https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest <p style="text-align: justify;"><em>Časopis za suvremenu povijest</em> znanstveni je časopis koji objavljuje radove tematski vezane uz suvremenu povijest. Izdavač je Hrvatski institut za povijest.</p> <p style="text-align: justify;"><em>Časopis za suvremenu povijest</em> izlazi tri puta godišnje.</p> <p style="text-align: justify;"> </p> Hrvatski institut za povijest hr-HR Časopis za suvremenu povijest 0590-9597 <p style="text-align: justify;">Nositelji autorskih prva su izdavač Hrvatski institut za povijest i autori. <em>Časopis za suvremenu povijest</em> je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno Creative Commons licenci <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/deed.hr" target="_blank" rel="noopener"><strong>CC BY-NC</strong></a>. Radove objavljene u <em>Časopisu za suvremenu povijest</em> dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima.</p> https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29451 <p>Rad se bavi zagrebačkom proslavom stogodišnjice rođenja „apostola jugoslavenske ideje” Petra II. Petrovića Njegoša održanom u ožujku 1914., a naglasak je na „Njegoševu nacionalizmu”, predavanju koje je jeromonah Nikolaj Velimirović pripremio za svečanu akademiju. Pozornost je posvećena peripetijama oko dolaska toga „poznatog jugoslavenskog propovjednika” na skup, samom pročitanom govoru i tadašnjim Velimirovićevim djelima. Kroz cijeli rad iznose se podaci o utjecajnom srpskom religioznom misliocu, nedovoljno obrađivanom u hrvatskoj znanosti, i nude se naznake o jugoslavenstvu uoči Velikoga rata.</p> Mirko Mlakar Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 10.22586/csp.v56i1.29451 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/33125 <p>Članak donosi biografiju istaknutoga sportaša, fotografa i poduzetnika Mihaila Merćepa s naglaskom na razdoblju od 1910. do 1913., tijekom kojega je – zajedno s braćom Rusjan i Dragutinom Novakom – razvio djelatnost nezaobilaznu u svim ranim pregledima hrvatske i austrougarske avijacije. Rodom iz Dubrovnika, a podrijetlom iz istočne Hercegovine, Merćep je gotovo pola života proveo u Zagrebu, gdje je dva desetljeća vodio uspješni fotografski atelijer, sudjelovao u osnivanju brojnih sportskih društava te, s partnerima i zaposlenicima, započeo s izradom zrakoplova i organizacijom prvih javnih letova. U tekstu je, uz kontroverze proizašle iz nesklada izvora i njihove interpretacije po pitanju zrakoplovne djelatnosti, posebna pažnja posvećena dosad neistraženome dijelu biografije iz razdoblja prelaska XIX. u XX. stoljeće, kao i vremena Prvoga svjetskog rata.</p> Hrvoje Gržina Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 10.22586/csp.v56i1.33125 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/26301 <p>Članak prikazuje pozicioniranje slovenskih stranaka nakon izbora 1923., odnosno mijenjanje njihovih političkih taktika te unutarstranačko fragmentiranje. Autor pritom analizira implikacije tih modifikacija na odnos slovenskih političkih grupacija prema federalističkoj jugoslavenskoj ideji i najjačoj hrvatskoj političkoj grupaciji, Hrvatskoj (republikanskoj) seljačkoj stranci, te njezinu predsjedniku Stjepanu Radiću. Slovenske političke grupacije glede predmetnih pitanja nisu bile jedinstvene. Slovenski su konzervativci nastojali ojačati svoj položaj umjerenijim djelovanjem prema srpskim strankama te su nakon 1923., uslijed gubljenja povjerenja u Narodnu radikalnu stranku i slabih rezultata njihove hrvatske filijale, Hrvatske pučke stranke, pokušali redefinirati svoja politička partnerstva. Suradnja s Hrvatskom (republikanskom) seljačkom strankom ipak nikad nije postigla zavidnu razinu, za što je uzroke potrebno tražiti manje u ideološkim temeljima i nešto više u karakternoj nekompatibilnosti njihovih vođa. S druge su strane slovenski liberali, iako na ideološki iskrenim unitarističkim polazištima, kohezivni faktor s Radićem pronašli u protuvelikosrpstvu, koje je obilježilo njihovu suradnju sve do ljeta 1928. Komunisti su se pak, kako zbog vlastitih svjetonazora tako i zbog otvorenoga konflikta s državnim vlastima i djelovanja u ilegali, najradikalnije suprotstavljali unitarističkoj doktrini te su pritom simpatizirali s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. U tom su se okviru bili spremni konfrontirati i sa srpskim dijelom Komunističke partije Jugoslavije.</p> Igor Ivašković Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 10.22586/csp.v56i1.26301 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/25144 <p>U ovom radu predstavljeni su podaci o vezama ostvarenim između dvojice povjesničara, Hamdije Kreševljakovića iz Sarajeva i Ferde Šišića iz Zagreba. Oslanjajući se na izvornu građu, prije svega na sačuvana pisma koja je Kreševljaković slao Šišiću, moguće je pretpostaviti da su prvi kontakti između njih uspostavljeni 1913. ili eventualno koju godinu prije, s vremenom su se intenzivirali te su potrajali sve do Šišićeve smrti (umro 1940. godine). S ciljem da se prikaže jedan od načina na koji je funkcionirala suradnja intelektualaca na južnoslavenskim područjima u prvoj polovini XX. stoljeća, njihov je odnos promatran kroz tri segmenta: znanstveni rad, brigu za zajedničkoga prijatelja te izbor Hamdije Kreševljakovića za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.</p> Amer Maslo Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 10.22586/csp.v56i1.25144 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29275 <p>Prilog, uglavnom na temelju izvora iz Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, opisuje kako je bila organizirana prehrana Sarajeva tijekom Drugoga svjetskog rata, kad se taj grad nalazio u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Prikazana je nedovoljna opskrbljenost Sarajeva hranom u tom razdoblju, što se u prilogu povezuje sa širim problemom vlasti Nezavisne Države Hrvatske u rješavanju prehrane svojega stanovništva.</p> Nikica Barić Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 10.22586/csp.v56i1.29275 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/27722 <p>Ciljevi i dinamika provedbe Petogodišnjega plana razvitka narodne privrede Federativne Narodne Republike Jugoslavije bili su ugroženi zbog posljedica sovjetske ekonomske blokade te nove političke i sigurnosne situacije nakon Rezolucije Informbiroa iz lipnja 1948. Stoga se 1949. pristupilo redukciji državnih investicija u privredu i stanogradnju u sklopu širega procesa revizije prve jugoslavenske petoljetke. Dio ušteda ostvaren je ukidanjem ili smanjivanjem sredstava i resursa prethodno namijenjenih podizanju naselja za zaposlenike državnih poduzeća u resoru saveznoga Ministarstva teške industrije. Usporavanje stanogradnje i tek djelomično dovršavanje planiranih naselja doprinosili su nepostojanosti i manjku kvalificiranih radnika u teškoj industriji. Rad se temelji na analizi i interpretaciji procesa planiranja i gradnje triju naselja u Zagrebu namijenjenih zaposlenicima poduzeća teške industrije saveznoga (općedržavnoga) značaja.</p> Goran Arčabić Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 10.22586/csp.v56i1.27722 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/33126 <p>Prikaz knjige</p> Vladimir Geiger Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29198 <p>Prikaz knjige</p> Zdravka Jelaska Marijan Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/33128 <p>Prikaz knjige</p> Ivica Šute Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/30314 <p>Prikaz knjige</p> Stipica Grgić Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/30049 <p>Prikaz knjige</p> Martina Grahek Ravančić Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/33129 <p>Prikaz knjige</p> Ivica Šute Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/28827 <p>Prrikaz knjige</p> Zlatko Begonja Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/28404 Stjepan Tot Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2024-11-08 2024-11-08 56 1