Časopis za suvremenu povijest

Ivo Goldstein, Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022. (Zagreb: Fraktura, 2023), 690 str.

Vladimir Geiger — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Marijan Buljan, Politička povijest Splita od 1918. do 1941. (Zagreb: Leykam international, 2022), 831 str.

Zdravka Jelaska Marijan — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Martin Vašš, Zlatá bohéma: Umelecká bohéma v Bratislave 1920-1938 (Bratislava: Marenčin PT, 2018), 266 str.

Ivica Šute — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Klaus Buchenau, From Grand Estates to Grand Corruption: The Battle Over the Possessions of Prince Albert of Thurn and Taxis in Interwar Yugoslavia (Paderborn: Brill/Schöningh, 2023), XVIII + 184 str.

Stipica Grgić — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Mateja Čoh Kladnik, Jelka Piškurić, Kazen naj obsojenca prevzgoji. Kazenske ustanove v Ljubljani in okolici, 1945 – 1954 (Ljubljana: Študijski center za narodno spravo, 2024), 326 str.

Martina Grahek Ravančić — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Mira Kolar-Dimitrijević, Igor Karaman. Život, djelo i doprinos ekonomskoj povijesti Hrvatske (Zagreb: Plejada, 2023), 238 str.

Ivica Šute — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Herojski Vukovar, 1. knjiga: Priprema i provedba velikosrpske oružane agresije na Hrvatsku i Vukovar 1991. godine i ogromne posljedice agresije (Zagreb: Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica, 2021), 525 str.

Zlatko Begonja — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Prrikaz knjige

Nikola Obuljen, Kako smo pregovarali s neprijateljem (Zagreb: Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku; Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2021), 336 str.

Stjepan Tot — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Predavanje Nikolaja Velimirovića na zagrebačkoj proslavi Njegoša

Mirko Mlakar — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Rad se bavi zagrebačkom proslavom stogodišnjice rođenja „apostola jugoslavenske ideje” Petra II. Petrovića Njegoša održanom u ožujku 1914., a naglasak je na „Njegoševu nacionalizmu”, predavanju koje je jeromonah Nikolaj Velimirović pripremio za svečanu akademiju. Pozornost je posvećena peripetijama oko dolaska toga „poznatog jugoslavenskog propovjednika” na skup, samom pročitanom govoru i tadašnjim Velimirovićevim djelima. Kroz cijeli rad iznose se podaci o utjecajnom srpskom religioznom misliocu, nedovoljno obrađivanom u hrvatskoj znanosti, i nude se naznake o jugoslavenstvu uoči Velikoga rata.

Mihail Merćep (1864. – 1937.) – sportski pothvati, poslovni (ne)uspjesi i avijacijske kontroverze

Hrvoje Gržina — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Članak donosi biografiju istaknutoga sportaša, fotografa i poduzetnika Mihaila Merćepa s naglaskom na razdoblju od 1910. do 1913., tijekom kojega je – zajedno s braćom Rusjan i Dragutinom Novakom – razvio djelatnost nezaobilaznu u svim ranim pregledima hrvatske i austrougarske avijacije. Rodom iz Dubrovnika, a podrijetlom iz istočne Hercegovine, Merćep je gotovo pola života proveo u Zagrebu, gdje je dva desetljeća vodio uspješni fotografski atelijer, sudjelovao u osnivanju brojnih sportskih društava te, s partnerima i zaposlenicima, započeo s izradom zrakoplova i organizacijom prvih javnih letova. U tekstu je, uz kontroverze proizašle iz nesklada izvora i njihove interpretacije po pitanju zrakoplovne djelatnosti, posebna pažnja posvećena dosad neistraženome dijelu biografije iz razdoblja prelaska XIX. u XX. stoljeće, kao i vremena Prvoga svjetskog rata.

Slovenske federalističke ideje i odnos prema Hrvatskoj (republikanskoj) seljačkoj stranci od 1923. do 1928.

Igor Ivašković — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Članak prikazuje pozicioniranje slovenskih stranaka nakon izbora 1923., odnosno mijenjanje njihovih političkih taktika te unutarstranačko fragmentiranje. Autor pritom analizira implikacije tih modifikacija na odnos slovenskih političkih grupacija prema federalističkoj jugoslavenskoj ideji i najjačoj hrvatskoj političkoj grupaciji, Hrvatskoj (republikanskoj) seljačkoj stranci, te njezinu predsjedniku Stjepanu Radiću. Slovenske političke grupacije glede predmetnih pitanja nisu bile jedinstvene. Slovenski su konzervativci nastojali ojačati svoj položaj umjerenijim djelovanjem prema srpskim strankama te su nakon 1923., uslijed gubljenja povjerenja u Narodnu radikalnu stranku i slabih rezultata njihove hrvatske filijale, Hrvatske pučke stranke, pokušali redefinirati svoja politička partnerstva. Suradnja s Hrvatskom (republikanskom) seljačkom strankom ipak nikad nije postigla zavidnu razinu, za što je uzroke potrebno tražiti manje u ideološkim temeljima i nešto više u karakternoj nekompatibilnosti njihovih vođa. S druge su strane slovenski liberali, iako na ideološki iskrenim unitarističkim polazištima, kohezivni faktor s Radićem pronašli u protuvelikosrpstvu, koje je obilježilo njihovu suradnju sve do ljeta 1928. Komunisti su se pak, kako zbog vlastitih svjetonazora tako i zbog otvorenoga konflikta s državnim vlastima i djelovanja u ilegali, najradikalnije suprotstavljali unitarističkoj doktrini te su pritom simpatizirali s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. U tom su se okviru bili spremni konfrontirati i sa srpskim dijelom Komunističke partije Jugoslavije.

Suradnja Hamdije Kreševljakovića i Ferde Šišića (1913. – 1940.)

Amer Maslo — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

U ovom radu predstavljeni su podaci o vezama ostvarenim između dvojice povjesničara, Hamdije Kreševljakovića iz Sarajeva i Ferde Šišića iz Zagreba. Oslanjajući se na izvornu građu, prije svega na sačuvana pisma koja je Kreševljaković slao Šišiću, moguće je pretpostaviti da su prvi kontakti između njih uspostavljeni 1913. ili eventualno koju godinu prije, s vremenom su se intenzivirali te su potrajali sve do Šišićeve smrti (umro 1940. godine). S ciljem da se prikaže jedan od načina na koji je funkcionirala suradnja intelektualaca na južnoslavenskim područjima u prvoj polovini XX. stoljeća, njihov je odnos promatran kroz tri segmenta: znanstveni rad, brigu za zajedničkoga prijatelja te izbor Hamdije Kreševljakovića za dopisnoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Prehrana grada Sarajeva tijekom Drugoga svjetskog rata

Nikica Barić — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Prilog, uglavnom na temelju izvora iz Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, opisuje kako je bila organizirana prehrana Sarajeva tijekom Drugoga svjetskog rata, kad se taj grad nalazio u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Prikazana je nedovoljna opskrbljenost Sarajeva hranom u tom razdoblju, što se u prilogu povezuje sa širim problemom vlasti Nezavisne Države Hrvatske u rješavanju prehrane svojega stanovništva.

Između urbanističke vizije i revizije Petogodišnjega plana: planiranje i gradnja naselja u Zagrebu za zaposlenike državnih poduzeća teške industrije (1949. – 1956.)

Goran Arčabić — pet, 08 stu 2024 00:00:00 +0100

Ciljevi i dinamika provedbe Petogodišnjega plana razvitka narodne privrede Federativne Narodne Republike Jugoslavije bili su ugroženi zbog posljedica sovjetske ekonomske blokade te nove političke i sigurnosne situacije nakon Rezolucije Informbiroa iz lipnja 1948. Stoga se 1949. pristupilo redukciji državnih investicija u privredu i stanogradnju u sklopu širega procesa revizije prve jugoslavenske petoljetke. Dio ušteda ostvaren je ukidanjem ili smanjivanjem sredstava i resursa prethodno namijenjenih podizanju naselja za zaposlenike državnih poduzeća u resoru saveznoga Ministarstva teške industrije. Usporavanje stanogradnje i tek djelomično dovršavanje planiranih naselja doprinosili su nepostojanosti i manjku kvalificiranih radnika u teškoj industriji. Rad se temelji na analizi i interpretaciji procesa planiranja i gradnje triju naselja u Zagrebu namijenjenih zaposlenicima poduzeća teške industrije saveznoga (općedržavnoga) značaja.