FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja

OKOLNOSNI SEKUNDARNI PREDIKATI U DATIVU

Davor Krsnik — 2023-12-29

Tema rada su sekundarni predikati obilježeni dativom. Svrha rada je pokazati da su konstrukcije sa sekundarnim predikatima u dativu relevantne za raspravu o kriterijima podjele između deskriptiva ili deskriptivnih sekundarnih predikata i restriktora, odnosno sekundarnih predikata s okolnosnim značenjima kao što su uzročnost, uvjetnost i dopusnost. Pokazuje se da se sekundarni predikati u dativu tipično rabe kao restriktori. U rečenici se ostvaruju kao parenteze s odjelitim propozicijskim sadržajem. Tipično se javljaju na preverbalnom položaju i gotovo se isključivo ostvaruju s pridjevima fizioloških, psihofizioloških i mentalnih stanja nad kojima referenti nemaju kontrolu ili ju gube. Oslanjanjem na korpusnu analizu i opis semantičkih okvira preispituje se gledište da su sekundarni predikati u dativu čimbenici u uzročno-posljedičnim obrascima, tipično čimbenici racionalizacije načina na koje referenti postupaju ili načina na koje doživljavaju stvari u situacijama nad kojima nemaju ili gube kontrolu. Dolazi se do zaključka da se ostvarenje restriktivne funkcije sekundarnih predikata u dativu može predvidjeti prema semantičkoj ulozi referenata o kojima se prediciraju. Restriktivna funkcija u pravilu će se uvijek ostvariti kada referent ima ulogu doživljavača.

MIRATIVNOST U SLOVAČKOM JEZIKU NA PRIMJERU PREFIKSALNIH GLAGOLA U DNEVNOM LISTU SME

Lucia Ráčková — 2023-12-29

Fenomen mirativnosti, koji se temelji na prijenosu informacija koje su nove ili neočekivane, te uzrokuju iznenađenje i protivno očekivanje, opažen je i analiziran u mnogim jezicima. Međutim, nema mnogo istraživanja na ovu temu na slovačkom jeziku. Cilj ovog rada je identificirati, analizirati i usporediti značenja mirativnosti na temelju opsega A. Y. Aikhenvaldove. Primijenili smo pristup A. Y. Aikhenvaldove skupu prikupljenih glagola zapažanja s prefiksom u prošlom vremenu koristeći novinarske tekstove odabrane iz dnevnih novina SME koji su navedeni u Slovačkom nacionalnom korpusu. Posebno nas zanima prikazati kako su gramatičke i semantičke kategorije Aktionsarta isprepletene s konceptom mirativnosti. Rezultati pokazuju da su najčešće korišteni tipovi Aktionsarta u rečenicama s mirativnim značenjem inkohativni, komitativni, delimitativni i rezultativni.

KONTRASTIVNA ANALIZA STRUČNOJEZIČNIH KOLOKACIJA S IMENICAMA KUĆA I HOUSE U DISKURSU ARHITEKTURE

2023-12-29

Rad je posvećen kvalitativnoj kontrastivnoj analizi stručnojezičnih kolokacija s imenicama kuća i house u diskursu arhitekture. Dvočlane kolokacije izlučene su iz specijaliziranih reprezentativnih usporedivih korpusa hrvatskih i engleskih stručnih arhitektonskih tekstova. Cilj je utvrditi sličnosti i razlike u kolokacijskom segmentu arhitektonskoga nazivlja u dvama jezicima s osobitim obzirom na ulogu makrokonteksta kao kognitivne mrežne konfiguracije stručnih znanja. Rezultati analize potvrđuju idiosinkratičku prirodu kolokacijskih odnosa čak i u jeziku struke, odnosno brojne nekongruentne varijabilnosti u pogledu konceptualizacije i leksičke realizacije. Stručnojezične kolokacije u ovome segmentu arhitektonskoga nazivlja najčešće nastaju sintagmatskim kombinacijama općejezičnih leksema. Ključnu ulogu u njihovu semantičkom profiliranju i transparentnosti ima makrokontekst koji djeluje kao kognitivni mehanizam koji upravlja procesima sintagmatizacije, leksikalizacije i terminologizacije. Analiza je teorijski utemeljena u suvremenom pristupu stručnim jezicima.

KORPUSNI PRISTUP ENGLESKIM POSUĐENICAMA: BAZA ENGLESKIH RIJEČI U HRVATSKOME

Irena Bogunović — 2023-12-29

Neprilagođene engleske posuđenice postale su dio neformalne komunikacije u mnogim jezicima, uključujući i hrvatski. Njihova je uporaba često motivirana nedostatkom odgovarajućih domaćih riječi, izloženošću engleskom jeziku kroz medije, ali i prestižnim statusom engleskog jezika. Jezično je posuđivanje česta tema jezikoslovnih istraživanja, posebice posuđivanje iz engleskog. Dosadašnji su rezultati uglavnom temeljeni na analizama manjih, ad hoc korpusa. Stoga je cilj ovoga rada predstaviti Bazu engleskih riječi u hrvatskome. Baza je nastala kao rezultat algoritamske i ručne klasifikacije posuđenica iz Korpusa novinskih portala ENGRI te donosi popis 9,452 neprilagođenih engleskih posuđenica i podatke o njihovoj pojavnosti u korpusu. Analiza dobivenih podataka pokazala je da se većina riječi (75,85%) pojavljuje manje od 50 puta, dok se ukupno 44,78% posuđenica pojavljuje 10 ili manje puta. Najveći pad u broju posuđenica primjećuje se u kategorijima pojavnosti iznad 500, dok se samo 27 posuđenica pojavljuje 5,000 puta ili više. Najčešća engleska posuđenica u navedenom korpusu je show, a pojavljuje se 80,805 puta, što je 0.0122% svih posuđenica u korpusu. Analiza posuđenica koje se pojavljuju više od 5,000 puta pokazala je da većina njih ima domaće prijevodne istovrijednice, što potvrđuje ulogu medija u uvođenju novih riječi. Osim što pruža uvid u pojavnost engleskih posuđenica u hrvatskome, ova baza predstavlja i doprinos hrvatskim računalno-jezikoslovnim resursima te omogućuje podatke potrebne za eksperimentalna istraživanja.

OBILJEŽJA UVODA U ARGUMENTACIJSKIM ESEJIMA U NJEMAČKOM KAO STRANOM JEZIKU

Leonard Pon — 2023-12-29

Uloga diskursne kompetencije u ovladavanju stranim jezikom postaje važn(ij)a na višim razinama komunikacijske jezične kompetencije. Sadržaj diskursne kompetencije, koja predstavlja sposobnost proizvodnje, ali i razumijevanja tekstova, vrlo je složen. No kako je smisao ovladavanja jezikom upravo razvijanje sposobnosti sporazumijevanja na tom jeziku, opis njezinih obilježja i njezinog razvoja kod inojezičnog govornika od ogromnog je znanstvenog interesa. Cilj je ovoga rada ispitati obilježja uvoda u argumentacijskim esejima na njemačkom kao stranom jeziku primjenom metode analize tematske progresije s osobitim osvrtom na nedostatke koji se mogu uočiti u tim tekstovima. Analizom korpusa 50 tekstova na njemačkom kao stranom jeziku na razini B2 utvrđeno je da slabije procijenjeni tekstovi imaju relativno mali broj riječi, t-jedinica te različitih tematskih elemenata. Uočeni su problemi u odabiru referenata i izraza koji se koriste kao tematski element iskaza, te u redoslijedu kojim se tematski elementi pojavljuju u uvodu teksta. Uočene se nedostatke može povezati s lingvističkom kompetencijom u njemačkom jeziku, ali i s općim kognitivnim sposobnostima koje nisu jezično specifične. Provedena je analiza omogućila uvid u doseg i ograničenja primjene metode analize tematske progresije. Uz osvrt na potonje, naznačene su i pedagoške implikacije rezultata ovoga istraživanja.

POZDRAVI I ZAHVALE KAO VAŽNI GOVORNI ČINOVI U ŠKOLSKOM I VANŠKOLSKOM OKRUŽENJU

Ismail Palić — 2023-12-29

U članku se raspravlja o upotrebi govornih činova pozdravljanja i zahvaljivanja kod učenika srednjoškolskog uzrasta i važnosti ovih komunikacijskih jedinica u svakodnevnom ophođenju u školskom i vanškolskom okruženju. Poznato je da ljudi govornim činovima obavljaju specifične društvene aktivnosti. Pozdravljanje i zahvaljivanje predstavljaju jednostavne govorne činove iz područja fatičke komunikacije koji se odlikuju visokim stupnjem konvencionaliziranosti, ritualnosti i stereotipnosti i pokazatelji su kulturno preporučenog i prihvatljivog ponašanja u društvu. Mnogi govorni činovi u određenoj zajednici obuhvaćaju ustaljene, često formulaične obrasce koji su kolektivno usvojeni od njezinih pripadnika. Tu svakako spadaju i pozdravi i zahvale kao visoko tipizirani fatički iskazi koji se ubrajaju u skupinu predstrukturiranih jezičkih obrazaca u okviru institucionaliziranih govornih činova. Govorni činovi pozdravljanja i zahvaljivanja imaju značajne pedagoške vrijednosti jer igraju ključnu ulogu u razvoju komunikacijskih i socijalnih vještina kod djece i mladih. Cilj je rada pokazati načine jezičkoga ostvarivanja navedenih govornih činova kod srednjoškolaca te utvrditi i analizirati njihove stavove o važnosti takve vrste jezičkog ponašanja i djelovanja s aspekta iskazivanja ljubaznosti i zauzimanja odgovarajućeg stava prema drugim ljudima i u odgojno-obrazovnoj praksi i u svakodnevnoj komunikaciji izvan školskog okruženja. Posebno je značajno ukazati i na obrazovnu potrebu za poučavanjem o važnosti pozdravljanja i zahvaljivanja u nastavnoj praksi u kontekstu kulture izražavanja i jezičkog bontona. Istraživanje je provedeno anketiranjem srednjoškolaca triju sarajevskih gimnazija, s pretpostavkom da općenito postoje razlike u izvođenju ispitivanih govornih činova u školskom okruženju i izvan njega. Također se očekuje da su navedene nepodudarnosti uvjetovane društvenim statusom komunikatora, stupnjem bliskosti odnosno distanciranosti, dobnim ili spolnim razlikama te porodičnim i drugim vrijednostima i običajima.

OD DEKLARACIJE I PREDLOGA DO SIMPOZIJUMA

Krešimir Mićanović — 2023-12-29

U radu se raspravlja o jezičnoj politici u Bosni i Hercegovini, koja je tada jedna od šest socijalističkih republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u razdoblju od ožujka 1967. godine, kada je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, do sarajevskog Simpozijuma o jezičkoj toleranciji održanog u travnju 1970. Podrobno se raščlanjuju simpozijski zaključci te polemičke rasprave prouzročene njihovim različitim tumačenjem i vrednovanjem. Uzimajući u obzir cjelinu jezičnopolitičkih procesa u Bosni i Hercegovini, na koncu se ustvrđuje da se Simpozijum može uzeti kao međaš nove, autonomne bosansko-hercegovačke jezične politike u socijalističkom razdoblju.

KORELACIJA IZMEĐU AGENTIVNOSTI I ODGOVORNOSTI U KEMALISTIČKOM DISKURSU

Mirsad Turanović — 2023-12-29

U radu se analizira strategija mistifikacije agentivnosti u kemalističkom diskursu na primjeru novinskog teksta u kojem se govori o zabrani nošenja marame na univerzitetima u Republici Turskoj. Manipulativni se potencijal jezika najzornije ostvaruje u manipulativnim diskursima koji predstavljaju osnovno sredstvo reprodukcije totalitarnih ideologija. Jedna od takvih ideologija je i ideologija kemalističke elite u Turskoj koja je svoju hegemoniju gradila i branila kako upotrebom raznih oblika prisile (prijeki sudovi, državni udari, razne zabrane i sl.), tako i reprodukcijom kemalističke ideologije kroz obrazovni sistem i medije. Zabrana nošenja marame na univerzitetima i u drugim javnim ustanovama ukinuta je 2013. godine ali je pitanje pokrivanja žena i dalje aktualno u društveno-političkom životu Turske. Glavni zaključak rada jeste da se osnovna manipulativna strategija u analiziranom tekstu zasniva na prikrivanju agentivnosti i, konsekventno tome, negiranju odgovornosti kemalističke elite za diskriminaciju nad pokrivenim studenticama. Taj zaključak potvrđuje opravdanost i nužnost uključivanja lingvističke aparature u istraživanja društvenih fenomena.

LIK KRSTE FRANKOPANA U ANONIMNOM TALIJANSKOM EPU SAVORGNANIDE

Andrijana Jusup Magazin — 2023-12-29

U fondu rukopisa Znanstvene knjižnice u Zadru čuva se ep na talijanskom jeziku nepoznatog autora iz druge polovine 18. stoljeća, koji na naslovnici uz generički naslov Poema, u nastavku predlaže mogući naslov Savorgnanide. Autor kronološkim redoslijedom prikazuje višestoljetni uspon obitelji Savorgnan posvećujući više pjesničkog prostora njezinim najmoćnijim članovima. Jedan od njih je Girolamo Savorgnan (1466. – 1529.), zahvaljujući istaknutoj ulozi u mletačkoj obrani Furlanije u ratu Cambraiske lige. U tom se ratu vojnom vještinom, s druge strane, u vojsci cara Maksimilijana Habsburškog, proslavio Krsto Frankopan (oko 1482. – 1527.). U radu se analizira ideološka uvjetovanost prikaza i funkcija Krstina lika u epskoj heroizaciji člana obitelji Savorgnan. Pjesnik ističe Krstinu vojnu vještinu kako bi uveličao Girolamovu pobjedu. Međutim, pripisuje mu prijetvornost, lakomost i nepromišljenost kojima suprotstavlja Girolamovu iskrenost, velikodušnost i strpljivost. Zahvaljujući antitetičkom odnosu ovih likova, autor zadovoljava jedno od glavnih obilježja epa: pripovijedanje o sukobu dviju zajednica, pri čemu junak, autor i čitatelj dijele isti, u ovom slučaju filovenecijanski ideologem.

ДА СЕ ГОВОРИ КАКО/НАМЕСТО ДРУГИОТ

Марија Ѓорѓиева-Димова — 2023-12-29

Поаѓајќи од теориските описи на хетеробиографијата, т.е. на aвтобиографијата пишувана од друг, понудени од страна на Лучија Болдрини, овој текст има за цел да го толкува романот Рaзговор со Спиноза од македонскиот писател Гоце Смилевски како парадигматична хетеробиографија во современата македонска проза. Интерпретативниот фокус е поставен врз три рамништа: 1. врз наративните постапки во романот; 2. врз жанровските и интердискурзивните трансгресии меѓу фикцијата и историјата, меѓу книжевноста и философијата и онтолошките трансгресии меѓу световите и текстовите; 3. врз етичките импликации на хетеробиогрфијата низ призма на етичката и на правната одговорност на авторот да го преземе гласот на друга историска личност.

OBITELJ KAO SUSTAV U KRIZI U DJELIMA ODYSSEUS, VERBRECHER. SCHAUSPIEL EINER HEIMKEHR CHRISTOPHA RANSMAYRA I PHAEDRA BACKWARDS MARINE CARR

Marijana Jeleč — 2023-12-29

Nastao kao dio uspostavnog istraživačkog projekta UIP-2020-02-3695 Analiza sustava u krizi i nove svijesti u književnosti 21. stoljeća koji se provodi na Filozofskom fakultetu u Osijeku i koji financira Hrvatska zaklada za znanost (https://askins21.ffos.hr/), ovaj rad bavi se dvama suvremenim dramskim tekstovima zapadnoeuropske književnosti: Odysseus, Verbrecher. Schauspiel einer Heimkehr austrijskog pisca Christopha Ransmayra te Phaedra Backwards irske dramatičarke Marine Carr. U obje drame autori upotrebljavaju izvornu mitsku građu o Odiseju i Fedri koje rekonstruiraju i smještaju u suvremeni kontekst kako bi prikazali univerzalna iskustva, ali prije svega komentirali stanje društva i obitelji kao sustava sklonog krizama i konfliktima umjesto junačkim djelima. Ovakva namjera zahtijeva analizu orijentiranu na tekst i kontekst u kojem se zrcali stanje društva i obitelji. Taj se istraživački pothvat prvenstveno temelji na sociološkim promišljanjima o sustavu, krizi i obitelji. Budući da je fokus na društvu i društvenim sustavima, koristi se teorijski pristup njemačkog sociološkog teoretičara Niklasa Luhmanna. U tim okvirima se u odabranim književnim predlošcima na primjeru obitelji kao specifične vrste sustava proučava njezina dinamika u odnosu na društvene promjene i ujedno se utvrđuju temeljne odrednice sustava. Komparativna analiza će osim proučavanja tematskih, kompozicijskih i žanrovskih značajki iznjedriti razlike i sličnosti u analiziranim dramskim djelima vezano uz nekoliko aspekata: pitanje samopoimanja u kontekstu obitelji, uzroci, manifestacije i posljedice krize – kako utječe na likove i kako se likovi mijenjaju u interakciji s krizom.

ŠPANJOLSKA DRAMA NA PRIJELAZU STOLJEĆA: KONCEPT DRUGOGA U ANALIZI VLASTITOG IDENTITETA UNUTAR GLOBALNIH MIGRACIJA

Ivana Krpan — 2023-12-29

Rad obrađuje temu globalnih migracija u suvremenoj španjolskoj drami na prijelazu stoljeća, od 90-ih godina XX. do prvog desetljeća XXI. stoljeća, kada uočavamo sve veći broj dramskih djela koja tematiziraju probleme s kojima se susreće multikulturalno španjolsko društvo. Unutar danog povijesnog konteksta utvrđuju se tematske smjernice dramskih djela u kojima motivi poput marginalizacije, rasizma i netolerancije prema strancima ocrtavaju sliku šire kulturne pozadine i sveprisutnu polarizaciju španjolskog društva. Analiziraju se motivi koji tvore migrantski diskurs te žanrovske osobitosti dramskih djela na tragu postmodernizma, pri čemu se naglasak stavlja na dekonstrukciju nacionalnog narativa na kojem se gradi predodžba stabilnog kulturnog identiteta u opreci prema Drugome.

EPITAFI NA GROBLJIMA OTOKA PAGA

Ivo Fabijanić — 2023-12-29

U radu istražujemo epitafe koji su zabilježeni na nadgrobnim spomenicima groblja otoka Paga. Ukupno je riječ o dvama gradskim grobljima – u Pagu i Novalji te dvanaest mjesnih ili seoskih groblja: stara i nova groblja u Dinjiškoj, Vlašićima, Povljani i groblja u Gorici, Šimunima, Kolanu, Zubovićima, Metajni i Lunu. U prvoj fazi istraživanja, specifičnom metodom terenskoga istraživanja (Fabijanić 2021.) prikupljeni su svi epitafi na spomenutim grobljima, a u drugoj fazi prikazani su kvalitativni podatci. Učinjena je raščlamba epitafa na osnovi njihove kompozicijske i leksičke strukture, tj. na nominalne, aforističke i literarizirane epitafe, ali i na osnovi njihovih specifičnih karakteristika: prema sadržaju, jeziku, stilu.

ŠIRINOM I DUBINOM DO VISINE

Bernardina Petrović — 2023-12-29

Prikaz zbornika u čast Diani Stolac "Širinom filološke misli" (ur. Borana Morić-Mohorovičić i Anastazija Vlastelić) Hrvatska sveučilišna naklada – Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Zagreb – Rijeka, 2022.

KUŽAN I POPRAVLJEN – BOGU HVALI – OFICIJ RIMSKI (1530. – 2023.)

Vera Blažević Krezić — 2023-12-29

Prikaz knjige "OFICIJ RIMSKI. Šimun Kožičić Benja. Rijeka, 1530. Pretisak i latinička transliteracija sa studijom i popratnim tekstovima", Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – Sveučilišna knjižnica Rijeka, Zagreb – Rijeka, 2023.
Pripremu pretiska i latiničnu transliteraciju izdanja napravila je Sanja Zubčić.

RIJEČ-DVIJE O HRVATSKIM FRAZEMIMA S BROJEVNOM SASTAVNICOM

Sandra Marman — 2023-12-29

Prikaz knjige Željke Macan "U četiri oka: o hrvatskim frazemima s brojevnom sastavnicom", Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 2022.