Historijski zbornik

Ideja zemlje od božanstva i antičkog prapočela do modernih ideologija tla

Stanko Andrić — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Tekst koji slijedi pročitan je na početku VII. Kongresa hrvatskih povjesničara (Osijek, 25. – 28. IX. 2024.) uz mjestimična skraćivanja. Tema kongresa bila je Zemlja – kao izravan poticaj i prilog razumijevanju prostora na kome se održava, a to je po prvi put Slavonija, Srijem i Baranja. Izlaganje je posloženo kao panoptikum poimanja riječi zemlja, od etimološko-jezičnog značenja pojma preko religijsko-filozofijskih upotreba riječi do fomulacija o zemlji u političko ideološkom kontekstu.

Politički sukobi i nasilje u kasnosrednjovjekovnim dalmatinskim gradovima

Ante Bećir — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Ovaj rad istražuje ulogu političkog nasilja u kasnosrednjovjekovnim dalmatinskim komunama, s naglaskom na gradove Zadar, Šibenik, Trogir i Split. Tekst polazi od premise da je nasilje predstavljalo ključni element u društvenim krizama koje su oblikovale procese društvenog i institucionalnog razvoja. Nakon uvoda slijedi osvrt na relevantnu literaturu koja se bavi frakcijskim skupinama i „kulturom nasilja“ na historiografski cjelovitije istraženim talijanskim primjerima. Potom se u radu raščlanjuju slučajevi političkog nasilja – zavjera, izbijanja i suzbijanja pobuna te otvorenih frakcijskih sukoba koja su nerijetko završavale progonstvom, na primjerima iz Zadra, Šibenika, Trogira i Splita. Naglašava se kako je nasilje oblikovalo kolektivne identitete unutar lokalnih zajednica te utjecalo na promjene u društvenim i političkim odnosima. Posebna pozornost posvećena je slučajevima poput mletačke opsade Zadra, protjerivanja vladajućih plemića iz Šibenika te otvorenih političkih sukoba u Splitu i Trogiru između frakcijskih skupina. Ti primjeri pokazuju kako je nasilje često služilo očuvanju ili promjeni postojećih odnosa moći, te kako je utjecalo na oblikovanje frakcijskih diskursa i osveta. Svi ti primjeri potvrđuju važnost političkog nasilja u kasnosrednjovjekovnim dalmatinskim gradovima u oblikovanju društvenih i političkih odnosa dovodeći ih u korelaciju s praksom u susjednim talijanskim komunama.

Gospodarska djelatnost u Dubrovniku za vrijeme epidemije kuge u 14. stoljeću

Gordan Ravančić — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Valovi epidemije kuge značajno su obilježili politički i gospodarski razvoj Europe tijekom čitavog 14. stoljeća. Dubrovnik kao važna sredozemna luka nije mogao izbjeći takvim tendencijama. U dosadašnjoj historiografiji dosta se je raspravljalo o važnosti Dubrovnika za razvoj javnozdravstvenih mjera no pitanje izravnog utjecaja epidemija kuge na dubrovačko gospodarstvo nije detaljnije istraživano. Sačuvano arhivsko gradivo sugerira da kužne epidemije nisu zaustavile gospodarsku aktivnost Grada, a uspješna implementacija karantene i javnozdravstvenih mjera omogućavala je gotovo nesmetanu cirkulaciju ljudi i roba istovremeno štiteći Dubrovnik od najvećih naleta epidemija u 14. stoljeću. U ovom kratkom prilogu, autor ocrtava raznolikost sačuvanog arhivskog gradiva te mogućnosti i metodološke pristupe istraživanja gospodarskih aktivnosti njihova dosega i fluktuacije pod utjecajem epidemija tijekom 14. stoljeća.

Prilog proučavanju znanstvene i društvene aktivnosti Ferde Šišića na temelju korespondencije iz Arhiva HAZU-a u Zagrebu

Meri Kunčić, Zoran Ladić — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Na temelju obimne arhivske građe vezane uz život, znanstveno i političko djelovanje jednog od najuglednijih hrvatskih povjesničara Ferde Šišića, koja je arhivistički sređena i čuva se u Arhivu HAZU-a u Zagrebu, autori proučavaju njegov odnos sa suvremenicima. U radu se, obradom građe iz Serije A ‒ Pisma raznih korespondenata Šišiću, sadržajnom analizom pisama nastoji ukazati na krug osoba koji su svoja pisma adresirali na Šišića te osobito na razloge pisanja njemu kao jednom od najuglednijih pripadnika hrvatskog intelektualnog miljea konca 19. i prve polovice 20. stoljeća.

Slučaj Maud Pototschnig i kozmetika u međuratnom Zagrebu

Ivana Marinović — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Društvene promjene koje su nastupile po završetku Prvoga svjetskoga rata omogućile su, među ostalim, i pojavu novih oblika zabave, načina provođenja slobodnog vremena, odijevanja i uljepšavanja, što je u većim gradovima poput Zagreba osobito dolazilo do izražaja. Konture novog životnog stila povlačene su na stranicama popularnih tiskovina, poput revije Svijet, koje su pratile i prenosile trendove iz inozemstva, naročito zapadnoeuropskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država. U skladu s time dolazi i do porasta popularnosti kozmetike, što se očitovalo u osnutku niza tvrtki za proizvodnju i distribuciju kozmetičkih proizvoda, kao i pojavi salona za uljepšavanje. Nepostojanje jasnih granica između područja djelatnosti kozmetičara i liječnika specijalista, konkretnije dermatologa, pokazalo se kao ozbiljan problem za nadležna tijela. Kao primjer koji oslikava pojedine aspekte problematike vezane uz pojavu i rad kozmetičkih salona tih godina analizirano je poslovanje zavoda za njegu ljepote zagrebačke kozmetičarke Maud Pototschnig.

Arno J. Mayer (1926. – 2023.)

Branimir Janković — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

In memoriam povjesničaru Arnu J. Mayeru, preminulom 2023. godine.

Björn Weiler, Paths to Kingship in Medieval Latin Europe, c. 950–1200, New York: Cambridge University Press, 2021, 490 str.

Ivan Moškatelo — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz.

Antal Molnár, Zagrebačka biskupija i osmanska Slavonija u 17. stoljeću. Uloga Katoličke crkve u teritorijalnoj integraciji kontinentalne Hrvatske, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2022, 225 str.

Ivan Čepin — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz.

Elisabeth Schöggl-Ernst; Markus Leideck; Marko Medved, Ivan Klobučarić – život i djelo / Johannes Clobucciarich – Leben und Werk, Rijeka; Graz: Državni arhiv u Rijeci; Steiermärkisches Landesarchiv, 2022, 239 str.

Adrian Filčić — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz.

Ivan Jurković; Violeta Moretti (prir.), Bernardin Frankapan Modruški, Oratio pro Croatia – Govor za Hrvatsku, Školska knjiga: Zagreb, 2022, 207 str.

Dorotea Vargić — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz.

Sanja Žaja Vrbica, Peter Zimmermann, Dunavska Monarhija i Dubrovnik, Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku, 2023, 235 str.

Ivan Mrnarević — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz.

Vladimír Dzuro, Istražitelj. Demoni balkanskog rata i svjetska pravda, Zagreb; Vinkovci; Slavonski Brod: HIP; MH-ogranak Vinkovci; Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje HIP-a; HMDCDR, 2023, 341 str.

Andrea Briješki — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz.

Natka Badurina, Strah od pamćenja. Književnost i sjeverni Jadran na ruševinama dvadesetog stoljeća, Zagreb: Disput, 2023, 293 str.

Branimir Janković — pet, 06 pro 2024 00:00:00 +0100

Prikaz.

VII. kongres hrvatskih povjesničara – Zemlja, Osijek, 25. – 28. rujna 2024., Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku

Luka Grbavac — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Izvještaj sa VII. kongresa hrvatskih povjesničara.

Impressum, sadržaj

Marica Karakaš Obradov — čet, 05 pro 2024 00:00:00 +0100

Impressum, sadržaj.