatskoj seljačkoj stranci i pobude pristupanja režimu.

Direktivna regulatorna osnova Zagreba 1953. – javna rasprava

2023-11-30T14:53:13+01:00

Prijedlog Direktivne regulatorne osnove Zagreba iz 1953. jedan je od najiščekivanijih dokumenata grada Zagreba u poratnom razdoblju. Njegova su rješenja trebala utjecati na svakodnevni život građana, od prometnih rješenja, pozicioniranja industrije odnosno radnih mjesta, do lokacija stanovanja i rekreacije. O urbanističkom se prijedlogu raspravljalo u zatvorenim krugovima Narodnoga odbora grada Zagreba, iz kojih su onda informacije puštane u javnost te su objavljivane u sklopu javne rasprave. Javna se rasprava sastoji od potpisanih i nepotpisanih članaka u kojima se izvještava i/ili komentira tijek izrade Direktivne regulatorne osnove ili se komentira/kritizira njezin sadržaj. Tekstovi su objavljivani od ožujka 1953. do listopada 1954. u dnevnom listu Vjesnik, tjedniku Republika te stručnim časopisima Građevinar i Čovjek i prostor. Stručni dio javne rasprave odnosi se na kritiku pojedinih segmenata Direktivne regulatorne osnove 1953. Inženjer Milko Sinković daje kritiku željezničkoga čvora, ing. Božidar Vizjak komentira cestovni promet, a inženjeri Artur Minichreiter i Elimir Svetličić analiziraju prijedlog regulacije rijeke Save. Generalnu kritiku urbanističkoga prijedloga Direktivne regulatorne osnove 1953. iznosi ing. Petar Senjanović. Analiza obuhvaća i anonimne tekstove autora N. M.-a i M. V.-a objavljene u časopisu Čovjek i prostor, kojima je opisan tijek nastanka Direktivne regulatorne osnove 1953. i kritika prijedloga.

Likvidacija seljačkih radnih zadruga u karlovačkom kotaru (1953.)

2023-04-30T10:06:59+02:00

Na temelju odluka 2. plenuma Centralnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije iz siječnja 1949. i nakon donošenja Osnovnoga zakona o zemljoradničkim zadrugama 28. svibnja 1949. partijska tijela Federativne Narodne Republike Jugoslavije započela su forsirati kolektivizaciju seljaštva u zadrugama prema sovjetskom konceptu. Iako je po mišljenju političkih tijela Komunističke partije Jugoslavije taj model trebao rezultirati unapređenjem poljoprivrede, poboljšanjem životnih uvjeta seljaka i izgradnjom socijalizma, taj je sustav napušten 1953., ponajprije zbog prisilnih mjera kojima su seljaci bili izvrgnuti da bi se pridružili seljačkim radnim zadrugama, slabe učinkovitosti rada, seljačkih prosvjeda i masovnoga napuštanja Komunističke partije.

Početkom 1953. u karlovačkom je kotaru djelovalo ukupno 18 seljačkih radnih zadruga. U članku je na temelju neobjavljenoga arhivskoga gradiva i novinskih članaka prikazano kako su likvidirane četiri od njih: 9 maj iz Kašta, Narodni borac iz Ladešić Drage, Ozalj i Josip Boljkovac iz Vukove Gorice.

Odraz sloma hrvatskoga proljeća na rad s hrvatskim iseljenicima – slučaj Hrvatske bratske zajednice

2023-04-14T08:51:30+02:00

U radu se na osnovi neobrađene arhivske građe, hrvatskoga i iseljeničkoga tiska te relevantne literature analiziraju dosad neistražene okolnosti nastale nakon sloma hrvatskoga proljeća u odnosima jugoslavenskih društveno-političkih čimbenika s Hrvatskom bratskom zajednicom, s posebnim osvrtom na opće stanje u iseljeništvu u tom razdoblju. Slom hrvatskoga proljeća u iseljeništvu je izazvao val nezadovoljstva i potaknuo aktivnosti hrvatske političke emigracije, koja je tvrdila da je u komunističkoj Jugoslaviji Hrvatska zapostavljena, a hrvatski narod potlačen. U takvoj situaciji jugoslavenski društveno-politički čimbenici posebno su bili zabrinuti zbog reakcija dijela hrvatskoga iseljeništva koje je dotad bilo prijateljski orijentirano prema Jugoslaviji, a koje je počelo prihvaćati stavove političke emigracije. Posebno je bila zabrinjavajuća kritička reakcija predsjednika Hrvatske bratske zajednice Johna Badovinca upućena jugoslavenskom vodstvu, zbog čega je u Sjedinjene Američke Države i Kanadu upućeno izaslanstvo Matice iseljenika Hrvatske. Cilj je rada doprinijeti istraživanju povijesti iseljeništva i međuodnosa hrvatskih institucija s iseljeništvom tijekom razdoblja socijalističke Jugoslavije.