https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik <p style="text-align: justify;"><em><span lang="HR">Historijski zbornik</span></em><span lang="HR"> znanstveni je časopis koji objavljuje radove tematski vezane uz razdoblje od stare do suvremene povijesti. Izdavač je Društvo za hrvatsku povjesnicu.</span></p> <p style="text-align: justify;"><em><span lang="HR">Historijski zbornik</span></em><span lang="HR"> izlazi dva puta godišnje.</span></p> Društvo za hrvatsku povjesnicu hr-HR Historijski zbornik 0351-2193 <ul> <li>Nositelji autorskih prva su izdavač Društvo za hrvatsku povjesnicu i autori. <em>Historijski zbornik</em> je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik, sukladno Creative Commons licenci <a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/deed.hr"><strong>CC BY-NC</strong></a>. Radove objavljene u <em>Historijski zbornik</em> dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova. Uredništvo ne odgovara za navode i gledišta iznesena u pojedinim prilozima.</li> <li style="text-align: justify; line-height: 18.75pt; background: white;"><span style="font-size: 10.0pt; font-family: 'Segoe UI',sans-serif;"> </span></li> </ul> https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28660 <p>U radu se predstavlja sažet sadržaj djela Ġazavātnāme-i Cezīre-i Kilid ve Zadre (Knjiga osvajanja otoka Krete i Zadra) u kojem su opisani osmansko-mletački sukobi u Dalmaciji u vrijeme Kandijskog rata (1645. – 1669.). Djelo je u drugoj polovici 17. stoljeća napisao Sipahizade Ahmed Čelebi, rođen u Livnu. Navedeni su i glavni podaci iz životopisa Ahmeda Čelebija i ukazano je na značenje njegova djela za vojnu, ali i za kulturnu povijest Bosne, Hrvatske i Dalmacije.</p> Nedim Zahirović Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 1 21 10.59412/hz.76.2.1 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28661 <p>Postavljanje dvojezičnih grbova u Zagrebu u kolovozu 1883. i njihovo kasnije uklanjanje događaji su koji su izazvali golemo nezadovoljstvo u Hrvatskoj i još više okrenuli Hrvate protiv Mađara. Prethodili su kasnijim zbivanjima koja su dovela do konačnog raskida hrvatsko-ugarske državne zajednice. Narodni pokret iz 1883. godine neizostavni je segment hrvatske povijesti, koji je svoj nastavak dobio 1903. godine, kada su opetovano izbili sukobi i prosvjedi protiv Budimpešte i njoj lojalnih hrvatskih vlasti. U ovom radu analiziramo raspravu u Ugarskom (središnjem, zajedničkom) saboru i donošenje saborske odluke o skidanju ploča s dvojezičnim natpisima i o postavljanju „nijemih ploča“. Obrazlažu se razlozi za postavljanje mađarskih grbova u Hrvatskoj i za njihovo skidanje, ali i motivi koji su naveli ugarsku vladu da se za potvrdu svojih poteza naknadno obrati Ugarskom saboru. Na temelju arhivskog materijala daje se uvid u tijek saborske rasprave (od 2. do 12. listopada 1883.), način donošenja odluke i stajalište oporbe o „hrvatskom pitanju“.</p> László Heka Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 23 45 10.59412/hz.76.2.2 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28663 <p>U radu se nastoji prikazati što je radništvo prema popisu konfisciranih knjiga iz 1880. godine moglo čitati u knjižnicama Osječkog radničko-obrazovnog društva (1867.) i Obrtničko-radničkog društva (1874.). Iz perspektive povijesti čitanja i korištenjem objavljenih izvora (popisa knjiga, novinskih članaka, dopisa gradskih i državnih vlasti) analizira se i tko je, kada i gdje mogao čitati knjige u spomenutim društvima. Konfiscirane knjige koje su se nalazile na popisu podijeljene su prema disciplinarnim područjima, jeziku na kojem su djela tiskana, a autori/ autorice djela prema spolu i državama u kojima su živjeli. Analizom dostupnih izvora došlo se do zaključka da su na popisu bili najprisutniji povijesno-ljubavni romani objavljeni na njemačkom jeziku, a muški autori zastupljeniji su od ženskih. Potencijalni korisnici knjižnica bili su većinom zanatlije stranoga podrijetla, koji su dostupne knjige mogli čitati u večernjim satima u prostorijama Šeperove pivovare i u hotelu „Europa“.</p> Valentina Kezić Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 47 74 10.59412/hz.76.2.3 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28664 <p>Nebom nad Bleiburgom 15. svibnja 1945., kako tumače mnogi svjedoci, prelijetali su piloti britanskoga Kraljevskoga ratnog zrakoplovstva. Njihova je misija bila „demonstracija sile“, odnosno prikazivanje britanske zračne nadmoći svima na tlu. To nije uključivalo samo poražene osovinske snage, nego i postrojbe Jugoslavenske armije. U ovom se radu na temelju izvorne arhivske građe objašnjavaju okolnosti njihova djelovanja te prenose opažanja pilota o događajima na tlu. Uz Britance, i jedan američki avion također je nadlijetao to područje, no s posve različitom misijom. Bio je to zrakoplov namijenjen fotografskom izviđanju i pritom je izradio vrlo kvalitetne fotografije cijelog područja. Na temelju tih fotografija te njihove usporedbe s arhivskim dokumentima i iskazima svjedoka, u radu se obrađuje pitanje brojnosti kolona koje su u svibnju 1945. pri povlačenju iz Nezavisne Države Hrvatske stigle do Bleiburga, njihov točan raspored na bleiburškom polju i cesti od Hrusta do jugoslavenskog teritorija te raspored britanskih trupa na tlu. Obrađuje se i utjecaj odnosa snaga na terenu na odluku britanskih zapovjednika da se ne prihvati predaja izbjeglica i zabrani im se prolazak dublje na austrijski teritorij. Malobrojnost i loš taktički položaj britanskih oružanih formacija kod Bleiburga izravno su utjecali na odluku britanskog zapovjedništva da pod svaku cijenu spriječi prelazak izbjegličke kolone dublje u Austriju i utječe na njihovu predaju snagama Jugoslavenske armije.</p> Goran Hutinec Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 75 110 10.59412/hz.76.2.4 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28665 <p>Tema rada su komiteti za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, s posebnim naglaskom na Socijalističku Republiku Hrvatsku. Pojašnjeno je zašto su komiteti osnivani, koje su glavne značajke njihovog djelovanja, kao i prijepori o njihovoj smislenosti od 1979. do 1989. godine. Rad se temelji na gradivu Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, težišno Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu SR Hrvatske, kojem je i dana najveća pozornost u ovoj problematici.</p> Davor Marijan Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 111 132 10.59412/hz.76.2.5 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28666 <p>Vrijeme spada među najvažnije koncepte historijske znanosti, stoga će ovdje biti naglasak na analizi teorija dvojice istaknutih povjesničara čiji su teorijski koncepti zaslužni za preispitivanje tradicionalnih teorijskih paradigmi o vremenu u prvim desetljećima nakon Drugoga svjetskog rata: Fernanda Braudela – njegova teorija o trodiobi vremena (histoire événementielle, conjuncture i longue durée) te Reinharta Kosellecka (Theorie der geschichtlichen Zeiten s njezinim glavnim sastavnicama: Vergangene Zukunft i Zeitschichten). S jedne strane, bit će istraženo na koji način Braudel, kao predstavnik škole Annales, pristupa historijskom vremenu, a s druge strane, propitat će se kako Koselleck, kao predstavnik i zagovaratelj njemačke Begriffsgeschichte, teorijski obrađuje historijsko vrijeme. Cilj ovog rada jest, s pomoću analize koncepcije i historiografskih djela spomenutih autora, pokazati kako se mijenjalo poimanje vremena u suvremenoj historiografiji te komparativnom analizom pokušati razjasniti složenost koncepta vremena i njegova mjesta unutar historijske znanosti.</p> Mihaela Marić Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 133 170 10.59412/hz.76.2.6 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28699 <p>Naslovnica, impressum i sadržaj.</p> Marica Karakaš Obradov Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-06 2023-12-06 76 2 00 00 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28676 <p>In memoriam povjesničaru Miroslavu Bertoši, preminulom 2023. godine.</p> Branimir Janković Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 190 194 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28667 <p>Prikaz.</p> Ivan Mrnarević Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 173 176 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28668 <p>Prikaz.</p> Ivan Buljević Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 176 178 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28672 <p>Prikaz.</p> Marko Ribičić Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 179 181 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28673 <p>Prikaz.</p> Marko Vukičević Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 182 183 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28674 <p>Prikaz.</p> Nikolina Mokricki Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 184 186 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/historijski-zbornik/article/view/28675 <p>Prikaz.</p> Mislav Radošević Copyright (c) 2023 https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-05 2023-12-05 76 2 186 188