Zaključavanje „najboljeg interesa” djece – o statusu dječjih prava tijekom reagiranja na COVID-19

Autor(i)

Ključne riječi:

reakcije na COVID-19, lockdown, prava djeteta, javnozdravstvene aktivnosti, zagovaranje

Sažetak

https://doi.org/10.21860/j.13.1.9

Ustav Svjetske zdravstvene organizacije i UN-ova Konvencija o pravima djeteta naglašavaju jedinstveni položaj djece, značaj zdravog razvoja i obveze javnih i privatnih dionika da uvijek razmišljaju o najboljem interesu djeteta. Nema dokaza, barem u Njemačkoj, da se ta obveza prikladno ispoštovala prilikom reagiranja na COVID-19. S druge strane, postoje jasni dokazi iz različitih dijelova svijeta da je zatvaranje škola i svih mjesta društvenih okupljanja značajno oštetilo socijalan, emocionalan čak i intelektualan razvoj mnoge djece. Prava djece nisu bila zaštićena tijekom reagiranja na koronakrizu. Ovaj se članak zalaže da ovo zanemarivanje položaja djece potiče iz utilitarističkog gledišta na zdravlje svih, umjesto pojedinaca. Kako bi se zaštitila prava djece u javnozdravstvenim aktivnostima, procedure predviđene UN-ovom konvencijom i njezine regulative koje vode računa o najboljem interesu djeteta moraju se pravilno implementirati u budućnosti.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-09-24

Broj časopisa

Svezak 13 Br. 1 (2022): Jahr – European Journal of Bioethics

Rubrika

Pandemic and responsibility

Autorska prava

Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
  2. Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
  3. Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).