Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka

Darovana građa u knjižničnom fondu Sveučilišne knjižnice Rijeka 2017. - 2021.

Sanja Kosić — 2023-02-20

Cilj: Darovana građa dio je knjižničnog fonda Sveučilišne knjižnice. Knjižnica Rijeka od 2019. ima objavljene Smjernice za izgradnju fonda koje uključuju i postupanje prema darovima. Cilj je rada temeljem podataka o količini i vrsti darovane građe uključene u fond, podataka o darovateljima, zbirkama u koje se građa raspoređuje i podataka o korištenosti dati pregled postupanja s darovima u Sveučilišnoj knjižnici te preporuke koje bi unaprijedile ovaj dio poslovanja. Pristup: Na temelju podataka iz inventarnih knjiga i knjižničnog programa o pristiglim darovima u petogodišnjem razdoblju (2017. – 2021.) provedena je analiza primljene građe prema količini, vrsti, darovateljima, zbirkama i korištenosti. Rezultati: Rezultati pokazuju da je samo manji dio primljene darovane građe u konačnici i korišten no da ta korištena građa odgovara potrebama najbrojnije korisničke skupine u knjižnici. Originalnost/vrijednost: U domaćoj i stranoj literaturi mali je broj radova koji se bave darovanom građom, a postojeći se radovi uglavnom bave formalnim postupcima u postupanju s darovima do njihova uvrštenja u knjižnični fond. Fokus ovoga rada je na darovanoj građi nakon što se ona uvrsti u knjižnični fond.

Biblioterapijske radionice u knjižnicama Primorsko-goranske županije

Anja Kučan Buterin — 2023-02-20

Cilj. Svrha je ovog rada pokazati vrijednost i primjenjivost biblioterapije, posebice razvojne biblioterapije u prostoru knjižnice.

Pristup. Biblioterapija, s naglaskom na razvojnu biblioterapiju, pridonosi adekvatnom razvoju socioemocionalnih kompetencija djece i mladih, ali i pozitivno utječe na korisnike starije životne dobi. Upravo je knjižničari unutar programa svoje knjižnice i/ili ustanove mogu provoditi. Rad je proizašao analizom i usporedbom tekstova nastalih na temu biblioterapije te prikazom provedbe i vrednovanja biblioterapijskog ciklusa radionica.

Rezultati. Nakon provedenih biblioterapijskih radionica uočeno je da je za uspješnost radionice potrebna dobra komunikacija s korisnicima, razvijanje grupne povezanosti i atmosfere podržavanja i međusobnog uvažavanja te izbor adekvatne literature i tehnika rada koje će se koristiti u biblioterapijske svrhe. Rezultati pokazuju provođenje biblioterapijskih radionica u knjižnicama Primorsko-goranske županije, s posebnim osvrtom na provedbu programa „Pričam ti priču“ u suradnji Gradske knjižnice Rijeka i Udruge za promicanje dobrobiti djece „Portić“. Iz rezultata provedbi radionica vidljivo je zadovoljstvo kako neposrednih korisnika (djece u dobi do 4 do 6 godina), tako i posrednih korisnika (roditelja, skrbnika). Nedostatak takvog tipa radionica u knjižnicama Primorsko-goranske županije te želja korisnika provedenih radionica za njihovim nastavkom, pokazuje da biblioterapijske radionice i dalje trebaju biti dio knjižničnih usluga, koje bi se trebale nastaviti razvijati u tom smjeru. Pritom su se ovdje istakli upravo knjižničari različitih ustanova koji bi za provedbu takvog tipa radionica trebali, uz stručne knjižničarske kompetencije, imati i pedagoške kompetencije, razvijen senzibilitet u radu s ljudima te biti otvoreni za dodatne edukacije i interdisciplinarni pristup čitanju.

Originalnost. U radu se govori o ulozi knjižničara u primjeni razvojne biblioterapije u radu s djecom, na primjeru ciklusa biblioterapijskih radionica u sklopu programa „Pričam ti priču“ Gradske knjižnice Rijeka. Na praktičnoj razini opisane biblioterapijske radionice mogu poslužiti kao smjernice za izradu sličnih programa u praksi narodnih i školskih knjižnica, kao i za unaprjeđivanju prakse u drugim knjižnicama sa sličnim iskustvom.

Problematika obrade lektire za djecu s govorno-jezičnim poremećajima: primjer suradnje knjižničara i učitelja

Ivan Crnjac — 2023-02-20

Cilj je ovog rada prikazati zajedničku suradnju učitelja razredne nastave i knjižničara koji su zajednički prilagodili i obradili lektiru za drugi razred osnovne škole za djecu s govorno-jezičnim poremećajima u Osnovnoj školi Poliklinike SUVAG. Isto tako, namjera nam je ukazati na činjenicu da kroz takve zajedničke suradnje lektira može postati djeci zanimljiva i ugodna aktivnost koja će izazvati želju za čitanjem, pojačati interes prema knjizi i ojačati čitalačke kompetencije.

Čitanje lektire za djecu školske dobi postaje sve teži i zahtjevniji zadatak. Mnogobrojna istraživanja pokazala su da je lektira djeci sve manje atraktivna i da je smatraju nepoželjnim školskim zadatkom. Razlog tome leži u činjenici okrenutosti djece i mladih prema suvremenim medijima, poput društvenih mreža, playstationa i ostalih videoigara. Manjak interesa za knjigu još je više izražen kod djece koja su razvila govorno-jezični poremećaj i kod kojih su čitalačke kompetencije znatno smanjene. U radu s takvom djecom učitelj treba uložiti dodatne napore kako bi kod djece potaknuo interes za čitanje uz nužnu prilagodbu u načinu obrade lektire. Nužno je i poželjno da učitelj ili nastavnik u proces planiranja i prilagodbe lektirnih naslova uključi što je moguće češće školskog knjižničara koji svojim znanjima i vještinama može pridonijeti stvaranju zanimljivijeg ozračja pri primjeni novih metoda u obradi lektirne građe. Zajednička suradnja može rezultirati zanimljivom izvanučioničkom aktivnošću koja za rezultat ima nastanak nekog novog materijala, poput plakata, igrokaza i tome slično. Uvođenje takve učestale suradnje u proces obrade lektire izuzetno je poželjan oblik rada, a poseban benefit ima za učenike.

Ključne riječi: lektira; knjižnica; razredna nastava; djeca s govorno-jezičnim poremećajima

Program preventivne konzervacije knjižnične građe u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka 2019. – 2022.

Sanja Kosić — 2023-02-20

Sveučilišna knjižnica Rijeka u svom fondu čuva velik broj svezaka stare građe koja je i zaštićeno kulturno dobro. Prolaskom vremena ta građa propada te je potrebno poduzeti mjere kako bi se propadanje usporilo. Knjižnica zbog toga, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija, posljednje četiri godine provodi program preventivne konzervacije najstarije knjižnične građe iz svog fonda.

Knjižnica i zajednica: od „prozorčića“ do suradnje, kreativnosti i zajedništva (prikaz predavanja održanog na Skupštini KDR-a 1. srpnja 2022.)

Madlen Zubović — 2023-02-20

U kratkom izlaganju knjižničarka Prometne škole istaknula je specifične aktivnosti kojima je ostvarena suradnja s Gradskom knjižnicom Rijeka, školskom knjižnicom Strojarske škole i riječkim Centrom tehničke kulture. Aktivnosti obuhvaćaju scensko stvaralaštvo, književne susrete, vođeno istraživačko učenje te projekte vezane uz primjenu aditivnih tehnologija odnosno 3D modeliranja i ispisa. U okviru dugogodišnjeg bavljenja scenskim stvaralaštvom, između dvadesetak predstava, naglasak je upravo na onim ostvarenjima kojima je ili postignut veliki uspjeh pa su izvođene pred širom zajednicom, ili pak na onima nastalim iz zajedničkih suradnji s GKR u okviru njihovih programa za mlade. Književni susreti s riječkim piscima Zoranom Žmirićem, Velidom Đekićem, Davorom Mandićem i Kristianom Novakom, plod su zajedničkog promišljanja i organizacije knjižničarki Prometne i Strojarske škole koje dijele isti prostor školske knjižnice. Jednako tako, osim zajedničkog prostora navedene knjižničarke povezuje i ideja o transformaciji knjižnice u makerspace[1] prostor u kojem će mladi učiti i djelovati.

Ključne riječi: školska knjižnica, scensko stvaralaštvo, književni susreti, zajednica, transformacija, kreativnost

[1] Hacklab, hackerspace, hackspace ili makerspace radni je prostor, često neprofitan, kojim upravlja zajednica i u kojem se osobe koje dijele zajedničke interese poput računarstva, strojne obrade, tehnologije, znanosti, digitalnih ili elektroničkih umjetnosti mogu sastajati, družiti i surađivati. (Wikipedija. https://hr.wikipedia.org/wiki/Hacklab#cite_note-1 Pristupljeno 11. siječnja 2023.)

Obilježavanje Europske godine mladih u školskim knjižnicama

Nensi Čargonja Košuta — 2023-02-20

Nakon dvije godine „borbe“ s pandemijom i njezinim brojnim posljedicama Europska komisija donijela je službeni prijedlog da se 2022. proglasi Europskom godinom mladih s prvenstvenim ciljem da se mladima pruži potpora s obzirom na pandemiju. Iz istog razloga Europska komisija u suradnji s Europskim parlamentom odlučila je pomoći svim mladima Europske unije, a posebno onima u nepovoljnom položaju iz ruralnih ili udaljenih područja i onima u osjetljivijoj skupini društva, kako bi postali aktivni građani i potakli pozitivne promjene. Bitan faktor ohrabrenja i pokazivanja novih aspekata i prilika „leži“ i u temama „zelene“ i digitalne Europe.

Detaljnije o svim planovima i aktivnostima te institucijama i udrugama koje su uključene u provedbu navedenog može se pronaći na raznim mrežnim mjestima vezanim za pojam Europske godine mladih; poput službene mrežne stranice EU[1], AMPEU[2] i sličnih[3]. U ovome članku bit će predstavljeni konkretni primjeri predavanja, radionica, susreta, humanitarnih akcija i drugih aktivnosti koje su tijekom kalendarske 2022. godine s učenicima od 1. do 8. razreda, bilo virtualno ili uživo, provedene u školskim knjižnicama PGŽ-a; prvenstveno u najvećoj riječkoj osnovnoj školi „Srdoči“ i koje su potom prijavljene i označene na Europskoj karti aktivnosti[4].

[1] Službena internetska stranica EU.// URL: https://europa.eu/youth/year-of-youth_hr

[2] AMPEU.// URL: Ampeu | Europska godina mladih

[3] Primjerice: 2022. Europska godina mladih. Dostupno na: https://www.mladi.hr/2022-europska-godina-mladih-2/ (30. 12. 2022.)

[4] Riječ je o interaktivnoj karti događanja Europskog portala za mlade na kojoj je moguće prijaviti događanja te europskoj i globalnoj publici kroz različite informativne i kreativne aktivnosti predstaviti razmišljanja o poboljšanju uvjeta za mlade, njihovih vještina i postignuća. (Citirano s https://ampeu.hr/novosti/europska-godina-mladih-u-hrvatskoj-prijavljeno-cak-101-dogadjaj; 30. 12. 2022.)

Godina čitanja u knjižnici OŠ „Srdoči“

Nensi Čargonja Košuta — 2023-02-20

Na prijedlog Ministarstva kulture i medija Vlada Republike Hrvatske 2021. godinu proglasila je Godinom čitanja. Realizacija je to mjere Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja[1], donesene još 2017., a brojne provedene aktivnosti u svim vrstama knjižnica tijekom 2021. te pripadajuće joj školske 2022. godine imale su za izričit cilj - poticanje čitanja.

Ni knjižnica OŠ „Srdoči“ nije u tome bila iznimka te je tim povodom samo pojačala svoje tradicionalno nastojanje da svoje korisnike kroz razne radionice, pričaonice, virtualne ili osobne susrete s književnicima, sudjelovanja u čitalačkim i srodnim projektima, nabavom recentnijih naslova i sl. dodatno potakne na „druženje“ s knjigom.

Dio provedenih aktivnosti u 2021./2022. bit će predstavljen u ovome članku, prvenstveno kao inspiracija kolegama (osnovnoškolskim) knjižničarima u planiranju svog budućeg rada, a važno je napomenuti i da su neke od njih već od ranije dostupne na službenoj mrežnoj stranici Školskih knjižničara u Godini čitanja[2], pod modulima Projekti školskih knjižnica u Godini čitanja i Vijesti iz školskih knjižnica, te na službenoj mrežnoj stranici OŠ „Srdoči“[3].

[1] Nacionalna strategija poticanja čitanja. Dostupno na: https://min-kulture.gov.hr/nacionalna-strategija-poticanja-citanja/16264 (20. 11. 2022.)

[2] Školske knjižnice u godini čitanja: web-stranica stručnih županijskih vijeća školskih knjižničara. Dostupno na: https://sites.google.com/view/skolskek-u-godinicitanja/home?authuser=0 (20. 11. 2022.)

[3]Mrežna stranica knjižnice OŠ „Srdoči“. Dostupno na: http://os-srdoci-ri.skole.hr/skola/knji_nica_/vijesti_iz_knji_nice

Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije

Lara Pavić — 2023-02-20

Gradska knjižnica Rijeka kao matična knjižnica za narodne i školske knjižnice
Primorsko-goranske županije pokrenula je novi projekt funkcionalnog povezivanja knjižnica
na području svoje nadležnosti. Radi se o zajedničkom digitalnom repozitoriju koji obuhvaća
digitalne knjižnice narodnih i školskih knjižnica na području Županije koje posjeduju vrijednu
zavičajnu građu. Ovaj je projekt prirodan nastavak dvanaest godina dugog projekta
umrežavanja narodnih i školskih knjižnica u jedinstveni knjižnično-informacijski sustav,
rezultat čega je standardizirani program za knjižnično poslovanje koji koristi 100 % narodnih i
osnovnoškolskih knjižnica te 90 % srednjoškolskih knjižnica u Županiji.

Knjižnice – motor (ne)idealnog grada

Lara Pavić — 2023-02-20

Gradska knjižnica Rijeka prošle je godine proslavila veliki 60. rođendan. Tim je
povodom organiziran interdisciplinarni stručni skup pod nazivom Knjižnice – motor (ne)idealnog grada sa središnjom temom preplitanja razvoja knjižnica u urbanim sredinama i šireg gradskog razvoja. Razgovaralo se o odnosu knjižnice i arhitekture, odnosno važnosti knjižnične zgrade kao fizičkog prostora u kojem se odvija knjižnična djelatnost, ali i o važnosti neprestane prilagodbe poslovanja knjižnica vremenu u kojemu djeluju i galopirajućoj transformaciji korisničkih potreba i navika.

Prikaz provođenja preventivnog programa i eTwinning projekta „Čitanjem do sebe“ kroz suradnju knjižničara i psihologa u Osnovnoj školi „Gornja Vežica“

Anja Kučan Buterin — 2023-02-20

Cilj. Svrha je ovog prikaza pokazati provođenje projekta u suradnji knjižničara i psihologa, kao programa primarne prevencije s ciljem poticanja razvoja socioemocionalnih kompetencija učenika u svrhu prevencije teškoća mentalnog zdravlja.

Pristup. U posljednje vrijeme bilježi se rastuća pojavnost teškoća mentalnog zdravlja u sve ranijoj dobi. Upravo škola ima ulogu podržavanja pozitivnog razvoja djece i preveniranja potencijalnih mentalnih teškoća. Kroz suradnju knjižničara i psihologa osmislio se preventivni program i projekt „Čitanjem do sebe“ koji se provodi u nekoliko osnovnih škola. Rad je proizašao iz osobnih iskustava tijekom provođenja navedenog programa.

Rezultati. Rad prikazuje vrijednost korištenja terapeutskih priča za razvoj socioemocionalnih kompetencija, koristeći biblioterapijske i ostale kreativne metode u obliku radionica s učenicima. Rezultati pokazuju kako se formom terapeutskih priča vođenim čitanjem i različitim kreativnim tehnikama kod učenika može povećati samorazumijevanje i samoopažanje, osjetljivost na interpersonalne odnose, razviti kreativnost i samoizražavanje, ohrabriti ih za pozitivno mišljenje i kreativno rješavanja problema, ojačati komunikacijske vještine, a pritom i ujediniti različite aspekte osobnosti te osloboditi snažne emocije i napetosti.

Originalnost. Rad pokazuje autorski preventivni program i projekt objavljen na eTwinning platformi koji se provodi među učenicima osnovnih škola kroz suradnju knjižničara i psihologa te međusobnu suradnju.