Knjižničar/Knjižničarka: e-časopis Knjižničarskog društva Rijeka

Uvodnik

Dejana Golenko — pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100

Uvodna riječ u novi broj časopisa Knjižničar/Knjižničarka.

Doktorske disertacije Sveučilišta u Zagrebu objavljene u časopisima u razdoblju od 1880. do 1952. godine

Matilda Justinić, Ivona Milovanović — pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100

Članak se bavi temom objavljivanja doktorskih disertacija s kraja 19. i prve polovine 20. stoljeća. Cilj rada je predstaviti rezultate analize na temelju korpusa najstarijih disertacija Sveučilišta u Zagrebu izrađenih i obranjenih u razdoblju od 1880. do 1952. godine koje su objavljene u znanstvenim časopisima te zahvaljujući tome do danas ostale vidljive i dostupne za korištenje. Daje se pregled fakulteta i visokih učilišta te se navode neki od uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u to vrijeme. Uvidom u bibliografije doktorskih disertacija Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je da je u navedenom razdoblju stečeno sveukupno 911 doktorata na temelju disertacija, od čega je 371 disertacija objavljena u ukupno 46 časopisa. Uglavnom su se disertacije objavljivale u domaćim časopisima, a najveći broj njih može se pronaći u Veterinarskom arhivu, Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Nastavnom vjesniku i Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva. Dobivenim rezultatima nastoji se dati uvid u dio povijesti znanstvenog komuniciranja, kao i u okolnosti koje utječu na sustavno prikupljanje i osiguravanje dostupnosti disertacija (knjižne građe s obilježjima sive literature).

Uloga knjižnica u postupku savjetovanja s javnošću pri donošenju zakona, drugih propisa i akata

Gordan Struić — pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100

S obzirom na shvaćanje o potrebi za argumentiranim zastupanjem prava građana prilikom donošenja zakona, drugih propisa i akata te uključivanjem u sâm postupak njihova oblikovanja i donošenja, u radu se istražuje uloga knjižnica u postupku savjetovanja s javnošću, kao jednog od najkorištenijih instrumenata participacije, sagledana iz pravne perspektive kroz interpretaciju važećih hrvatskih propisa te relevantnih međunarodnih i drugih dokumenata kako bi se utvrdilo u čemu se ta uloga sastoji. Pored relevantne literature i normativnog okvira, u radu su posebno istaknuti i pojedini primjeri uloge knjižnica u participativnoj praksi. Utvrđeno je da se njihova participativna uloga sastoji od mogućnosti izravnog uključivanja u postupak savjetovanja s javnošću u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata te od pružanja pomoći javnosti u svrhu njezina uključivanja u postupak savjetovanja putem niza aktivnosti u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Iako knjižnice za svoje akte nisu obvezne provoditi postupak savjetovanja, može se tumačiti i da ne postoji zapreka da to učine, posebice ako se tim aktima može utjecati na interese javnosti. Budući da je riječ o temi koja dosad nije bila predmet istraživanja, očekuje se da će rezultati omogućiti nove spoznaje o ulozi knjižnica u participativnom procesu, uz poticanje znanstvenog interesa za daljnja istraživanja ove teme, ali i kao smjernice pri korištenju tog instrumenta u participativnoj praksi.

Kamišibaj kot možnost analogne in kreativne komunikacije v času digitalizacije

Nina Kranjec — pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100

Školska knjižnica sastavni je dio obrazovnog procesa u školi. Svojim aktivnostima i raznim projektima za promicanje čitanja pridonosi razvoju čitalačke kulture djece i formiranju pozitivnog odnosa prema knjizi. Jedna od osnovnih zadaća školske knjižnice je pobuditi i ojačati učeničku unutarnju motivaciju ili interes za čitanje, koji se razvija kao rezultat pozitivnih čitateljskih iskustava. Današnji moderni digitalizirani svijet zasićen je mnogim poticajima. Sve se događa vrlo brzo. Protuteža svemu tome je kazalište kamišibaj, koje nam omogućuje bijeg u analogni, kreativni svijet minimalizma, gdje se usredotočujemo samo na pojavu analognih slika i glas pripovjedača. Kamišibaj ili kazalište na papiru dolazi iz Japana. Umjetnost je pripovijedanja priča pored slika na maloj drvenoj pozornici (butaj). U Japanu je korišten gaito kamišibaj s već otisnutim slikama, dok je kod nas utemeljen autorski, tezukuri kamišibaj, za koji odabiremo priču koju želimo podijeliti s publikom, za koju također izrađujemo slikovni materijal i postavljamo tijek kamišibaja. Kroz kazalište kamišibaj možemo djeci usaditi unutarnju motivaciju za čitanje i ljubav prema književnosti na nenametljiv način. Naravno, naša je odgovornost odabrati kvalitetne tekstove. U našoj smo školi odlučili koristiti kamišibaj za interdisciplinarnu i međugeneracijsku suradnju i umrežavanje i tako pripremili predstavu za najmlađe učenike u svečanom prosincu. Stoga smo izabrali prikladnu priču, učenici su je ilustrirali u umjetničkom klubu, a u domaćinstvu su ispekli kolačiće kao ulaznice za predstavu.

Vrijeme za bajku u prvom razredu

Mojca Debeljak — pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100

Čitanje je privlačno jer nam otkriva nove svjetove, budi maštu, dočarava različite osjećaje, važno za razvoj, učenje, jačanje međusobnih veza. Kako približiti knjige i čitanje djeci koja još ne čitaju, koja su na početku svog životnog puta i u kojima se isprepliće mnoštvo različitih emocija, s kojima se nisu uvijek u stanju nositi? Sama sam se odlučila to učiniti pomoću čitanja slikovnica i takozvane „školske biblioterapije“.

ZELDA – Zelena i održiva knjižnica te edukacija i jačanje kapaciteta

Andreja Silić Švonja — pet, 11 velj 2022 00:00:00 +0100

Predstavljanjem prvog samostalnog Erasmus+ projekta Gradske knjižnice Rijeka pod nazivom ZELDA želi se podijeliti iskustvo i projektne rezultate u stručnoj i široj lokalnoj zajednici i potaknuti knjižničare na daljnje korištenje programa Obrazovanje odraslih Erasmus+ te usmjeravati stručnu i širu zajednici na održivi razvoj i ekološki prihvatljive izbore i životne stilove. Diseminacija iskustva, širenje informacija o zelenoj agendi, dijeljenje dobrih praksi europskih i svjetskih zelenih knjižnica, upoznavanje, povezivanje i suradnja sa stručnjacima te umnožavanje primjera ekoloških prihvatljivijih postupanja osnovna je metodologija u projektu praćenja rada drugih knjižnica. Osiguravajući recentnu literaturu te potičući održive prakse i smanjivanje ekološkog otiska, kako u knjižnici, tako i u široj lokalnoj zajednici, putem održivih praksi i biranih programskih aktivnosti te njihovog medijskog odjeka, Knjižnica nastoji osvještavati, educirati i provoditi sve što teži ostvarivanju zajedničkih globalnih ekoloških ciljeva. Praktična je primjena ekoloških znanja u svakodnevnom životu nešto u čemu može sudjelovati svaki pojedinac, a od općeg je društvenog značaja za čitavu zajednicu i cijeli planet.

Velika putovanja malih knjižnica

Dolores Paro‑Mikeli, Branka Miočić — pet, 04 ožu 2022 00:00:00 +0100

Forumom knjižničara Kine i zemalja srednje i istočne Europe (1st China-CEEC Curators’ Forum of Libraries Union 2018) u Hangzhou, NR Kini, započeta su velika putovanja malih knjižnica iz Republike Hrvatske koje su na prijedlog osoba visokog ugleda u knjižničarskoj struci dobile priliku predstavljati hrvatsko knjižničarstvo. Gradska knjižnica Bakar, Gradska knjižnica Vodice, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i Narodna knjižnica i čitaonica „Halubajska zora“ Viškovo potpisnice su Unije o kulturnoj suradnji koja se odvija po Akcijskom planu u cilju poboljšanja usluga. Ravnopravno i s povjerenjem suradnja se nastavlja kroz treninge, edukacije, obuke, razmjene iskustava i dijeljenje resursa.

Femme fatale i opsesivni poremećaj ljubavi, ili drugačiji Werther

Elda Pliško Horvat — pet, 04 ožu 2022 00:00:00 +0100

Debata kao jedan od najčešće korištenih raspravljačkih formata u odmjeravanju komunikacijskih i interpretacijskih vještina sve se češće koristi kao metoda kojom se potiču čitalačke kompetencije i kritičko mišljenje. Školska knjižnica u suvremenoj školi zauzima ključno mjesto u primjeni inovativnih metoda učenja i poučavanja, stoga i u ovom kontekstu postaje mjesto osmišljavanja i provedbe ove nimalo jednostavne aktivnosti. Kao nastavna metoda primjenjiva je u svim područjima, osobito pri obradi lektirnih naslova, budući da se odabirom intrigantne i provokativne teze potiče učenike na proaktivno čitanje i argumentirano iznošenje misli. U radu ću prikazati debatu na primjeru obrade djela „Patnje mladog Werthera“ J. W. Goethea u trećem razredu gimnazije.