Problematika obrade lektire za djecu s govorno-jezičnim poremećajima: primjer suradnje knjižničara i učitelja

Sažetak

Cilj je ovog rada prikazati zajedničku suradnju učitelja razredne nastave i knjižničara koji su zajednički prilagodili i obradili lektiru za drugi razred osnovne škole za djecu s govorno-jezičnim poremećajima u Osnovnoj školi Poliklinike SUVAG. Isto tako, namjera nam je ukazati na činjenicu da kroz takve zajedničke suradnje lektira može postati djeci zanimljiva i ugodna aktivnost koja će izazvati želju za čitanjem, pojačati interes prema knjizi i ojačati čitalačke kompetencije.

Čitanje lektire za djecu školske dobi postaje sve teži i zahtjevniji zadatak. Mnogobrojna istraživanja pokazala su da je lektira djeci sve manje atraktivna i da je smatraju nepoželjnim školskim zadatkom. Razlog tome leži u činjenici okrenutosti djece i mladih prema suvremenim medijima, poput društvenih mreža, playstationa i ostalih videoigara. Manjak interesa za knjigu još je više izražen kod djece koja su razvila govorno-jezični poremećaj i kod kojih su čitalačke kompetencije znatno smanjene. U radu s takvom djecom učitelj treba uložiti dodatne napore kako bi kod djece potaknuo interes za čitanje uz nužnu prilagodbu u načinu obrade lektire. Nužno je i poželjno da učitelj ili nastavnik u proces planiranja i prilagodbe lektirnih naslova uključi što je moguće češće školskog knjižničara koji svojim znanjima i vještinama može pridonijeti stvaranju zanimljivijeg ozračja pri primjeni novih metoda u obradi lektirne građe. Zajednička suradnja može rezultirati zanimljivom izvanučioničkom aktivnošću koja za rezultat ima nastanak nekog novog materijala, poput plakata, igrokaza i tome slično. Uvođenje takve učestale suradnje u proces obrade lektire izuzetno je poželjan oblik rada, a poseban benefit ima za učenike.

Ključne riječi: lektira; knjižnica; razredna nastava; djeca s govorno-jezičnim poremećajima