https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest <p style="text-align: justify;"><em>Časopis za suvremenu povijest</em> znanstveni je časopis koji objavljuje radove tematski vezane uz suvremenu povijest. Izdavač je Hrvatski institut za povijest.</p> <p style="text-align: justify;"><em>Časopis za suvremenu povijest</em> izlazi tri puta godišnje.</p> <p style="text-align: justify;"> </p> Hrvatski institut za povijest hr-HR Časopis za suvremenu povijest 0590-9597 <p style="text-align: justify;">Nositelji autorskih prva su izdavač Hrvatski institut za povijest i autori. <em>Časopis za suvremenu povijest</em> je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno Creative Commons licenci <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/deed.hr" target="_blank" rel="noopener"><strong>CC BY-NC</strong></a>. Radove objavljene u <em>Časopisu za suvremenu povijest</em> dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima.</p> https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29165 <p>Prikaz knjige</p> Filip Hameršak Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29164 <p>Prikaz knjige</p> Stjepan Matković Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29166 <p>Prikaz knjige</p> Stjepan Matković Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29168 <p>Prikaz knjige</p> Ivica Šute Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29169 <p>Prikaz knjige</p> Robert Holjevac Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/27648 <p>Prikaz knjige</p> Lucija Zadro Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/28425 <p>Prikaz knjige</p> Alen Borić Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/29162 <p>Reagiranje/Polemika</p> Matko Globačnik Copyright (c) 2024 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/27384 <p>Tijekom prve polovine XX. stoljeća, kad su radioaktivni elementi razbuktali maštu javnosti, časopis <em>Priroda</em> bio je u Hrvatskoj jedini stalno otvoreni kanal komunikacije prirodoslovaca i šire zajednice. U članku se analiziraju poruke o radioaktivnim elementima i njihovu potencijalu koje su prirodoslovci preko toga kanala upućivali javnosti. Analiza pokazuje da je <em>Priroda</em> ponudila cjelovitu i uravnoteženu sliku, u glavnini korektnu te onoliko aktualnu i potpunu koliko se može zahtijevati od popularnoga časopisa.</p> Tihomir Vukelja Tino Dvoržak Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 10.22586/csp.v55i3.27384 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/27196 <p>Rad na temelju arhivske građe, suvremenoga tiska i relevantne literature donosi političku biografiju Dragutina Kovačevića (1870. – 1942.). Njegov se politički put prati kronološki, od članstva u Hrvatskoj seljačkoj stranci, kojoj je bio potpredsjednik 1923. – 1929. i na čijoj je listi biran za saborskoga pa skupštinskoga zastupnika, pristajanja uz režim Šestosiječanjske diktature 1930., za koje je potpredsjednik Jugoslavenske nacionalne stranke i Narodne skupštine, te kroz iskustvo u logorskom sustavu Nezavisne Države Hrvatske. Propituje se njegov položaj u Hrvatskoj seljačkoj stranci i pobude pristupanja režimu.</p> Paulina Radonić Vranjković Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 10.22586/csp.v55i3.27196 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/28598 <p>Prijedlog Direktivne regulatorne osnove Zagreba iz 1953. jedan je od najiščekivanijih dokumenata grada Zagreba u poratnom razdoblju. Njegova su rješenja trebala utjecati na svakodnevni život građana, od prometnih rješenja, pozicioniranja industrije odnosno radnih mjesta, do lokacija stanovanja i rekreacije. O urbanističkom se prijedlogu raspravljalo u zatvorenim krugovima Narodnoga odbora grada Zagreba, iz kojih su onda informacije puštane u javnost te su objavljivane u sklopu javne rasprave. Javna se rasprava sastoji od potpisanih i nepotpisanih članaka u kojima se izvještava i/ili komentira tijek izrade Direktivne regulatorne osnove ili se komentira/kritizira njezin sadržaj. Tekstovi su objavljivani od ožujka 1953. do listopada 1954. u dnevnom listu <em>Vjesnik</em>, tjedniku <em>Republika</em> te stručnim časopisima <em>Građevinar</em> i <em>Čovjek i prostor</em>. Stručni dio javne rasprave odnosi se na kritiku pojedinih segmenata Direktivne regulatorne osnove 1953. Inženjer Milko Sinković daje kritiku željezničkoga čvora, ing. Božidar Vizjak komentira cestovni promet, a inženjeri Artur Minichreiter i Elimir Svetličić analiziraju prijedlog regulacije rijeke Save. Generalnu kritiku urbanističkoga prijedloga Direktivne regulatorne osnove 1953. iznosi ing. Petar Senjanović. Analiza obuhvaća i anonimne tekstove autora N. M.-a i M. V.-a objavljene u časopisu <em>Čovjek i prostor</em>, kojima je opisan tijek nastanka Direktivne regulatorne osnove 1953. i kritika prijedloga.</p> Zlatko Jurić Lidija Bencetić Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 10.22586/csp.v55i3.28598 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/26218 <p>Na temelju odluka 2. plenuma Centralnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije iz siječnja 1949. i nakon donošenja Osnovnoga zakona o zemljoradničkim zadrugama 28. svibnja 1949. partijska tijela Federativne Narodne Republike Jugoslavije započela su forsirati kolektivizaciju seljaštva u zadrugama prema sovjetskom konceptu. Iako je po mišljenju političkih tijela Komunističke partije Jugoslavije taj model trebao rezultirati unapređenjem poljoprivrede, poboljšanjem životnih uvjeta seljaka i izgradnjom socijalizma, taj je sustav napušten 1953., ponajprije zbog prisilnih mjera kojima su seljaci bili izvrgnuti da bi se pridružili seljačkim radnim zadrugama, slabe učinkovitosti rada, seljačkih prosvjeda i masovnoga napuštanja Komunističke partije.</p> <p>Početkom 1953. u karlovačkom je kotaru djelovalo ukupno 18 seljačkih radnih zadruga. U članku je na temelju neobjavljenoga arhivskoga gradiva i novinskih članaka prikazano kako su likvidirane četiri od njih: <em>9 maj</em> iz Kašta, <em>Narodni</em> <em>borac</em> iz Ladešić Drage, <em>Ozalj</em> i <em>Josip</em> <em>Boljkovac</em> iz Vukove Gorice.</p> Nikola Perković Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 10.22586/csp.v55i3.26218 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/casopis-za-suvremenu-povijest/article/view/26077 <p>U radu se na osnovi neobrađene arhivske građe, hrvatskoga i iseljeničkoga tiska te relevantne literature analiziraju dosad neistražene okolnosti nastale nakon sloma hrvatskoga proljeća u odnosima jugoslavenskih društveno-političkih čimbenika s Hrvatskom bratskom zajednicom, s posebnim osvrtom na opće stanje u iseljeništvu u tom razdoblju. Slom hrvatskoga proljeća u iseljeništvu je izazvao val nezadovoljstva i potaknuo aktivnosti hrvatske političke emigracije, koja je tvrdila da je u komunističkoj Jugoslaviji Hrvatska zapostavljena, a hrvatski narod potlačen. U takvoj situaciji jugoslavenski društveno-politički čimbenici posebno su bili zabrinuti zbog reakcija dijela hrvatskoga iseljeništva koje je dotad bilo prijateljski orijentirano prema Jugoslaviji, a koje je počelo prihvaćati stavove političke emigracije. Posebno je bila zabrinjavajuća kritička reakcija predsjednika Hrvatske bratske zajednice Johna Badovinca upućena jugoslavenskom vodstvu, zbog čega je u Sjedinjene Američke Države i Kanadu upućeno izaslanstvo Matice iseljenika Hrvatske. Cilj je rada doprinijeti istraživanju povijesti iseljeništva i međuodnosa hrvatskih institucija s iseljeništvom tijekom razdoblja socijalističke Jugoslavije.</p> Ivan Tepeš Copyright (c) 2023 autori i časopis https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-31 2023-12-31 55 3 10.22586/csp.v55i3.26077