FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja

ANALIZA ODABRANIH POSUĐENICA U SOCIOLEKTU PLANINARA NJEMAČKOG GOVORNOG PODRUČJA

Krzysztof Sakowski — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

U posljednjem desetljeću raste zanimanje za penjanje u cijelome svijetu, pa tako i u Njemačkoj, stoga se razvio i sociolekt vezan uz to područje. Međunarodni karakter ove discipline svoj odraz nalazi i u kontaktima među jezicima čijom su posljedicom posuđeni leksički elementi u njemačkome jeziku. Cilj je ovoga članka analiza leksičkih posuđenica potvrđenih u sociolektu penjača. Provedenom se analizom želi ukazati na moguće etimološke putove, stupanj asimilacije i motivaciju u pozadini tog procesa. Uzimajući u obzir kriterij zastupljenosti, u članku se uglavnom govori o posuđenicama iz engleskog, francuskog i talijanskog jezika.

ENKLITIKE NAKON POČETNE SINTAGME U SUVREMENOM PISANOM HRVATSKOM

Petar Vuković, Laura Sajko — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Iako enklitike u suvremenom pisanom hrvatskom često dolaze neposredno nakon početne sintagme, npr. Njezin prijatelj je stigao kući, kodifikacijski priručnici taj položaj uglavnom proskribiraju te propisuju razdvajanje sintagme, npr. Njezin je prijatelj stigao kući, ili odgođeno smještanje enklitike, npr. Njezin prijatelj stigao je kući. Na temelju istraživanja provedenoga na korpusu sastavljenom od nelektoriranih znanstvenih tekstova veličine oko 180 000 riječi u radu1 se opisuju stvarne suvremene tendencije u smještanju enklitika u rečenicama s početnom sintagmom te se iznose preporuke za kodifikaciju. U korpusu jednoznačno dominira odgođeno smještanje, pri čemu enklitike za domaćina najčešće biraju prvu riječ zdesna od početne sintagme koja samostalno čini rečeničnu sastavnicu. U većini slučajeva posrijedi je predikat, iako predikat u pravilu nije domaćin ako se nalazi na samom kraju rečenice. Položaj neposredno nakon sintagme u korpusu se pojavljuje znatno češće od razdvajanja sintagme, koje je uobičajeno samo u sintagmama sastavljenima od zamjenice (rjeđe i pridjeva) i imenice te u slučaju čestica koje modificiraju rečeničnu sastavnicu, dok se u sintagmama drukčijega sastava češće pojavljuje samo ako imaju ulogu imenskoga dijela predikata. Razdvajanje je sintagme pritom znatno češće povezano sa samostalnim enklitikama nego s enklitičkim skupinama. Neke od uočenih tendencija potvrđene su kao statistički značajne primjenom hi-kvadrat testa, dok su one za koje primjena toga testa nije bila moguća prikazane deskriptivnom statistikom. U preporukama za kodifikaciju kao osnovni i neutralni položaj u pisanom hrvatskom ističe se odgođeno smještanje, dok se za razdvajanje sintagme izvan navedenih slučajeva navodi da je razmjerno rijetko te obilježeno kao knjiško. Položaj neposredno nakon sintagme snažno prodire u pisanu uporabu i u suvremenom hrvatskom ne nosi obilježja supstandardnosti, iako se može povezati s manjom formalnošću.

TERMINOLOŠKA VARIJACIJA U PRAVNIM TEKSTOVIMA EUROPSKE UNIJE

Martina Bajčić — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Ovaj rad istražuje terminološku varijaciju u pravnim tekstovima Europske unije. U suvremenoj terminologiji varijacija se prihvaća ne samo kao normalna pojava u jeziku struke, već i kao funkcionalno sredstvo koje može doprinijeti dinamičnosti jezika struke. Međutim, u pravnoj znanosti i nomotehnici dosljedna upotreba nazivlja temeljno je načelo izrade propisa s obzirom na to da nedosljedna upotreba nazivlja može prouzročiti neujednačenu primjenu pravnih propisa te narušiti pravnu sigurnost. Ujednačena primjena prava osobito je važna u višejezičnome kontekstu Europske unije. Kako bi se istražila varijacija u tom kontekstu, sastavljen je paralelni korpus engleskih i hrvatskih tekstova Europske unije koji uređuju područje kriptoimovine. Kvantitativnom i kvalitativnom korpusnom analizom utvrdit će se učestalost varijacije u hrvatskome i engleskome jeziku. Raščlanit će se vrste i uzroci varijanata u skladu sa suvremenim teorijskim istraživanjima varijacije u jeziku struke te predložiti novi kriteriji za utvrđivanje pravnih varijanata pritom uzimajući u obzir posebnosti pravnoga područja. Rezultati će doprinijeti suvremenim teorijskim i na korpus usmjerenim istraživanjima jezika struke te svrishodnosti korištenja paralelnih korpusa u istraživanju terminološke varijacije.

KORPUSNO UTEMELJENA ANALIZA JEZIČNIH SREDSTAVA S POTENCIJALNOM FUNKCIJOM OGRAĐIVANJA U POMORSKOPRAVNIM TEKSTOVIMA NA ENGLESKOME JEZIKU

Sandra Tominac Coslovich — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Ograde (engl. hedges) su epistemički jezični elementi kojima se ublažavaju kategoričke tvrdnje, odnosno izražava mogućnost, nesigurnost, neodređenost ili stupanj opredijeljenosti govornika ili autora teksta prema istinitosti iskaza. Jezično ograđivanje jedna je od temeljnih značajki znanstvenog diskursa. No, isto tako, ograđivanje se javlja i u specijaliziranim tekstovima pravnog diskursa, u kojima ovakvi epistemički izrazi obavljaju specifične komunikacijske i žanrovske funkcije. U radu su prikazani rezultati istraživanja jezičnih sredstava koja mogu potencijalno vršiti funkciju ograda u pomorskopravnim tekstovima na engleskom jeziku, pri čemu je analiza provedena na jezičnom korpusu sastavljenom od četiriju pomorskopravnih tekstova. Tekstovi obuhvaćaju dvije međunarodne konvencije, jedan pravilnik i jedan kodeks. Na temelju popisa potencijalnih leksičkih ograda i strategija ograđivanja do sada zabilježenih u prethodnim sličnim istraživanjima, provedena je kvantitativna analiza s pomoću računalno-jezikoslovnog alata Sketch Engine te su ponuđeni i kvalitativno analizirani odabrani primjeri ograda iz korpusa. Najčešće potencijalne leksičke ograde zabilježene u korpusu jesu epistemički modalni glagoli, dok su od potencijalnih strategija najznačajnije pogodbene rečenice i pasiv. Ograde se koriste kao tekstualna sredstva za izražavanje (ne)preciznosti, ograničavanje opsega primjene pravnih propisa i ublažavanje stava prema istinitosti ili vjerojatnosti iskaza te impliciraju da određeni iskaz nije utemeljen na pouzdanom znanju, već plauzibilnom i/ili hipotetičkom rasuđivanju.

METAPJESNIŠTVO SLAVONSKIH ROMANTIČARA

Dubravka Brunčić — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

U radu se razmatraju obilježja metapjesništva slavonskih romantičara kao teorijsko-književnoga žanrovskog hibrida u kojem se različitim metatekstualnim strategijama (re)kreirao romantičarski mit o pjesničkim kreativnim moćima i promicala romantičarska ideja autonomije umjetničkoga rada, pridonoseći tako konstituiranju romantičarske poetike u hrvatskoj književnosti. Utvrđuje se također da je žanr, uz rad na autonomizaciji književnosti, karakteriziralo podupiranje i reflektiranje 19-stoljetnih hrvatskih nacionalno-kulturnih identifikacijskih procesa. Uporabom imaginarija Parnasa metaforički se označavala vrijednost slavonske književne baštine kao sastavnice hrvatske književnosti te se reprezentirao rad na razvoju jedinstvene hrvatske nacionalne književnosti i uspostavi nacionalnoga književnog kanona.

АКО РОМАНОТ Е „ПРОПУШТЕНА ИСТОРИЈА

Марија Ѓорѓиева-Димова — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Поаѓајќи од премисите за актуелноста на интердискурзивните релации меѓу книжевноста и историјата во современиот македонски роман, целта на овој текст е да ја елаборира и да ја потврди таа теза преку толкување на романот Ако се родат некакви чувства од македонскиот писател Блаже Миневски. Теориските рамки на истражувањето се поврзани со концепциите за постмодернистичкиот историски роман на Елизабет Веселинг и на Брајан Мекхејл коишто ќе бидат интерпре-тативно применети врз романот на Миневски. Толкувачкиот фокус е поставен врз две рамништа: 1. Врз жанровските варијации на постмодернистичкиот историски роман, отелотворени во моделот „правење историографија“; 2. врз епистемолошките и онтолошките теми во романот на Миневски и метафикциските постапки преку коишто тие теми се артикулирани во романот.

SUPUTNICI NA RAZMEĐU

Slaven Crnić — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Rad analizira načine na koje dinamike hegemonijskog maskuliniteta u Travničkoj hronici Ive Andrića izazivaju i reflektiraju šire ideološke i političke sukobe. U užem fokusu rada su teorijski doprinosi studija maskuliniteta proučavanju literarnoga teksta te tri ključna aspekta u kojima se teme kulturnog identiteta i alteriteta prelamaju kroz Andrićeve značenjski bogate reprezentacije raznovrsnih maskuliniteta. Prvo se generacijski sukob koji Andrić uvodi između svoja dva glavna lika, francuskih konzula Davillea i Des Fossésa, interpretativno uokviruje u ključu kritičkih teorija hegemonijskog maskuliniteta. Tekst se potom okreće različitim rodnim profilima koje normativni muškarci Travničke hronike uspostavljaju kroz svoje odnose sa ženama te načinima na koje ti rodni odnosi reflektiraju njihovu specifičnu poziciju unutar konfiguracije hegemonijskog maskuliniteta, ali i šire ideološke stavove i političke ciljeve. Konačno, rad izdvaja dvije specifične situacije u kojima roman kroz mušku homoseksualnost cementira osjećaj pripadnosti među normativnim muškarcima, ali i uspostavlja granice unutar hegemonijskog maskuliniteta koje se protežu kako onkraj njihovih međusobnih sukoba tako i onkraj konfliktnih geopolitičkih misija i sociokulturnih lojalnosti.

OBRANA KORČULE ANTUNA ROZANOVIĆA

Irena Bratičević — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Godine 1571. Antun Rozanović sudjelovao je u obrani Korčule od napada turskih gusara, nakon čega je najvažnija zbivanja vezana uz pripremu obrane i uz samu bitku opisao u latinskom djelu pod naslovom Corcyrae Melenae opus. Njegovo djelo redovito su upotrebljavali povjesničari kao izvještaj koji nudi podatke iz prve ruke, dok s književnoznanstvenog aspekta ono još nije dovoljno istraženo. U ovom se radu Rozanovićevo djelo promatra u odnosu prema izvještajima o obrani koje je sastavio na talijanskom jeziku u obliku dopisa mletačkoj vladi i u obliku pisma prijatelju, a zatim se analiziraju postupci pomoću kojih je sadržaj izvještaja proširen i literarno oblikovan u latinskom tekstu. Na koncu se u skladu s uvriježenom klasifikacijom novolatinske književnosti Rozanovićev tekst smješta u tradiciju historiografskog žanra komentara.

VRIJEDNA KNJIGA KOGNITIVNOLINGVISTIČKIH RASPRAVA U KROATISTICI

Ismail Palić — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige:

Branimir Belaj: "Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik" (Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2023)

NOVA GRAMATIKA BOSANSKOGA JEZIKA

Branimir Belaj — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige:

Ismail Palić: "Gramatika bosanskoga jezika, Sintaksa, knjiga I" (Univerzitet u Sarajevu, Institut za jezik, Sarajevo, 2024)

LUPIĆEVA SKLADNJA IZVRSNA PRVOG CJELOVITOG IZDANJA DJELA HANIBALA LUCIĆA

Dolores Grmača — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige:

"Hanibal Lucić, Djela" Priredio Ivan Lupić. Talijanske tekstove preveo Borna Treska, Stoljeća hrvatske književnosti. Knjiga 155 (Matica hrvatska, Zagreb, 2023)

MEDIJSKA RASLOJENOST KLASIČNOG DETEKTIVSKOG PRIPOVIJEDANJA

Domagoj Brozović — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige:

Antonija Primorac: "Što čitamo kad čitamo hrvatskog Sherlocka Holmesa: prijevod, pastiš i digitalni zaokret u svjetskoj književnosti" (Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka, 2023)

NOVI POGLEDI NA SUVREMENU DRAMSKU I KAZALIŠNU SCENU NJEMAČKOG GOVORNOG PODRUČJA

Iris Spajić — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige:

Sonja Novak i Katarina Žeravica: "Dramski i kazališni krajolik njemačkog govornog područja na početku 21. stoljeća" (Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2023)

VRIJEDNOSNA SUČELJA MEDIJSKE COVID KULTURE U ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA

Vladimír Patráš — pon, 30 pro 2024 00:00:00 +0100

Pojava bolesti COVID-19 dovela je do radikalnih podjela u zajednicama te preoblikovala značajan dio prostora interpersonalne komunikacije u suvremenome “glokaliziranom” svijetu. Standardi koji su rezultat povijesnog i kulturnoga razvoja, fleksibilno stabilni komunikacijski koncepti te univerzalno primjenjivi kodovi sa zamjetnom razinom per¬suazivnosti i ekspresivnosti rezultirali su ubrzanim odgovorima na posebne zahtjeve i izazove s kojima se diskurs suvremenih društvenih medija treba, želi ili može nositi. U pragmakomunikacijskome okviru koji obuhvaća pitanja povezana s bolešću COVID-19 očito su aktivirane i integrirane metode i sredstva profesionalnih (medicinskoga, psiho¬loškoga, socijalnoga, ekonomskoga, političkoga, vojnoga) i medijskoga diskursa, uključujući ekstremnu persuazivnost, inherentnu kolokvijalizaciju te individualizaciju mrežnih medijskih proizvoda. U kontekstu istančanoga tematskoga i pragmatičkoga spektra, na sjecištu navedenih komunikacijskih značajki, stvoren je kulturalno specifičan način intertekstualnoga medijskog predstavljanja sadržaja, namjera i učinaka. Polazeći od prilagođene teorije govornih činova, ova je studija usmjerena na sociopragmatičku definiciju sučelja u području vrijednosti takozvane covid kulture, koja se javlja u suvreme¬nim elektroničkim medijima koji donose tekstove u kojima autori izražavaju svoja mišljenja.