Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka

Impresum

2025-02-20

Uvodna riječ

Anja Kučan Buterin — 2025-03-16

Knjižnice International Hellenic University u Solunu

Aleksandra Moslavac — 2024-12-30

U listopadu 2024. godine knjižničarke knjižnice Filozofskoga fakulteta u Rijeci Gabrijela Štimac-Rajaković i Aleksandra Moslavac posjetile su knjižnice Međunarodnoga grčkog sveučilišta - International Hellenic University u Solunu u Grčkoj. Iako na Filozofskome fakultetu u Rijeci postoji višegodišnja tradicija razmjene Erasmus+, bio je to tek treći takav posjet djelatnica Knjižnice FFRI inozemnim knjižnicama. Međunarodno grčko sveučilište u Solunu integrirano je sveučilište koje djeluje na pet kampusa raspoređenih diljem Grčke, od čega smo u tjednu od 14. do 18. listopada posjetile knjižnice dvaju kampusa smještenih u bližoj okolici Soluna – knjižnice kampusa Sindos i kampusa Thermi. Navedene knjižnice samostalne su jedinice unutar sveučilišta, a prema namjeni, strukturi korisnika i sadržaju knjižničnog fonda pripadaju skupini visokoškolskih knjižnica.

Prikaz navedenih knjižnica te više o tome zašto je za knjižničare važno razmjenjivati međunarodna iskustva i koje su prednosti ovih posjeta (nedostaci nisu zabilježeni), osim širenja mreže suradnika i stjecanja novih prijateljstava, bit će obrazloženo u daljnjem tekstu. Opis posjeta bit će smješten u širi okvir kojim će se ukratko predstaviti program Erasmus+ i dati kratak osvrt na grčki knjižnični i visokoškolski sustav.

Literarna biblioterapija – primjeri dobre prakse (Creative Bibliotherapy – Examples of a Good Practice)

Maja Cvjetković — 2025-02-20

U radu se daje izvješće o sudjelovanju na međunarodnoj konferenciji 1st European Biblio/Poetry Therapy Conference koja je održana u Budimpešti.

Radionica Literarne biblioterapije „I moja mama je bila djevojčica“

Maja Cvjetković — 2025-02-20

U radu se prikazuje provođenje radionice Literarne biblioterapije u Grafičkoj tehničkoj školi Rijeka.

Prikaz projekta Gervaisu za 120 let

Mia Host — 2025-02-20

Povodom 120. obljetnice rođenja književnika Drage Gervaisa, a sukladno strateškim zadatcima škole: njegovati običaje i govor ovoga kraja; omogućiti sudjelovanja učenika u različitim interakcijama koje će poticajno djelovati na stvaranje novih znanja i razvoj djetetova identiteta radi ostvarivanja potencijala, školske 2023./24. godine proveden je u Osnovnoj školi „Drago Gervais“ Brešca projekt Gervaisu za 120 let.

Projekt se provodio tijekom cijele školske godine na redovnoj i dodatnoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima te terenskoj nastavi. Ciljevi projekta bili su obilježiti obljetnicu rođenja Drage Gervaisa te istražiti njegov život i stvaralaštvo, očuvati čakavsko narječje te tradicionalne igre i plesove našega kraja, razvijati kreativnost i samopouzdanje učenika.

Provedbom dodatnih odgojno-obrazovnih sadržaja zastupljenih projektom zadovoljene su učeničke potrebe za razvijanjem kreativnosti te kvalitetnim provođenjem vremena, a stečena znanja, vještine i produkti ostaju trajna vrijednost sudionicima projekta, kao i generacijama koje dolaze.

Preporuka za Desideratu - Sandra Hirsh i informacijske znanosti danas i sutra

Ana Bogdanić — 2025-02-20

U radu se daje kratak prikaz rada Sandre Hirsh, urednice značajnih publikacija iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, Information Services Today i Library 2035: Imagining the Next Generation of Libraries.

Slikovnice i priče kao poticaj za unaprjeđivanje mentalnog zdravlja učenika razredne nastave

Matea Dobrović Juričić — 2025-02-20

U današnjem užurbanom svijetu, sve veća pozornost pridaje se važnosti brige o mentalnom zdravlju. Djeca i mladi tijekom odrastanja još uvijek uče kako se koristiti svojim sposobnostima da bi uspješno rješavali životne izazove. Procjenjuje se da je među učenicima oko 20% onih koji imaju probleme s mentalnim zdravljem koji ih ometaju u radu i stvaranju odnosa. Obzirom da djeca veliki dio svog odrastanja provedu u školi, učitelji su važan čimbenik koji učenicima mogu pomoći u stjecanju temeljnih kompetencija potrebnih za optimalno funkcioniranje u svijetu koji ih okružuje te umanjiti djelovanje rizičnih čimbenika koji utječu na mentalno zdravlje djece.

U poticanju važnosti brige za mentalno zdravlje učiteljima u radu mogu pomoći slikovnice i priče. Slikovnica je prva knjiga s kojom se dijete susreće, stoga je njena uloga vrlo važna jer utječe na opći razvoj djeteta. One osim jezičnog razvoja, utječu na jačanje socijalno – emocionalnih kompetencija koje su potrebne učenicima u školskom okruženju, ali i u svakodnevnom životu.

U članku će biti predstavljene teorijske spoznaje o mentalnom zdravlju djece i mladih te uloga škole kao odgojno-obrazovne ustanove i odgojno-obrazovnih djelatnika u promicanju važnosti brige o mentalnom zdravlju djece. Predstavit ćemo slikovnice i priče koje potiču emocionalni razvoj djece s popratnim aktivnostima koje su provedene u našoj školi s učenicima razredne nastave za vrijeme redovne nastave, produženog boravka te u školskoj knjižnici.

Austrijska knjižnica Rijeka - zasebna zbirka u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Rijeci

Aleksandra Moslavac — 2025-02-20

Knjižnica Filozofskog fakulteta u Rijeci zaprimila je u fond zbirku Austrijske knjižnice s više od četiri tisuće jedinica darovane građe, čime je postala dijelom mreže hrvatskih knjižnica koje u svome sastavu imaju zbirke Austrijskih knjižnica. Cilj je rada prikazati izazove koji su obilježili provođenje ovog projekta, osobito s aspekta prekapacitiranosti smještajnih prostora i preuzimanja količine darovane građe u odnosu na planiranu izgradnju i oblikovanje fonda, kao i na pozitivne učinke koji su ostvareni preuzimanjem ove zbirke.

Rad će prikazati kratak pregled Austrijskih knjižnica u Hrvatskoj i osvrnuti se na njihov značaj, izložiti postupak osnivanja i smještanja zbirke Austrijske knjižnice u Rijeci te deskriptivnom analizom komentirati praksu prihvata darovane građe, problematiku smještajnih kapaciteta i ostala pitanja s kojima se visokoškolske knjižnice susreću kod prihvata darovane građe.

Rezultati pokazuju da je zaprimanjem zbirke Austrijske knjižnice fond Knjižnice Filozofskog fakulteta uvećan za 5,35 %. Aktivnosti promoviranja zbirke među korisnicima utjecale su na povećanje broja edukacijskih radionica kao i na povećanje dinamike kulturnih aktivnosti Knjižnice. Očekuje se da će uključivanje zbirke u fond povećati pokazatelje posudbe i broj korisnika Knjižnice, što će biti vidljivo u narednom statističkom izvještajnom razdoblju.

Visokoškolske knjižnice imaju specifično oblikovane fondove namijenjene ponajprije izvođenju studijskih programa i istraživačkim preferencijama matične institucije. Čest je slučaj da su darovi visokoškolskim knjižnicama percipirani kao neželjeni, posebno ako se radi o većoj količini darovane građe. Primjer integracije zbirke Austrijske knjižnice u fond Knjižnice Filozofskog fakulteta u Rijeci predstavlja primjer dobre prakse iz kojega se može zaključiti da je za uspjeh poslovanja visokoškolske knjižnice ključna suradnja i fleksibilnost u poslovanju.

Netiketa i internetski izazovi: prepoznavanje i rješavanje neprikladnog ponašanja u školskim knjižnicama Virovitičko-podravske županije

Josip Strija — 2025-02-20

Rad istražuje ulogu školskih knjižničara u promicanju netikete i prevenciji neprikladnog ponašanja na internetu među učenicima, ističući njihovu ključnu ulogu u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja. U suvremenom društvu, gdje digitalne tehnologije postaju sastavni dio svakodnevnog života učenika, raste potreba za sustavnom edukacijom o odgovornom digitalnom ponašanju. Poseban naglasak stavljen je na izazove poput cyberbullyinga, dijeljenja neprimjerenog sadržaja i širenja dezinformacija koji mogu ozbiljno ugroziti emocionalno i psihičko zdravlje mladih korisnika interneta. Poseban dio rada posvećen je radionici organiziranoj za školske knjižničare u Virovitičko-podravskoj županiji, osmišljenoj s ciljem unaprjeđenja njihovih znanja i vještina potrebnih za prepoznavanje i rješavanje problema povezanih s neprikladnim online ponašanjem. Radionica je obuhvatila teme poput važnosti netikete, poštivanja autorskih prava, prepoznavanja i prijavljivanja neprikladnog sadržaja te implementacije strategija nenasilne komunikacije. Kroz praktične primjere i diskusiju knjižničari su stekli alate za učinkovitije djelovanje u području edukacije i podrške učenicima u digitalnom okruženju. Rezultati radionice pokazali su da knjižničari prepoznaju važnost promicanja netikete te su svjesni svoje odgovornosti u oblikovanju pozitivnih digitalnih navika kod učenika. Međutim, identificirana je potreba za kontinuiranom edukacijom kako bi knjižničari ostali u korak s brzim razvojem tehnologija i sve sofisticiranijim izazovima u online okruženju. Suradnja s nastavnicima, roditeljima i stručnjacima iz različitih područja prepoznata je kao ključan faktor u stvaranju sigurnog i podržavajućeg digitalnog prostora. Kontinuirano osnaživanje kapaciteta školskih knjižničara dodatnim edukacijama, praktičnim radionicama i međusobnom suradnjom od presudne su važnosti za promicanje odgovornog i sigurnog digitalnog ponašanja među učenicima.

Nakladnička djelatnost Muzeja grada Zagreba – 95 godina od prvog izdanja

Milena Bušić — 2025-02-20

Cilj ovoga rada je prikazati razvoj i dati pregled nakladničke djelatnosti Muzeja grada Zagreba (dalje: Muzej ili MGZ), od samih početaka do danas te tako promovirati muzejska izdanja kao izravne rezultate rada muzeja i njegovih djelatnika – posrednike u prenošenju ideja, poruka i znanja. Iako osnovan davne 1907. godine Muzej je započeo s nakladništvom dvadesetak godina poslije. Između prve publikacije, izdane 1929., do danas, stoji preko 180 izdanja, a ovdje nije ubrojena ogromna količina promotivnih izdanja, u vidu letaka, tj. deplijana ili pak plakata.

U uvodu se donose općenite informacije o nakladništvu te sažete informacije o početcima muzejskog nakladništva, odnosno o prvim muzejskim publikacijama u svijetu i Hrvatskoj. Slijedi poglavlje o vrstama muzejskih izdanja te se propituje koji su razlozi njihova objavljivanja. Središnji dio rada posvećen je pregledu nakladničke djelatnosti Muzeja grada Zagreba. Prvo poglavlje donosi detaljniji osvrt na razvoj događaja s početka djelatnosti, prve publikacije, a veliki dio spoznaja iznesenih u tom poglavlju temeljen je na istraživanju izvornih arhivskih dokumenata. Izdvojeno je poglavlje o izdanjima uz izložbe kao najbrojnijim izdanjima, s naglaskom na kataloge povremenih izložbi, a u sljedećim poglavljima tematizira se raznolikost ostalih publikacija u izdanju Muzeja grada Zagreba krećući se i tematski i kronološki kroz nakladničku djelatnost. Posljednje poglavlje posvećeno je elektroničkim izdanjima, s posebnim osvrtom na virtualnu izložbu koja tematizira nakladničku djelatnost Muzeja grada Zagreba.