Dijete i obitelj u suvremenom društvu

ODJECI PROŠLOSTI: SKRB I INSTITUCIJE ZA STARIJE OSOBE U OSIJEKU KRAJEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA

Višnja Lachner, Nikol Žiha, Elena Brozović — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća skrb o starijim osobama u Hrvatskoj pretežno se oslanjala na potporu obitelji, što je rezultiralo nedostatkom službenih podataka o dobrobiti tog dijela populacije. Prepoznajući postupno smanjenje obiteljske podrške u tom razdoblju, grad Osijek uspostavio je formalni sustav socijalne skrbi za starije osobe. Ovaj rad istražuje bitne aspekte ovog sustava, usredotočujući se na gradsku ubožnicu i njezinu središnju ulogu u skrbi za starije osobe.

Oslanjajući se na arhivsku građu iz Državnog arhiva u Osijeku kao primarni izvor i ograničenu relevantnu literaturu, istraživanje ima za cilj dati glas starijim osobama navedenog povijesnog razdoblja. Također se osvjetljava uključenost osječke gradske vlasti i osnovanih zaklada u financiranju inicijativa za skrb o starijim osobama tijekom kasnog devetnaestog stoljeća. Sveobuhvatni cilj je proširiti znanje o neistraženim povijesnim činjenicama i dokumentima vezanim uz socijalnu skrb u Hrvatskoj pomnim proučavanjem formalnih struktura skrbi za starije osobe, o čemu svjedoči dosad neistražena arhivska građa.

PREHRAMBENA (NE)SIGURNOST I STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA KOD KUĆANSTAVA S UZDRŽAVANOM DJECOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Katarina Marošević, Marijan Bainac, Rajko Odobaša — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Prehrambena (ne)sigurnost može poslužiti kao vjerodostojan pokazatelj životnog standarda. Iako razumijevanje i rješavanje problema vezanih uz dostupnost dovoljne količine sigurne i nutritivne hrane jest i individualno (kućanstva) i društveno pitanje (udio kućanstava koji primaju socijalnu pomoć), putem stope rizika od siromaštva moguće je imati uvid u broj/postotak osoba koje su potencijalno u prijetnji od prehrambene nesigurnosti. Prehrambena nesigurnost ovisi o brojnim pokazateljima – dohotku, razvijenosti gospodarstva, cijeni hrane, statusu (ne)zaposlenosti, obrazovanju, klimatskim promjenama, ali i o brojnim drugim ekonomskim i društvenim činiteljima te promjenama. Stoga ovaj rad identificira određene izazove s kojima se suočava stanovništvo u izabranim zemljama evidentnih u niskim prihodima, visokoj inflaciji vidljive u porastu cijene hrane i povećanih troškova stanovanja te generalno života i stopu rizika od siromaštva kućanstava bez uzdržavane djece u odnosu na kućanstva s uzdržavanom djecom.

Stoga je cilj rada analiza koncepta prehrambene (ne)sigurnosti te usporedba empirijskih podataka temeljenih na komparativnoj analizi pokazatelja povezanih s prehrambenom sigurnosti stanovnika Republike Hrvatske u odnosu na izabrane zemlje Europske unije (Slovenija, Njemačka, Austrija, Bugarska). Komparativna analiza indikatora prehrambene nesigurnosti analizirana je za razdoblje od 2019. do 2022. godine u Hrvatskoj u odnosu na Austriju, Njemačku, Sloveniju i Bugarsku. Istraživanje je nadalje usmjereno na analizu stope rizika od siromaštva u Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine, uz detaljan osvrt na kretanje stope rizika od siromaštva prema tipu kućanstva – kućanstva bez uzdržavane djece u odnosu na kućanstva s uzdržavanom djecom. Društveni trend s okvirno trećinom razvedenih brakova od ukupno sklopljenih, mijenja strukturu kućanstava. Analiza podataka potvrđuje kako je najviša stopa rizika od siromaštva upravo u jednoroditeljskim kućanstvima, s jednim ili više uzdržavane djece.

MENTALNO ZDRAVLJE UDOMITELJICA ZA DJECU

Anita Barišić — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Udomiteljska uloga zahtjevna je i odgovorna u kontekstu skrbi za djecu, pa udomiteljice mogu biti pod stresom koji utječe na njihovo sagorijevanje i mentalno zdravlje. Cilj je ovoga rada prikazati dio rezultata šireg istraživanja kojemu je zadatak bio ispitati doprinos sociodemografskih obilježja, iskustva udomiteljica, otpornosti i socijalne podrške, izvora stresa udomiteljica djece, profesionalnoga sagorijevanja na mentalno zdravlje udomiteljica za djecu (emocionalno stanje, anksioznost i depresivnost). U istraživanju je sudjelovalo 135 udomiteljica za djecu. Koristeći se hijerarhijskom regresijskom analizom, dobiveni su rezultati koji su pokazali kako veća prisutnost izvora stresa i emocionalna iscrpljenost predviđaju lošije emocionalno stanje udomiteljica, dok veća razina osobnoga postignuća predviđa njihovo bolje emocionalno stanje. Prediktori anksioznosti jesu veći broj osoba o kojima se udomiteljica brine, udomljavanje djeteta s internaliziranim problemima u ponašanju, udomljenje bebe i percipirana niska socijalna podrška obitelji. Veći broj osoba o kojima se udomiteljice brinu, veća razina emocionalne iscrpljenosti te percipirana niža razina socijalne podrške socijalnih radnika prediktori su simptoma depresivnosti. Razumijevanje mehanizama koji predviđaju mentalno zdravlje udomiteljica može pomoći u kreiranju intervencija i tretmana za njih kako bi mogle adekvatno odgovoriti na potrebe djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

ZAŠTITA DJECE MIGRANATA I AZILANATA U EU-U

Dunja Duić, Martina Drventić Barišin — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Zaštita prava djece migranata i azilanata u Europskoj uniji jedno je od najosjetljivijih i najkompleksnijih pitanja suvremene migracijske politike. Djeca, posebice ona koja putuju sama ili su odvojena od svojih obitelji, spadaju među najugroženije skupine migranata te se suočavaju s nizom izazova. Pravni okvir stoga treba ponuditi odgovarajuću i potpunu zaštitu u skladu s načelom najboljeg interesa djeteta, što kao najznačajnije podrazumijeva zaštitu dostojanstva djeteta ponajprije pri zadržavanju i pritvaranju, pravo na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, poštovanje procesnih prava te pravo na jedinstvo obitelji. Povelja EU-a o temeljnim pravima propisuje da se mora voditi računa o najboljem interesu djeteta u svakom djelovanju koje se odnosi na djecu, što uključuje i djelovanja EU-a u okviru nadležnosti za politiku useljavanja i azila. Rad će obraditi najznačajnije zakonodavstvo i praksu Suda EU-a koje se tiče prava djece migranata i azilanata u okviru EU-ove politike useljavanja i azila, uzimajući u obzir nova pravila Pakta o migracijama i azilu, koja će se početi primjenjivati 2026. godine. Cilj rada je dokučiti odgovara li novo zakonodavstvo EU-a i u kojoj mjeri na navedena prava djeteta.

ODGOVORNOST I ZAŠTITA DJECE VOJNIKA U OKVIRU MEĐUNARODNOG KAZNENOG PRAVA

Asea Gašparić — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Problem djece vojnika unutar područja međunarodnog prava predstavlja složen i višeznačan izazov koji obuhvaća pitanja ljudskih prava, humanitarnog prava i zaštite najranjivije skupine – djece. Ovaj članak istražuje pravni okvir i rasprave o djeci vojnicima u međunarodnom pravu, analizirajući ključne međunarodne instrumente poput Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i njezina Fakultativnog protokola, Rimskog statuta te Dodatnih protokola Ženevskim konvencijama. Ovaj rad u fokus stavlja raspravu između shvaćanja djece vojnika isključivo kao žrtava koje zaslužuju zaštitu i prepoznavanja njihove moguće odgovornosti za zločine počinjene tijekom oružanih sukoba. Nepostojanje jedinstvene minimalne dobi za kaznenu odgovornost dodatno otežava procesuiranje djece vojnika, otvarajući pitanja njihove sposobnosti za razumijevanje i namjeru počinjenja djela. Ipak, međunarodno humanitarno pravo propisuje obveze stranaka u oružanim sukobima za zaštitu djece od novačenja i sudjelovanja u neprijateljstvima. Nadalje, članak analizira jurisdikcijska ograničenja međunarodnih sudova, poput Međunarodnog kaznenog suda, pri postavljanju izazova u adresiranju zločina koje su počinili djeca vojnici. Iako su uloženi napori u procesuiranje odgovornih za novačenje djece, specifične okolnosti povezane s djecom vojnicima zahtijevaju pomno promišljenu ravnotežu između odgovornosti i zaštite. Ovaj članak istražuje navedene složene odnose, analizirajući promjenjiv pravni okvir i pružajući nove poglede na aktualne rasprave o procesuiranju i zaštiti djece vojnika u kontekstu međunarodnog prava.