FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja

ULOGA KONCEPTUALIZACIJE DRUŠTVENIH JEDINICA MIKRO-, MEZO- I MAKRORAZINE U TVORBI METAFORIČKIH KOLOKACIJA S OSNOVAMA OSOBA, OBITELJ I NAROD

2024-07-18T17:33:09+02:00

U radu se istražuje uloga značenja kolokacijskih osnova koje predstavljaju konceptualizaciju društvenih jedinica mikro-, mezo- i makrorazine – osoba, obitelj i narod u tvorbi metaforičkih kolokacija. S ciljem odgovaranja na glavno istraživačko pitanje: jesu li obrasci kolokacijskog slaganja međusobno povezani i u kojoj su mjeri podudarni za pojmove koji tvore isto leksičko-semantičko polje (LSP), provedena je leksičko-semantička analiza. Ona je potpomognuta korpusnim podacima iz hrvatskog mrežnog korpusa hrWac u vidu kvantitativne analize dobivene korištenjem aplikacije Sketch Engine. Utvrđene metaforičke kolokacije analizirane su i sistematizirane u skladu s tipologijom teorije konceptualne metafore (Lakoff, Espenson i Schwartz 1991). Svrha je ove analize istražiti obrasce kolokacijskog slaganja za pojmove koji pripadaju istom leksičko-semantičkom polju te utvrditi stupanj njihove podudarnosti. Glavni rezultati istraživanja ukazuju na neupitan doprinos konceptualne metafore i metonimije procesima kolokacijskog slaganja, te demonstriraju veliku podudarnost metaforičkih i metonimijskih prijenosa kod koncepata istog leksičko-semantičkog polja. Međutim, uočene su i značajne razlike u konceptualizaciji pojmova za društvene jedinice različitih razina socijalne stvarnosti. To rezultira varijabilnošću kolokatora s kojima osnove osoba, obitelj i narod formiraju kolokacijsku svezu u jezičnom ostvaraju te nastankom specifičnih kolokacijskih obrazaca vidljivih na sintagmatskoj razini.

MEDVJEĐA I BIKOVSKA TRŽIŠTA

2024-07-18T20:31:25+02:00

U ovom se radu istražuju metaforičke kolokacije engleske imenice market u mrežnom korpusu te se kategoriziraju prema popisu konceptualnih metafora Lakoffa i drugih (1991). Metaforičke se kolokacije iz korpusa izvlače s pomoću funkcije Wordsketch alata Sketch Engine (Kilgariff et al. 2014), ali se rad usredotočuje na analizu četiriju gramatičkih relacija. Da bi se metaforičke kolokacije ispravno razvrstale prema slikama konceptualnih metafora, nužno je analizirati etimologiju kolokata, njegov povijesni kontekst, ali i specijalizirano znanje koje nastaje spajanjem baze i kolokata. Takav pristup ukazuje na činjenicu da su metafore ekonomije prilično dinamične, nerijetko podvrgnute različitim procesima transformacije slike, što otežava njihovo svrstavanje u jednu konceptualnu metaforu. Budući da se kombinacijom korpusnog i kognitivnolingvističkog pristupa nastoji rasvijetliti uloga metafore u procesu stvaranja metaforičkih kolokacija, rezultati ovog rada mogu se primijeniti na istraživanja metaforičkih kolokacija drugih srodnih imenica (npr. law ili state), koja bi mogla rezultirati istim ili sličnim metaforičkim konceptualizacijama.

VON DER PUPPE ZUM SCHMETTERLING

2024-07-18T20:39:19+02:00

Der vorliegende Beitrag hat einen lexikographischen und damit einen praxisorientierten Schwerpunkt. Im Mittelpunkt stehen metaphorische deutsche Kollokationen mit dem Strukturtyp Verb+Adv, die im KolleX (2023), einem datenbankbasierten und korpusgestützten, deutschungarischen syntagmatischen Lernerwörterbuch (vgl. Hollós 2004) kodifiziert wurden. Die Zielsetzung damit ist zweierlei, erstens die Markierungspraxis des korpusgestützten Kollokationslexikons KolleX kurz vorzustellen und zweitens eine leicht operationalisierbare Methodologie für die Kodifizierung metaphorischer Kollokationen für zweisprachige (lerner) lexikographische Projekte vorzuschlagen. Dadurch wird nicht nur eine wörterbuchkritische Auseinandersetzung angestrebt, sondern gleichzeitig mit Hilfe der größeren, korpusgestützt gewonnenen Materialgrundlage auch das Phänomen „metaphorische Kollokation“ eines bestimmten Typs theoretisch besser bestimmen zu können.

METAFORIČKE KOLOKACIJE KAO OBILJEŽJA ULJUDNOSTI U JEZIKU NOGOMETA

2024-07-18T20:51:09+02:00

Ovaj članak kreće od pretpostavke da je nogomet, kao vrlo popularan sport, u novinskim izvješćima predstavljen na različite načine. Izvješća obično sadrže prikaz i ocjenu igre, taktike te ponašanja na terenu. Posebno su stilski zanimljivi kada se prikazuje igra reprezentacije. Za zorni prikaz igre često se upotrebljavaju slikovita i metaforička sredstva, poput frazema i kolokacija. Cilj je ovog rada utvrditi koriste li se metaforičke kolokacije u svrhu postizanja uljudnosti, odn. za ublažavanje kritike ukoliko se igra ocjenjuje kao loša. Analiza se temelji na pristupima teorije uljudnosti Brown i Levinsona (1987) te Leecha (1983, 2014) te Hausmannovom (1989) pristupu kolokacijama. Analiza je dala odgovore na sljedeća istraživačka pitanja: Koje se strategije uljudnosti mogu identificirati u odnosu na kolokacije? Koriste li se te strategije u određenim vrstama tekstova (intervjui, komentari)? Postoje li razlike ili sličnosti u hrvatskom i njemačkom tekstu? Pokazalo se kako se u istraženim njemačkim tekstovima uglavnom pojavljuju novinarski komentari igre, a u hrvatskim tekstovima i isješci iz razgovora s trenerima i igračima. Najčešće se pojavljuje tip kolokacije pridjev + imenica, pri čemu su utvrđene i kolokacije česte u novinskim nogometnim izvješćima, primjerice skupina smrti, udarna postava, wilde Minuten. Metaforičke se kolokacije upotrebljavaju kako bi se izrekla indirektna kritika te pojačao kontrast kao česta strategija ublažavanja kritike. Takav način pisanja poštuje maksimu odobravanja, a u kolokacijama se često pojavljuju pojačivači te emocionalno obojene riječi.

KOLOKACIJSKA KOMPETENCIJA POLJSKIH MATURANATA KOJI UČE NJEMAČKI KAO STRANI JEZIK – PROCIJENJENA NA TEMELJU PISANIH URADAKA

2024-07-18T22:00:25+02:00

Cilj ovog rada je ispitati i opisati kolokacijsku kompetenciju poljskih maturanata koji uče njemački kao strani jezik. Analiza se temelji na 150 eseja, a istraživačko je pitanje pojavljuju li se kolokacije u frazeološkom smislu te pojavljuju li se metaforičke kolokacije. Također se istraživalo ovisi li upotreba kolokacija o jezičnoj razini učenika. Dodatno su ispitivane kolokacije usko povezane s temama eseja, koje stoga igraju ključnu ulogu. Kolokacijske pogreške analizirane su u odnosu na broj pojavnosti i kvalitete.

Rezultati pokazuju da je kolokacijska kompetencija poljskih maturanata slabo razvijena. Oni prvenstveno koriste slobodne kombinacije riječi. Ako se kolokacije koriste, obično su leksički usporedive s njihovim materinskim jezikom. Upotreba metaforičkih kolokacija vrlo je rijetka. U prosjeku, ispitanici s boljim rezultatima koristili su više kolokacija nego oni s lošijim rezultatima. Kolokacijske pogreške ne ovise o jezičnoj razini i igraju samo marginalnu ulogu u ispitivanom materijalu. Pogreške zbog interferencije uglavnom se pripisuju materinskom jeziku učenika. Rad naglašava potrebu za modificiranim pristupom podučavanju vokabulara u nastavi njemačkog kao stranog jezika.

O POKAJANJU, SVETOJ MARGARITI I ĐAVLU

2024-07-18T20:23:24+02:00

U radu se analiziraju kompozicijske i motivske odrednice moralnopoučnoga teksta iz hrvatskoglagoljskoga Grškovićeva zbornika iz 16. stoljeća. To je kompilacija dvaju dijelova koji su labavo povezani motivom posta i molitve. Prvi dio s izrazitim persuazivnim tonom kroz primjere biblijskih osoba i svetaca poziva na obraćenje i krepostan život. Drugi je dio oblikovan kao prijepor, odnosno pitanja i odgovori između sv. Margarite i đavla. U potonjem (pod)žanru koji je preuzet iz jedne od inačica legende o sv. Margariti, ista se poruka iskazuje via negationis, kroz riječi đavla. Tema i adhortacija zajedničke su većem broju glagoljskih sastava, a ovaj je tekst odabran kao zoran primjer srednjovjekovne književnosti koja se temeljila na varijaciji i kompilaciji, a ne na traženju izvornosti.

ISTRAŽIVAČKA STATISTIČKA ANALIZA TEKSTOVNIH I JEZIČNIH OBILJEŽJA TEKSTA MUKE PO MATEJU U HRVATSKOGLAGOLJSKIM MISALIMA

2024-07-18T22:10:56+02:00

Polazeći od podjele hrvatskoglagoljskih liturgijskih spomenika na sjevernu i južnu odnosno stariju i mlađu skupinu koju su uspostavili M. A. Pantelić (Pantelić 1971) J. L. Tandarić (Tandarić 1980), a na temelju istraživanja u kojima se iskristalizirala i treća, prijelazna skupina, u radu se ispituju odabrane statističke metode i mjera u kojoj one omogućuju zornije prikazivanje i jasnije sagledavanje odnosa među hrvatskoglagoljskim kodeksima u usporedbi s tradicionalnim pristupom. Korpus za analizu preuzet je iz studije M. Šimić o jeziku teksta Muke po Mateju iz 16 hrvatskoglagoljskih misala (Šimić 2000) u kojoj je autorica utvrdila pojave relevantne za jezičnu analizu i iznijela podatke o tim pojavama u pojedinim misalima. Šimić je utvrdila grupiranje misala u tri skupine: stariju (Vatikanski illirico 4, Ročki, Ljubljanski (Beramski) prvi, Kopenhagenski, Ljubljanski (Beramski) drugi), mlađu (Hrvojev, Newyorški, Senjski) i treću, prijelaznu (Prvi oxfordski, Berlinski, Drugi oxfordski, Drugi vrbnički, Vatikanski Illirico 8, Prvi vrbnički, Novakov, Prvotisak). Na autoričinim podatcima proveden je statistički postupak segmentacijske analize, odnosno razvrstavanja analiziranih jedinica u homogene skupine na temelju odabranog skupa obilježja, s ciljem postavljanja hipoteza o široj strukturi kojoj te jedinice pripadaju. Analiza predočuje na koji se način, s obzirom na odabrane jezične i tekstološke značajke, misali grupiraju u skupine i pokazuje odnose među tim skupinama. Analiza je potvrdila podjelu u skupine uočenu pri primjeni tradicionalnih metoda, ali i upozorila na neke pojave koje ranije nisu bile zamijećene, prije svega na mogućnost izdvajanja skupine misala koje odlikuje prisutnost kroatiziranih jezičnih značajka.

METAFORIČNOST GLAGOLSKO-IMENIČKIH KOLOKACIJA U NJEMAČKOM I HRVATSKOM OPĆEZNANSTVENOM JEZIKU

2024-07-18T21:41:24+02:00

Cilj ovoga rada jest ukazati na probleme koji se mogu identificirati na razini leksičkih obrazaca kao važna sastavnica akademske tekstne kompetentnosti. Nastaju prije svega u području glagolsko-imeničkih kolokacija. Metaforičnost prostornog značenja i kretanja kroz prostor sadržana u glagolsko-imeničkim kolokacijama posebno dolazi do izražaja u međujezičnoj usporedbi s drugim znanstvenim jezicima, npr. dem Ansatz folgen ‘usvojiti znanstveni pristup’, ‘primijeniti pristup’, ein Argument heranziehen ‘razmotriti argument’, ‘upotrijebiti argument’, Unterschiede herausstellen ‘naglasiti razlike’, ‘istaknuti razlike’. Dvojezični rječnici posebno su potrebni izvornim govornicima hrvatskog jezika koji uče njemački kao strani jezik i žele produbiti svoje znanje o glagolsko-imeničkim kolokacijama u općeznanstvenom jeziku. Stoga je cilj ovog rada proučiti postojeće kolokacije u dvojezičnom rječniku za jezični par njemačko-hrvatski te ukazati na relevantnost kontrastivne analize u opisu konceptualizacije prostora u akademskom pisanju.

KOLOKACIJE S GLAGOLOM KAO KOLOKATOROM U JEZIKU PRAVNE STRUKE

2024-07-18T21:30:33+02:00

U ovom se radu istražuju kolokacije s glagolom kao kolokatorom u njemačkom jeziku pravne struke na temelju korpusa ekscerpiranog iz teksta važećeg Bavarskog zakona o visokom obrazovanju (BayHSchG). Cilj je rada utvrditi metaforički karakter ove skupine kolokacija te njihova morfosintaktička i semantička obilježja u njemačkom jeziku prava te ih usporediti s njihovim hrvatskim ekvivalentima. Prikupljeni dokazi propituju se metodologijom kvalitativne i kvantitativne analize kako bi se utvrdilo koje se (metaforičke) kolokacije i koji glagoli kao kolokatori najčešće javljaju u konkretnom zakonskom tekstu te koje morfosintaktičke i semantičke osobitosti pokazuju. Na kraju se uspoređuje uporaba pojedinih glagola kao kolokatora u njemačkom i hrvatskom pravnom jeziku. Rezultati potvrđuju da su metaforički i idiomatski izrazi kulturološki determinirani i često imaju različite morfosintaktičke i semantičke realizacije u dvama jezicima. Stoga ovi konstrukti predstavljaju izazov u prevođenju. Rezultatima istraživanja nastoji se rasvijetliti poteškoće s kojima se hrvatski pravnici, studenti prava, sudski tumači i prevoditelji susreću pri razumijevanju i prevođenju metaforičkih kolokacija s glagolskim kolokatorom.

METAFORIČKE KOLOKACIJE I IDIOMI U SLUŽBI EMOCIONALIZACIJE DISKURSA

2024-07-18T21:17:41+02:00

Leksička stabilnost i polileksikalnost zajedničke su značajke svih ustaljenih sveza riječi. Navedeni kriteriji istovremeno služe za razlikovanje ustaljenih sveza od slobodnih sintagmi, koje nastaju kao neleksikalizirane konstrukcije u skladu sa sintaktičkim i semantičkim pravilima. Unutar skupine ustaljenih sveza mogu se razlikovati različite vrste koje imaju različita sintaktička i/ili semantička svojstva. U ovom ćemo se radu fokusirati na dvije vrste – metaforičke kolokacije i frazeme. Metaforičke kolokacije stabilne su kombinacije riječi čije se ukupno značenje može izvesti iz osnove i metaforički motiviranog kolokatora. Frazemi, s druge strane, zauzimaju središnje mjesto unutar frazeoloških skupina riječi i razlikuju se od metaforičkih kolokacija u stupnju semantičke reinterpretacije unutar ukupnog značenja pojedinih sastavnica. Relativna formalno-semantička stabilnost i polileksikalnost važne su značajke ustaljenih sveza koje, zahvaljujući svom semantičkom potencijalu, mogu pridonijeti emocionalizaciji iskaza. Cilj je ovoga rada istražiti procese emocionalizacije omogućene korištenjem metaforičkih kolokacija i idioma. Ovo istraživanje koristit će metode diskursne lingvistike, s posebnim fokusom na njemačko-poljskom diskursu u sklopu projekta Nord Stream.

O ŠIRENJU PREOBILJA (DUBLETNOSTI) U GENITIVU MNOŽINE IMENICA e‑SKLONIDBE S VIŠESUGLASNIČKIM ZAVRŠETKOM OSNOVE

2024-07-18T22:30:41+02:00

Rad prikazuje širenje preobilja (dubletnosti) u genitivu množine imenica ženskoga roda e‑sklonidbe s višesuglasničkim završetkom osnove u hrvatskom jeziku. Te se imenice u genitivu množine pojavljuju u dvama ili trima oblicima (žalba: žalbā/žalbī, pogreška: pogrešākā/pogreškā/pogreškī). Ukratko se opisuje pojava nastavka ‑ā i epenteza koja ga prati te naknadni nestanak epenteze. Najveći je dio rada posvećen postanku i širenju novoga nastavka ‑ī. Pokazuje se da je u ranim fazama razvitka standardnoga jezika (18. i 19. st.) taj nastavak već raširen, ali samo u sjevernom dijelu novoštokavskoga teritorija. U južnim je govorima odsutan i takvo se stanje održalo praktički do danas. Razmatra se dominacija nastavka ‑ī u suvremenom jeziku te se uzroci za to stanje dijelom pronalaze i u raširenosti takva nastavka u kajkavskom narječju.

KRUNICA OKO VRATA

2024-07-18T22:59:10+02:00

Cilj je ovoga rada razmotriti kako se kršćanski svjetonazor očituje u suvremenoj hrvatskoj ratnoj prozi za djecu i mlade [misli se na dječju prozu koja tematizira Domovinski rat (1991.–1995.)]. Analiza odabranih sadržaja pokazuje da je kršćanski svjetonazor vidljiv u nizu tradicionalnih kršćanskih motiva od kojih je osobito prepoznatljiv motiv krunice sadržan u naslovnoj sintagmi, u kršćanskoj tradiciji te u kršćanskoj poruci djela. Analiziranim korpusom želi se potvrditi kršćanski književni kontinuitet u hrvatskoj dječjoj književnosti, usprkos dugotrajnome marginaliziranju kršćanskih književnih tema.

ZNAČAJAN DOPRINOS PROUČAVANJU USTALJENIH SVEZA MEĐU RIJEČIMA

2024-07-18T23:04:34+02:00

Prikaz knjige "Metaforičke kolokacije. Od konceptualizacije do ustaljene sveze" (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, 2024) Anete Stojić.

U „DIVLJINI“ KLITIKA: EMPIRIJSKI PRISTUP

2024-07-18T23:10:56+02:00

Prikaz kolektivne monografije "Clitics in the wild: Empirical studies on the microvariation of the pronominal, reflexive and verbal clitics in Bosnian, Croatian and Serbian" (Language Science Press, Berlin, 2022) koju potpisuju Zrinka Kolaković, Edyta Jurkiewicz-Rohrbacher, Björn Hansen, Dušica Filipović Đurđević i Nataša Fritz.

NOVI PRINOSI PRAGMALINGVISTICI

2024-07-18T23:18:40+02:00

Prikaz knjige "Pragmalingvističke studije" (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2023) Nikoline Palašić.