Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka <p><strong>Knjižničar/ka</strong> je recenzirani znanstveni i stručni e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka otvoren za suradnju znanstvenicima i stručnjacima iz informacijskih znanosti iz područja knjižničarstva i knjižnične i informacijske znanosti. Cilj je objavljivanja časopisa pridonijeti razvoju knjižničarstva u teoriji i na praktičnoj razini te ukazati na inovacije i aktualna događanja popularizacijom rada knjižničara svih vrsta knjižnica. U tom smislu objavljuje radove koji su po svom sadržaju važni za znanstvenu i stručnu javnost koju zanima to područje i pregled aktualnih zbivanja povezanih s aktivnošću i djelatnošću knjižničara lokalne zajednice i članova HKD-a PGŽ-a.</p> <p>Objavljuje se uz financijsku potporu Primorsko-goranske županije iz programa za zadovoljenje javnih potreba u području kulture.</p> <p> </p> <p> </p> <p><em> </em></p> <p> </p> <p><em> </em></p> Knjižničarsko društvo Rijeka hr-HR Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 1848-5790 Školska knjižnica i obrazovanje odraslih u COVID-19 (ne)vremenu https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14793 <p>Širenje virusa COVID-19 sredinom ožujka 2020. godine razlog je prvog zatvaranja škola i prelazak u online radno okruženje1. U Strojarskoj školi za industrijska i obrtnička zanimanja u Rijeci zatvaranje je potaknulo niz pitanja i zabrinutosti kod svih uključenih u rad škole.</p> Anita Pešut Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 39 42 Zeleni kutak Gradske Knjižnice Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14794 <p>Zelena boja podsjeća nas na šumu, livadu, prirodu... nekako baš i ne na knjižnicu, zar ne? Ipak, knjižnica 21. stoljeća je hibridno fleksibilno materijalno i virtualno okruženje koje se konstantno mijenja, prilagođavajući se svijetu koji je okružuje, naravno, ako želi opstati i ostati relevantna u lokalnoj, nacionalnoj i svjetskoj zajednici. Davne 2011. godine Društvo bibliotekara Istre, predvođeno vizionarom Ivanom Kraljevićem, pokrenulo je projekt Zelena knjižnica koji je bio pokretač razvoja sustavnih knjižničnih razvojnih zelenih programa u različitim knjižnicama diljem Hrvatske (vidi Dragaš, Božica. Zelene knjižnice za zelenu pismenost: hrvatsko iskustvo, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Vol. 60, Broj 4, 2017). Dječji odjel Stribor predvođen kreativnim vizijama Verene Tibljaš i u suradnji s lokalnim Planinarskim društvom Kamenjak od 2010. godine provodi „zeleni projekt“ – Šumu Striborovu, proljetnu i jesensku planinarsku šetnju šumskom šetnicom na riječkom Biviju, uvijek uz bogat kulturni dječji program. Program se organizira dvaput godišnje, prihvaćen je u zajednici i svake godine je sve kvalitetniji, uspješniji i raznovrsniji.</p> Ana Bogdanić Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 43 47 Važnost transparentnosti školske knjižnice i kako je postići https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14795 <p>Pri samom spomenu pojma knjižnica u ljudima se javljaju različite, gotovo oprečne predodžbe. Za razliku od stručnjaka, većina ljudi koja ne pripada knjižničarskoj ili prosvjetarskoj struci knjižnicu doživljava jednoobrazno: kao more tišine u kojem se ne smije ni pisnuti jer tamo netko uvijek nešto čita, uči i sl.; kao mjesto na koje zalaze isključivo štreberi, introverti, socijalno neprilagođeni i njima slični, kojem je osnovna svrha da se onamo ide isključivo posuditi ili vratiti knjigu – i ništa drugo. Jer, što bi se tamo drugo uopće moglo naći i raditi kada je to knjižnica, pa njoj i sam naziv govori da služi samo za knjige…</p> Nensi Čargonja Košuta Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 49 57 Književni program „Rijeka riječi“ i izborni predmet Kreativno čitanje i pisanje u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14796 <p>Učenici Prve riječke hrvatske gimnazije prvi su hrvatski srednjoškolci koji su u svojoj satnici imali izborni predmet Kreativno čitanje i pisanje u okviru kojeg su se redovito družili s autorima književnih djela i to uglavnom autorima koji pripadaju riječkom području. Još 2017. godine u Gimnaziji je, povodom obilježavanja 390. obljetnice Škole, osmišljen i pokrenut program Književni festival „Rijeka riječi“, projekt književnih radionica i susreta s ciljem afirmacije lokalne književne scene okupljene oko neformalne književne skupine Ri Lit.</p> Sandra Vidović Helena de Karina Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 59 63 Zašto čitamo žanrovsku književnost i drugi (mikro)eseji https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14797 <p>Žanrovska književnost održava knjižnice na nogama. O toj temi možemo reći što god želimo – možda joj i suprotstaviti tvrdnju da je, zapravo, riječ o lektiri, a ne žanrovskoj književnosti – no potpisnica ovih redaka neće se libiti braniti svoju tezu uživo, u nastavku teksta i, u nekoj možda malo boljoj budućnosti, na prvoj sljedećoj kavi u gradu.</p> Vesna Kurilić Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 65 67 Sadržajna obrada književnosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14798 <p>Sadržajna obrada sastavni je dio načina obrade publikacija i knjižnične građe koja svakodnevno pristiže u knjižnice i klasifikatorima je podijeljena prema stručnim područjima za koje su zaduženi prema znanstvenim disciplinama za koje su obrazovani. Profesorica Jadranka Lasić-Lazić u predgovoru Pravilnika za predmetni katalog Knjižnica Grada Zagreba iz 2004. godine ističe da je smisao bilježenja književne građe u tome što samo zabilježeno i pohranjeno osigurava svoju dostupnost. Ona ističe da su dugo vremena knjižničari radili prema nepisanim pravilima, prenoseći znanje usmenim putem i učeći kroz praksu, te da je u uvjetima stalnih i brzih promjena teško držati korak.</p> Kristina Silaj Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 69 71 Čitanje u ranoj adolescenciji Uredili: Ivana Batarelo Kokić, Andreja Bubić, Tonči Kokić, Anita Mandarić Vukušić Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2020. https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14799 <p>Osvrt na objavljenu knjigu Čitanje u ranoj adolescenciji Uredili: Ivana Batarelo Kokić, Andreja Bubić, Tonči Kokić, Anita Mandarić Vukušić Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, 2020.</p> Kristina Silaj Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 73 74 Uvodna riječ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14800 <p>Dragi čitatelji časopisa Knjižničar/Knjižničarka, pred vama se nalazi novi broj časopisa koji su uredili članovi novoga uredništva.</p> Dejana Golenko Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 7 7 Uloga knjižnica u ostvarenju prava na pristup informacijama iz perspektive hrvatskih propisa i međunarodnih dokumenata https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/14792 <p>Polazeći od shvaćanja knjižnica kao institucija okrenutih javnosti, u radu se pobliže razmatra njihovu ulogu u ostvarenju prava na pristup informacijama kako bi se utvrdilo u čemu se ona sastoji te istražilo koherentnost pravnog okvira. U radu se najprije koristi relevantnom literaturom radi utvrđivanja značaja knjižnica za funkcioniranje demokratskog društva, a zatim i pravnom interpretacijom relevantnih odredbi pozitivnih hrvatskih propisa, ali i međunarodnih ugovora, kao i drugih dokumenata. Utvrđeno je da se spomenuta uloga sastoji od objavljivanja i omogućavanja informacijama, ali se u njima nipošto ne iscrpljuje, posebice imajući u vidu da ustavno pravo na pristup informacijama nije apsolutne naravi,<br />već njegovu protutežu čini ustavno jamstvo sigurnosti i tajnosti osobnih podataka. Istovremeno, takvu ulogu ne bi trebalo sagledavati izolirano od pojedinih ovom radu fokus istraživačke pažnje usmjerava se na pitanje uloge knjižnica u ostvarivanju prava na pristup informacijama kroz analizu njezine pravne perspektive kako bi se utvrdilo u čemu se ta uloga sastoji, ali i na pitanje koherentnosti pravnog okvira. U tom cilju, nakon prvoga, uvodnog dijela, u drugom dijelu rada najprije se kroz uvid u relevantnu literaturu osvrće na značaj knjižnica za funkcioniranje demokratskog<br />društva, napose u kontekstu prava na pristup informacijama, dok se u trećem dijelu rada razmatraju relevantne norme međunarodnih ugovora i drugih dokumenata. U četvrtom dijelu rada pristupa se izlaganju i interpretaciji ustavnih i zakonskih normi koje čine važeći pravni okvir u uređenju ove materije u Republici Hrvatskoj, a u petom dijelu rada posebno se osvrće na pitanje ograničenja prava na pristup informacijama. Nakon što se u šestom dijelu ukaže na potrebu za inkluzivnim pristupom u sagledavanju propisanih uloga knjižnica u ostvarenju ustavnog prava na pristup informacijama, u sedmom, završnom dijelu rada pristupa se zaključnim razmatranjima.</p> Gordan Struić Copyright (c) 2021 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka 2021-02-04 2021-02-04 11 11 11 36