Historijski zbornik

Impressum, sadržaj

Marica Karakaš Obradov — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Impressum, sadržaj

Dodjela nagrada u historiografiji za 2023. godinu

Damir Agičić, Željko Holjevac — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Dodjela nagrada u historiografiji, 2023.

Ad honorem Neven Budak Ad fontes et initia: O početcima ustanove kneštva u dalmatinskim gradovima

Ludwig Steindorff — uto, 27 kol 2024 00:00:00 +0200

Ad honorem Neven Budak

Andrej Čebotarev, Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2022, 319 str.

Vlatko Smiljanić — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Prikaz.

Dominique Kalifa, The Belle Époque. A Cultural History, Paris and Beyond, New York: Columbia Univerity Press, 2021, 264 str.

Antea Tokić — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Prikaz.

Marijan Buljan, Politička povijest Splita od 1918. do 1941., Zagreb: Leykam international, 2022, 831 str.

Stipica Grgić — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Prikaz.

Brendan Simms; Charlie Laderman, Hitlerov američki gambit: Pearl Harbor i nezaustavljiv ulazak Njemačke u globalni rat, prev. Damir Biličić, Zagreb: Ljevak, 2022, 533 str.

Ivan Ćorić — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Prikaz.

Stella Ghervas, Conquering Peace: From the Enlightenment to the European Union, Cambridge, Massachusetts; London: Harvard University Press, 2021, 529 str.

Marko Ribičić — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Prikaz.

Victor Serge, Ako je ponoć u stoljeću, prev. Marina Alia Jurišić, Zagreb: Disput, 2023, 264 str.

Branimir Janković — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Prikaz.

Politika drugim sredstvima: sveučilišna predavanja Izidora Kršnjavoga

Igor Vranić — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

U radu se razmatraju sveučilišna predavanja Izidora Kršnjavoga na temelju arhivske građe iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu i Arhiva za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj je rada razjasniti intelektualnu pozadinu Kršnjavijevih predavanja te glavne teme i poruke koje je želio prenijeti studentima. U radu se također upućuje na akademske uzore koji su imali ključni utjecaj na Kršnjavoga kao znanstvenika i javnoga radnika.

Brodovlasnici iz obitelji Ferić i struktura pomoraca na njihovim brodovima

Zdravka Jelaska Marijan — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Promjene državnih granica i uloga upravnog središta koju Split dobiva u međuratnom razdoblju utjecali su i na promjenu značenja pojedinih gospodarskih grana u strukturi gradskog gospodarstva. Brodarstvo je u Splitu tijekom međuratnog razdoblja bilježilo brzi uspon, a nije se oslanjalo na neku značajniju brodarsku tradiciju iz prethodnog razdoblja. Brodarstvo tek u međuratnom razdoblju postaje značajna gospodarska grana u Splitu, a u gradu 1930-ih sjedište ima veći broj brodarskih poduzeća. Za temu ovoga rada izabrano je jedno od manjih parobrodarskih poduzeća, koje se s vremenom diobom obiteljske imovine podijelilo na dva još manja, na čijim primjerima se razmatra više pitanja važnih za razvoj grada, odnosno za promjene njegove društvene i gospodarske strukture. Na temelju arhivske građe koja sadrži podatke o vlasnicima i pomorcima istražuje se interes domicilnog stanovništva za pomorstvo, struktura zaposlenih s obzirom na mjesto rođenja i mjesto prebivanja te promjena gravitacijskog područja Splita.

Granica između Njemačkog Reicha i NDH (1941. – 1945.). Slučaj rijeke Sutle

Peter Mikša, Matija Zorn — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Današnja granica između Slovenije i Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata i njemačke okupacije Slovenije bila je dio južne granice njemačkog Reicha. Granica je bila označena graničnim kamenima, a Njemačka je granično područje osigurala visokom žičanom ogradom i drugim tehničkim barijerama čiji su ostaci vidljivi i danas. Prelazak granice bio je otežan, što je za lokalno stanovništvo predstavljalo velik izazov jer su mnogi bili tzv. dvovlasnici. Krijumčarenje je dovelo do mnogih ilegalnih prelazaka granice što je rezultiralo brojnim smrtnim posljedicama, prije svega zbog mina. One su bile velik problem još dugo nakon završetka rata.

Obračun jugoslavenskih komunista s „narodnim neprijateljem“ u Gorskome kotaru – primjer svećenika Stjepana Horžića

Wollfy Krašić — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Rad na temelju arhivskih izvora, objavljenih i neobjavljenih svjedočenja suvremenika, novinskih priloga te publicističke i znanstvene literature pobija optužnicu i presudu na smrt strijeljanjem od 31. prosinca 1944. Vojnog suda XI. Korpusne vojne oblasti – Vijeća kod komande goranskog područja protiv katoličkog svećenika Stjepana Horžića, koji je služio kao kapelan u župi Mrkopalj te privremeno upravljao župama u Ravnoj Gori i Vrbovskome. Sud Jugoslavenske armije Horžića je osudio kao „narodnog neprijatelja,“ koji je širio „ustašku ideologiju“ i vjeru u pobjedu Njemačkog Reicha te podrivao vlast Narodnooslobodilačkog pokreta u Gorskome kotaru. Međutim, brojni i različiti izvori nedvojbeno sugeriraju kako Horžićev rad nije izlazio iz okvira djelovanja katoličkog svećenika te da je smaknut jer je vrlo uspješno onemogućavao ostvarivanje utjecaja jugoslavenskih komunista na stanovništvo općine Mrkopalj, posebno djecu, mlade i žene.

Prilog proučavanju rada općih poljoprivrednih zadruga u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji. Primjer karlovačkog kotara (1950. – 1952.)

Nikola Perković — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Na početku 1950. godine partijska tijela Federativne Narodne Republike Jugoslavije donijela su sveobuhvatan plan razvoja općih poljoprivrednih zadruga. Realizacija toga plana trebala je omogućiti organizacijsko učvršćivanje i poslovno osposobljavanje zadrugara, unapređenje poljoprivredne proizvodnje, veći angažman zadruga u otkupu, ekonomičnije skupljanje štednih uloga, djelotvornije razvijanje zadružne trgovine i ugostiteljstva te podizanje kulturnog, društvenog i ekonomskog standarda seljačkog stanovništva. U članku se na temelju neobjavljenog arhivskog materijala i novinskih članaka analizira rad četiriju općih poljoprivrednih zadruga u karlovačkom kotaru od 1950. do 1952. godine. Analizom su obuhvaćene opće poljoprivredne zadruge u Dugoj Resi, Malom Erjavcu, Novigradu i Vivodini.

Kritika i popularizacija povijesti u metal glazbi – primjer Sabatona

Karlo Rukavina, Filip Šimunjak — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

Iako se proučavanjem prošlosti primarno bave akademski obrazovani povjesničari, neosporna ostaje činjenica da je povijest dio opće i popularne kulture te da u tumačenju povijesnih događaja, osoba i fenomena često postoji jaz između javnosti i uskih akademskih krugova. Jedna od domena popularne kulture koja često ulazi u interakciju s historiografijom jest i glazba. U ovome se radu na primjeru švedskog benda Sabaton analiziraju izazovi i mogućnosti popularizacije povijesti posredstvom popularnih medija. Glazba koja tematizira prošlost povjesničarima je koristan medij za proučavanje formiranja popularnog narativa o povijesnim događajima, a iako po mnogočemu različita od akademske historiografije s njom ipak dijeli pojedine sličnosti i izazove – primjerice, pitanje kako pristupati i obrađivati kontroverzne teme.

„Šef“ ovaj put otišao zauvijek... in memoriam Ante Gulina

Sabine Florence Fabijanec — ned, 28 srp 2024 00:00:00 +0200

In memoriam povjesničaru Anti Gulinu preminulom 2023. godine.