Dijete i obitelj u suvremenom društvu

(KAZNENO)PRAVNI POLOŽAJ DJETETA U SUKOBU SA ZAKONOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Barbara Herceg Pakšić — ned, 30 lip 2024 00:00:00 +0200

Suvremeni razvoj društva odavno priznaje posebnu poziciju djeteta u pravu i pravosudnom sustavu. S obzirom na to da je pravo odraz društvenih shvaćanja, takav je razvoj događaja posljedica svijesti o potrebi prilagođenosti prava djetetu na normativnoj i institucijskoj razini, ali i posebne zaštite djeteta unutar pravo(sudnog) sustava. To osobito (mora) vrijedi(ti) u represivnom dijelu tog sustava, odnosno kaznenom i prekršajnom pravu. Sintagma dijete u sukobu sa zakonom pojavljuje se kroz recentniji razvoj maloljetničkog kaznenog prava pa ju rabimo i ovdje. Stoga ovim radom dajemo pregled normativnih temelja i perspektiva položaja djeteta u kaznenom i prekršajnom pravu, kako na nadnacionalnoj razini (u smislu standarda i utjecaja na promjene) tako i na nacionalnoj (u smislu stanja i potreba hrvatskog društva). Također, obrađuje se i položaj djeteta kao žrtve kaznenog djela.

ZAŠTITA PROCESNIH PRAVA DJETETA U UPRAVNIM POSTUPCIMA S POSEBNIM OSVRTOM NA POSTUPANJA U VEZI S OSOBNIM STANJIMA GRAĐANA

Matko Guštin — ned, 30 lip 2024 00:00:00 +0200

S obzirom na to da propisi upravnog prava obuhvaćaju znatan broj područja važnih za život građana, upravni postupci najčešći su postupci u kojima građani, pa tako i djeca, ostvaruju svoja prava te im se nameću obveze. Konvencija UN-a o pravima djeteta, kao i Opći komentar br. 12 Odbora za prava djeteta o pravu djeteta da bude saslušano, određuju dijete aktivnim pravnim subjektom. To se odnosi na sve postupke u kojima dijete sudjeluje, pa tako i upravne postupke. Zbog poslovne, pa samim time i procesne sposobnosti, dijete u upravnom postupku zastupaju zakonski zastupnici, čime se ne umanjuje aktivna uloga djeteta u postupku koje ima pravo biti saslušano, odnosno izraziti mišljenje o pitanjima koja se odnose na njega. Stoga je cilj ovoga rada prikazati položaj djeteta u upravnom postupku u Republici Hrvatskoj, odnosno njegova procesna prava iz aspekta zastupanja i prava da bude saslušano. U prvom dijelu rada analiziraju se pretpostavke stranačkog djelovanja djeteta u upravnom postupku, nakon čega se prikazuje zastupanje djeteta prema Obiteljskom zakonu te Zakonu o općem upravnom postupku. U središnjem dijelu rada de lege lata analizira se pravo djeteta da bude saslušano u kontekstu međunarodnog prava te nacionalnih propisa, u odnosu na upravne postupke. Uzimajući u obzir značaj osobnih stanja građana, u radu se prikazuje položaj djeteta u upravnim postupcima vezanim uz osobno ime, osobnu iskaznicu i putne isprave, hrvatsko državljanstvo te prebivalište i boravište, analizirajući pravno uređenje zastupanja djeteta i njegovo pravo da bude saslušano, odnosno da izrazi mišljenje.

PRAVO DJETETA NA IZRAŽAVANJE MIŠLJENJA U PRAVU I SOCIJALNOM RADU

Branka Rešetar, Nataša Lucić — ned, 30 lip 2024 00:00:00 +0200

Pravo djeteta iz čl. 12. Konvencije UN-a o pravima djeteta jamči svakom djetetu koje je sposobno formirati vlastito mišljenje pravo na izražavanje mišljenja u stvarima koje se na njega odnose. Ono se aktualizira u svim područjima djetetova života, u obitelji, školi, zdravstvenom sustavu, različitim vrstama postupaka (obiteljskim, kaznenim, građanskim, upravnim), u zajednici, kao i na nacionalnoj te međunarodnoj razini. Globalno priznato pravo djeteta na izražavanje mišljenja štiti se također pred Europskim sudom za ljudska prava koji kontinuirano razvija praksu zaštite participativnih prava djeteta. Pravo djeteta na izražavanje mišljenja izravno je povezano sa socijalnim radom, kao profesijom koja se temelji na principima poštovanja ljudskih prava uključujući prava djece i principu participacije korisnika što predstavlja temelj suvremenog socijalnog rada. Cilj je ovog rada na temelju analize sadržaja propisa, sudske prakse, domaće i strane literature pružiti pregled međunarodnog i nacionalnog pravnog okvira kojim se jamči pravo djeteta na izražavanje mišljenja u sudskim postupcima i socijalnom radu te ukazati na praktične probleme u ostvarivanju prava djeteta na izražavanje mišljenja, detektirane u domaćim i stranim istraživanjima.

ODNOS RJEČNIKA, PROBLEMA U ODNOSIMA S VRŠNJACIMA I AGRESIVNOG PONAŠANJA KOD DJEČAKA S POREMEĆAJIMA PONAŠANJA I DJEČAKA IZ OPĆE POPULACIJE

Silvija Ručević — ned, 30 lip 2024 00:00:00 +0200

Cilj ovog istraživanja bio je usporediti rječnik dječaka s dijagnosticiranim poremećajem ponašanja (N = 34; raspon dobi: 10 – 13 godina) i dječaka iz opće populacije (N = 34; raspon dobi: 10 – 13 godina), kao i ispitati odnos rječnika s reaktivnim i proaktivnim agresivnim ponašanjem te problemima u odnosima s vršnjacima. Roditelji/skrbnici procijenili su djetetovo agresivno ponašanje te probleme u odnosima s vršnjacima, dok su podaci o rječniku, kognitivnim sposobnostima i izvršnim funkcijama (radno pamćenje) djeteta prikupljeni standardiziranim testom inteligencije.

Usporedbom dviju skupina, dječaci s poremećajem ponašanja imali su značajno oskudniji rječnik od dječaka iste dobi iz opće populacije, pri čemu se ta razlika nije mogla objasniti niti kognitivnim sposobnostima niti izvršnim funkcijama djeteta. Osim toga, oskudan rječnik bio je značajno povezan s problemima u odnosima s vršnjacima, kao i s reaktivnim, ali ne i proaktivnim agresivnim ponašanjem. Nalazi imaju posebne implikacije u područjima rane intervencije za visokorizične dječake, kao i komunikaciju s djecom u sustavu socijalne skrbi i pravosuđa.

CILJEVI ODRŽIVOG RAZVOJA I KORIŠTENJE PRISTUPA ŽIVOTNOG CIKLUSA U PROVEDBI SOCIJALNE ZAŠTITE OBITELJI U KRIZNIM SITUACIJAMA

Gordana Horvat — ned, 30 lip 2024 00:00:00 +0200

Ciljevi održivog razvoja (u daljnjem tekstu: SDG), također poznati kao Globalni ciljevi, univerzalni su poziv na zaustavljanje siromaštva, osiguravanje socijalne uključenosti i zaštitu okoliša. Vodeći programi socijalne zaštite, usidreni u okvir politike Hrvatske, pružaju važnu strategiju s potencijalom za smanjenje siromaštva, nejednakosti i zaštitu ljudi od rizika s kojima se suočavaju. Dodatno, socijalna zaštita ima za cilj povećanje razvoja ljudskog kapitala i potporu gospodarskom rastu, što su važne mjere SDG-a. Međutim, uska konceptualizacija siromaštva bez analize dinamike siromaštva kroz životni tijek i lokalizirane snage, predstavljaju izazove u provedbi. Prikazana studija slučaja u vrijeme pandemije bolesti Covid-19 i literatura, oslonac je kako bi se ispitali izazovi u provedbi programa socijalne zaštite i utjecaj na ciljeve održivog razvoja tijekom kriznih situacija u društvu, posebno u domeni zaštite obitelji. Koncept i pristup životnog ciklusa, važan je u formulaciji, dizajnu i provedbi socijalne zaštite za postizanje SDG-a. U pozadini pristupa je uvažavanje životnog ciklusa koji uzima u obzir posebne izazove, rizike i šokove s kojima se građani susreću dok napreduju na ljestvici svojih života. Cilj rada je staviti naglasak na potrebu izgradnje i pripreme sustava socijalne zaštite za rješavanje šokova, ranjivosti koje su važne za SDG, koristeći pristup životnog ciklusa kao okvira vodilja.

PRIKAZ KONFERENCIJE: TiSSA 2023 – SOCIAL WORK AND HUMAN RIGHTS

Gordana Horvat, Matko Guštin — ned, 30 lip 2024 00:00:00 +0200