Časopis za suvremenu povijest

Andrej Rahten, Prijestolonasljednikova smrt. Tragovima slovenskih i hrvatskih interpretacija Sarajevskog atentata (Zagreb: Tragovi prošlosti, 2024), 327 str.

Zlatko Matijević — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Ivan Smiljanić, Peter Mikša, Nani Poljanec, „Čuvajte mi Jugoslavijo!”: Figuralni spomeniki Karađorđevićem v Sloveniji (Rogaška Slatina: Zavod Ljudski muzej Rogaška Slatina, 2023), 141 str.

Stipica Grgić — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Miša Đurković, ur., Fašizam u našoj epohi (Beograd: Čigoja štampa; Institut za evropske studije, 2023), 351 str.

Viktor Krklec — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Sabrina P. Ramet, Komunizam u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Politika, kultura i društvo 1943-1991., preveo Vladimir Filipović (Zagreb: Srednja Europa: 2024), XIII + 358 str.

Nikica Barić — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Igor Duda, Socijalizam na kućnom pragu. Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji (Zagreb; Pula: Srednja Europa, 2023), 256 str.

Anamaria Mladinović — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Sabrina P. Ramet, László Kürti, ur., Civic and Uncivic Values in Hungary: Value Transformation, Politics, and Religion (London; New York: Routledge, 2024), xiv + 239 str.

Nikica Barić — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige

Hrvatske postrojbe u Desetoj sočanskoj bitci 1917. godine

Nikola Tominac — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Na temelju raspoložive literature i izvorne arhivske građe iz fundusa Austrijskoga državnog arhiva autor obrađuje 10. sočansku bitku, i to borbe na Banjškoj planoti, prvenstveno za greben od samostana Svete Gore do kote 383 kod sela Plave, gdje su se brutalno sukobile talijanske i austrougarske snage. Tu su znatno sudjelovale postrojbe s današnjega područja Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Slovenski tisak kao izvor za poznavanje djelovanja slovenskih franjevaca u Pazinu

Barbara Riman — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

U članku su navedeni podaci o nekim franjevcima, Slovencima, koji su dio svojega života proveli i u franjevačkom samostanu u Pazinu. Analizom obavijesti i članaka objavljenih u slovenskim novinama dopunjena su saznanja o njihovu životnom putu koja su dosad bila dostupna uglavnom na temelju službenih dokumenata. Napisi u tisku većinom donose informacije o ulasku pojedinaca u franjevački red te iznose podatke o njihovu rođenju i obavijesti o smrti. Analizom se može zaključiti da su informacije dobivene iz tiskovina važan izvor podataka za rekonstrukciju života odabranih pojedinaca, osobito kad nije moguć pristup arhivskom gradivu ili takva građa ne postoji.

Maska „nasmijanog dobričine”. Pokušaj portreta Emanuela (Manka) Gagliardija

Mario Stipančević — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Prilog pokušava približiti životnu priču Emanuela Gagliardija (1885. – 1942.), neobične figure zagrebačkoga „svijeta u malom” kraja XIX. i prve polovine XX. stoljeća, o kojem se u domaćoj publicistici i historiografiji rijetko raspravljalo. Budući da je riječ o osobi vrlo burnoga opusa povezanoj s vojnom, redarstvenom, doušničkom i političkom sastavnicom društva, većina se poznatih podataka oslanjala na teško provjerljive bilješke suvremenika koje su ga gotovo beziznimno držale negativnom ličnošću. Ti su se navodi na temelju raspoloživih vrela nastojali potvrditi ili osporiti. Pored spomenutog, koliko je poznato, u tekstu se prvi put široj javnosti podastiru i fotografski prikazi njegova glavnoga aktera.

„Sloga, sloga i ništa drugo nego sloga”: pitanje unutarstranačke demokracije u Hrvatskoj seljačkoj stranci (1935. – 1941.)

Suzana Leček — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

U članku je istražen problem unutarstranačke demokracije u Hrvatskoj seljačkoj stranci nakon Šestosiječanjske diktature. U uvjetima pravne nesigurnosti, u kojima se rad stranaka tolerirao, ali nije legaliziran, Hrvatska seljačka stranka ne obnavlja sva stranačka tijela. Analizirano je na koje načine stranka kompenzira taj strukturni nedostatak (konzultacije, simbolička podrška, disciplina) te kako koristi pridružene organizacije (Gospodarska sloga, Seljačka sloga) i položaje u samoupravnim tijelima (općina, Banovina Hrvatska) da bi razvijala stvarnu demokraciju.

Novopazarski sandžak u percepciji hrvatske muslimanske nacionalističke inteligencije: slučaj Kasima Hadžića (1938. – 1945.)

Hamza Memisević — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Da bi se cjelovito opisalo djelovanje i rad Kasima Hadžića u Drugom svjetskom ratu, potrebno je rasvijetliti pojedine dijelove njegova života iz međuratnoga razdoblja. U prvom dijelu rada predočava se Hadžićeva biografija i njegova djelatnost u međuraću, a u drugom dijelu analizira se Hadžićev rad u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Hadžićeva pisanja o Novopazarskom sandžaku kao sastavnom dijelu Bosne i Hercegovine nisu bila izolirani slučaj, nego se radilo o širem raspoloženju sandžačkih muslimana. Djelovanje različitih muslimanskih uglednika iz toga kraja u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske svjedoči o pokušajima pripajanja Sandžaka u njezin okvir.

Špijunski slučaj Siegfrieda i Margarette Preiss: suradnja protuobavještajnih službi NR Poljske i SFR Jugoslavije 1970-ih

Dariusz Gregorczyk — uto, 31 pro 2024 00:00:00 +0100

Završetak Drugoga svjetskog rata rezultirao je stvaranjem dvaju suprotstavljenih političko-vojnih blokova, koji su se sljedećih desetljeća međusobno borili na gotovo svim područjima. Važan element politike tadašnjih svjetskih sila, odnosno Sjedinjenih Američkih Država i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika te njihovih saveznika, bilo je povećanje uloge i važnosti obavještajnih i protuobavještajnih službi. One su bile, s obje strane željezne zavjese, bitno oruđe i za prikupljanje podataka o neprijatelju i za uništavanje ideoloških protivnika.

Primjer borbi na tajnoj fronti tijekom hladnoga rata bio je slučaj dvoje zapadnonjemačkih špijuna, u isto vrijeme supružnika, Siegfrieda i Margarette Preiss, uhićenih u travnju 1977. od poljske vojne protuobavještajne službe, koja je utvrdila da je bračni par obavljao špijunske poslove ne samo u Poljskoj nego i u Jugoslaviji. Nakon uspostave suradnje vojnih protuobavještajnih službi Poljske (Wojskowa Służba Wewnętrzna) i Jugoslavije (Kontraobavještajna služba) počelo je razmjenjivanje informacija o zapadnonjemačkim tajnim službama i provođenje operativnih aktivnosti. Ta malo poznata epizoda tajnoga zajedničkog rada poljskih i jugoslavenskih službi odrazila se i na formuliranje optužbi protiv njemačkoga bračnog para, posebice u sklopu njihova obavještajnoga djelovanja u Jugoslaviji.