Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka <p><strong>Knjižničar/ka</strong> je recenzirani znanstveni i stručni e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka otvoren za suradnju znanstvenicima i stručnjacima iz informacijskih znanosti iz područja knjižničarstva i knjižnične i informacijske znanosti. Cilj je objavljivanja časopisa pridonijeti razvoju knjižničarstva u teoriji i na praktičnoj razini te ukazati na inovacije i aktualna događanja popularizacijom rada knjižničara svih vrsta knjižnica. U tom smislu objavljuje radove koji su po svom sadržaju važni za znanstvenu i stručnu javnost koju zanima to područje i pregled aktualnih zbivanja povezanih s aktivnošću i djelatnošću knjižničara lokalne zajednice i članova HKD-a PGŽ-a.</p> <p>Objavljuje se uz financijsku potporu Primorsko-goranske županije iz programa za zadovoljenje javnih potreba u području kulture.</p> <p> </p> <p> </p> <p><em> </em></p> <p> </p> <p><em> </em></p> hr-HR dejana.golenko@gmail.com (dr.sc. Dejana Golenko) urednistvo.kdr@gmail.com (Jelena Višnjić) pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100 OJS 3.2.1.4 http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss 60 Uvodnik https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20955 <p>Uvodna riječ u novi broj časopisa Knjižničar/Knjižničarka.</p> Dejana Golenko Copyright (c) 2022 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20955 pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100 Doktorske disertacije Sveučilišta u Zagrebu objavljene u časopisima u razdoblju od 1880. do 1952. godine https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20956 <p>Članak se bavi temom objavljivanja doktorskih disertacija s kraja 19. i prve polovine 20. stoljeća. Cilj rada je predstaviti rezultate analize na temelju korpusa najstarijih disertacija Sveučilišta u Zagrebu izrađenih i obranjenih u razdoblju od 1880. do 1952. godine koje su objavljene u znanstvenim časopisima te zahvaljujući tome do danas ostale vidljive i dostupne za korištenje. Daje se pregled fakulteta i visokih učilišta te se navode neki od uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u to vrijeme. Uvidom u bibliografije doktorskih disertacija Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da je u navedenom razdoblju stečeno sveukupno 911 doktorata na temelju disertacija, od čega je 371 disertacija objavljena u ukupno 46 časopisa. Uglavnom su se disertacije objavljivale u domaćim časopisima, a najveći broj njih može se pronaći u Veterinarskom arhivu, Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Nastavnom vjesniku i Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva. Dobivenim rezultatima nastoji se dati uvid u dio povijesti znanstvenog komuniciranja, kao i u okolnosti koje utječu na sustavno prikupljanje i osiguravanje dostupnosti disertacija (knjižne građe s obilježjima sive literature).</p> Matilda Justinić, Ivona Milovanović Copyright (c) 2022 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20956 pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100 Uloga knjižnica u postupku savjetovanja s javnošću pri donošenju zakona, drugih propisa i akata https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20957 <p>S obzirom na shvaćanje o potrebi za argumentiranim zastupanjem prava građana prilikom donošenja zakona, drugih propisa i akata te uključivanjem u sâm postupak njihova oblikovanja i donošenja, u radu se istražuje uloga knjižnica u postupku savjetovanja s javnošću, kao jednog od najkorištenijih instrumenata participacije, sagledana iz pravne perspektive kroz interpretaciju važećih hrvatskih propisa te relevantnih međunarodnih i drugih dokumenata kako bi se utvrdilo u čemu se ta uloga sastoji. Pored relevantne literature i normativnog okvira, u radu su posebno istaknuti i pojedini primjeri uloge knjižnica u participativnoj praksi. Utvrđeno je da se njihova participativna uloga sastoji od mogućnosti izravnog uključivanja u postupak savjetovanja s javnošću u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata te od pružanja pomoći javnosti u svrhu njezina uključivanja u postupak savjetovanja putem niza aktivnosti u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Iako knjižnice za svoje akte nisu obvezne provoditi postupak savjetovanja, može se tumačiti i da ne postoji zapreka da to učine, posebice ako se tim aktima može utjecati na interese javnosti. Budući da je riječ o temi koja dosad nije bila predmet istraživanja, očekuje se da će rezultati omogućiti nove spoznaje o ulozi knjižnica u participativnom procesu, uz poticanje znanstvenog interesa za daljnja istraživanja ove teme, ali i kao smjernice pri korištenju tog instrumenta u participativnoj praksi.</p> Gordan Struić Copyright (c) 2022 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20957 pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100 Kamišibaj kot možnost analogne in kreativne komunikacije v času digitalizacije https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20959 <p>Školska knjižnica sastavni je dio obrazovnog procesa u školi. Svojim aktivnostima i raznim projektima za promicanje čitanja pridonosi razvoju čitalačke kulture djece i formiranju pozitivnog odnosa prema knjizi. Jedna od osnovnih zadaća školske knjižnice je pobuditi i ojačati učeničku unutarnju motivaciju ili interes za čitanje, koji se razvija kao rezultat pozitivnih čitateljskih iskustava. Današnji moderni digitalizirani svijet zasićen je mnogim poticajima. Sve se događa vrlo brzo. Protuteža svemu tome je kazalište kamišibaj, koje nam omogućuje bijeg u analogni, kreativni svijet minimalizma, gdje se usredotočujemo samo na pojavu analognih slika i glas pripovjedača. Kamišibaj ili kazalište na papiru dolazi iz Japana. Umjetnost je pripovijedanja priča pored slika na maloj drvenoj pozornici (butaj). U Japanu je korišten gaito kamišibaj s već otisnutim slikama, dok je kod nas utemeljen autorski, tezukuri kamišibaj, za koji odabiremo priču koju želimo podijeliti s publikom, za koju također izrađujemo slikovni materijal i postavljamo tijek kamišibaja. Kroz kazalište kamišibaj možemo djeci usaditi unutarnju motivaciju za čitanje i ljubav prema književnosti na nenametljiv način. Naravno, naša je odgovornost odabrati kvalitetne tekstove. U našoj smo školi odlučili koristiti kamišibaj za interdisciplinarnu i međugeneracijsku suradnju i umrežavanje i tako pripremili predstavu za najmlađe učenike u svečanom prosincu. Stoga smo izabrali prikladnu priču, učenici su je ilustrirali u umjetničkom klubu, a u domaćinstvu su ispekli kolačiće kao ulaznice za predstavu.</p> Nina Kranjec Copyright (c) 2022 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20959 pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100 Vrijeme za bajku u prvom razredu https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20961 <p>Čitanje je privlačno jer nam otkriva nove svjetove, budi maštu, dočarava različite osjećaje, važno za razvoj, učenje, jačanje međusobnih veza. Kako približiti knjige i čitanje djeci koja još ne čitaju, koja su na početku svog životnog puta i u kojima se isprepliće mnoštvo različitih emocija, s kojima se nisu uvijek u stanju nositi? Sama sam se odlučila to učiniti pomoću čitanja slikovnica i takozvane „školske biblioterapije“.</p> Mojca Debeljak Copyright (c) 2022 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20961 pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100 ZELDA – Zelena i održiva knjižnica te edukacija i jačanje kapaciteta https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20962 <p>Predstavljanjem prvog samostalnog Erasmus+ projekta Gradske knjižnice Rijeka pod nazivom ZELDA želi se podijeliti iskustvo i projektne rezultate u stručnoj i široj lokalnoj zajednici i potaknuti knjižničare na daljnje korištenje programa Obrazovanje odraslih Erasmus+ te usmjeravati stručnu i širu zajednici na održivi razvoj i ekološki prihvatljive izbore i životne stilove. Diseminacija iskustva, širenje informacija o zelenoj agendi, dijeljenje dobrih praksi europskih i svjetskih zelenih knjižnica, upoznavanje, povezivanje i suradnja sa stručnjacima te umnožavanje primjera ekoloških prihvatljivijih postupanja osnovna je metodologija u projektu praćenja rada drugih knjižnica. Osiguravajući recentnu literaturu te potičući održive prakse i smanjivanje ekološkog otiska, kako u knjižnici, tako i u široj lokalnoj zajednici, putem održivih praksi i biranih programskih aktivnosti te njihovog medijskog odjeka, Knjižnica nastoji osvještavati, educirati i provoditi sve što teži ostvarivanju zajedničkih globalnih ekoloških ciljeva. Praktična je primjena ekoloških znanja u svakodnevnom životu nešto u čemu može sudjelovati svaki pojedinac, a od općeg je društvenog značaja za čitavu zajednicu i cijeli planet.</p> Andreja Silić Švonja Copyright (c) 2022 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/20962 pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100 Velika putovanja malih knjižnica https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/21268 <p>Forumom knjižničara Kine i zemalja srednje i istočne Europe (1st China-CEEC Curators’ Forum of Libraries Union 2018) u Hangzhou, NR Kini, započeta su velika putovanja malih knjižnica iz Republike Hrvatske koje su na prijedlog osoba visokog ugleda u knjižničarskoj struci dobile priliku predstavljati hrvatsko knjižničarstvo. Gradska knjižnica Bakar, Gradska knjižnica Vodice, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Narodna knjižnica i čitaonica „Halubajska zora“ Viškovo potpisnice su Unije o kulturnoj suradnji koja se odvija po Akcijskom planu u cilju poboljšanja usluga. Ravnopravno i s povjerenjem suradnja se nastavlja kroz treninge, edukacije, obuke, razmjene iskustava i dijeljenje resursa.</p> Dolores Paro‑Mikeli, Branka Miočić Copyright (c) 2022 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/21268 pet, 04 ožu 2022 00:00:00 +0100 Femme fatale i opsesivni poremećaj ljubavi, ili drugačiji Werther https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/21272 <p>Debata kao jedan od najčešće korištenih raspravljačkih formata u odmjeravanju komunikacijskih i interpretacijskih vještina sve se češće koristi kao metoda kojom se potiču čitalačke kompetencije i kritičko mišljenje. Školska knjižnica u suvremenoj školi zauzima ključno mjesto u primjeni inovativnih metoda učenja i poučavanja, stoga i u ovom kontekstu postaje mjesto osmišljavanja i provedbe ove nimalo jednostavne aktivnosti. Kao nastavna metoda primjenjiva je u svim područjima, osobito pri obradi lektirnih naslova, budući da se odabirom intrigantne i provokativne teze potiče učenike na proaktivno čitanje i argumentirano iznošenje misli. U radu ću prikazati debatu na primjeru obrade djela „Patnje mladog Werthera“ J. W. Goethea u trećem razredu gimnazije.</p> Elda Pliško Horvat Copyright (c) 2022 Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/knjiznicar-ka/article/view/21272 pet, 04 ožu 2022 00:00:00 +0100